NEDOSTATAK radne snage na domaćem tržištu osjeti se u nekoliko sektora, u Slavoniji i Baranji to su građevinarstvo, nedostaju pomoćni radnici na gradilištima, zatim promet, prijevoz i transport, koji stalno traže radnike, a tu su još i poljoprivreda te metalska industrija, piše Glas Slavonije.

Najveći rast broja oglasa za posao u usporedbi s 2020. godine bilježe istok i sjever Hrvatske.

"Turistička sezona, srećom, još nije završila, i nemamo povećan priljev ljudi koji su radili u sezoni, ali vidimo da su sektori građevine, ugostiteljstva, poljoprivrede, metalska industrija i promet djelatnosti u kojima bilježimo povećane potrebe poslodavaca za tim radnicima. Trenutačno ono što se nalazi u evidenciji Zavoda za zapošljavanje nije dostatno. Imamo, naime, mnogo više natječaja i prijava u tim djelatnostima nego što je ponuda radnika", rekao je Ivan Ravlić, predstojnik Područnog ureda Osijek Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Posebno je izražen nedostatak pomoćnih radnika u poljoprivredi, i to na istoku zemlje. Nedostaje sezonskih radnika za berbe, koje su sada u punom zamahu.

Uvozimo radnu snagu

Više od pet tisuća zahtjeva poslodavaca za stranim radnicima obrađeno je na području cijele Hrvatske, govori Ravlić. U lipnju je krenuo velik rast potražnje, kada je objavljeno čak 40 posto više oglasa za posao nego u istom razdoblju 2019. godine, piše Glas Slavonije.

U prvoj polovini godine najveći rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježe kategorije obrazovanje i znanost, i to 139 posto, potom zdravstvo i socijalni rad sa 63 posto te graditeljstvo, geodezija, geologija s 49 posto. S druge strane, pad u prvom polugodištu u odnosu na pretpandemijsku 2019. bilježe poslovi iz kategorije dizajn i umjetnost (33 posto), briga o ljepoti i sport (31 posto), prodaja i trgovina (27 posto) te promet, transport i pomorstvo (27 posto), piše Glas Slavonije.

Kako ističu u HZZ-u, promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.