Scrrenshot: Google Street View

UČITELJ Mate Žarko iz Srijemske Mitrovice dobio je otkaz, a tajnik Željko Pakledinac u mjesnoj školi u mjestu Vajska umanjenje plaće – obojica vjeruju da su kažnjeni zbog hrvatske pripadnosti i političkog angažmana, prenijeli su neki vojvođanski mediji.

"Pitam se jesam li dobio otkaz zbog nacionalne ili političke pripadnosti ili oboje. Hrvat sam i član Demokratske stranke (DS), a samovolja i bahatost ravnateljice nadaleko je poznata", izjavio je za "Blic" Mate Žarko, koji je poslije 31 godine radnog staža u OŠ "Slobodan Bajić Paja" dobio otkaz i izgubio licencu za rad u prosvjeti.

Epilog je to šestomjesečnog disciplinskog postupka koji je pokrenula ravnateljica škole, za koju "Blic" navodi da je članica Srpske napredne stranke.

Na slučaj je ukazano budućem premijeru Srbije Aleksandru Vučiću, prigodom susreta s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović u Subotici, koji je obećao da će se osobno zauzeti da se cijela priča provjeri i otkloni nepravda, i to kako su prenijeli svjedoci razgovora do konca srpnja.

Na sličnu vrstu diskriminacije medijima na hrvatskom jeziku u Vojvodini požalio se i pravnik Željko Pakledinac iz mjesta Vajska, općina Bač, koji je zbog optužbi o navodnoj povredi radnih obveza dobio tromjesečno umanjenje plaće od 20 posto.

"Moji problemi nastaju nakon povratka u školu i promjene vlasti u općini Bač. Naime, pošto pripadam opciji Demokratske stranke  - potpredsjednik sam Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), koji je koalicijski partner DS-a i aktivan član hrvatske zajednice, dolazi do pokušaja da se moj rad diskreditira i mi se ugrozi radnom mjesto", izjavio je Pakledinac, koji je vijećnik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i istaknuti član hrvatske nacionalne manjine.

Predsjednik Povjerenstva za praćenje kršenja prava nacionalne manjine pri HNV-u Darko Baštovanović kaže kako ova dva slučaja nisu usamljena, napose u Srijemu.

"Imamo slučaj jednog gospodina iz mjesta Nikinci, nad čijom obitelji teror traje već 25 godina, pa i pored toga nema reakcije mjerodavnih tijela. Sve je to negativno nasljeđe ratnih devedesetih", navodi Baštovanović, koji ističe kako je to i posljedica negativnih predrasuda o Hrvatima u Srbiji.

U ovome povodu reagirao je zastupnik i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov koji ističe kako se "kršenja temeljnih ljudskih prava kod građana hrvatske nacionalnosti u Srbiji mogu pratiti, na žalost, u kontinuitetu".

"I to u rasponu od etnički motiviranog nasilja i vrijeđanja na nacionalnoj osnovi, preko bezrazložnog dobivanja otkaza ili mobinga zbog nacionalne pripadnosti, do nepravičnog suđenja i drugih oblika diskriminacije. Istina, jedan dio toga se odvija bez javnosti, u smislu da žrtve strahuju da o tome javno svjedoče ili zbog toga što mediji takve slučajeve jednostavno prešućuju, što dakako ne umanjuje težinu problema s kojima se građani hrvatske nacionalnosti znaju suočavati", naveo je u pisanoj izjavi Žigmanov.

Dodao je da vodstvo hrvatske manjine želi vjerovati da će eurointegracijski procesi u Srbiji, te djelatni interes Republike Hrvatske za društveni položaj ovdašnjih Hrvata biti u funkciji smanjivanja kršenja temeljnih ljudskih prava.

U tom cilju pozdravio je najavu o otvaranju Poglavlja 23. i početak pregovora Srbije i EU.

Srbija je dobila zeleno svjetlo za početak pregovora s EU nakon što je Hrvatska dala suglasnost za otvaranje Poglavlja 23 koje definira područje ljudskih i manjinskih prava.