Foto: FAH

U NEDAVNOM članku The Economista taj se ugledni medij bavi napetostima u odnosima između Amerike i Njemačke, a u tom kontekstu i "Inicijativom triju mora" Kolinde Grabar-Kitarović.

Economist piše kako je nakon G20 summita početkom srpnja došlo do okršaja među njemačkim političarima vezano uz to tko je odgovoran za nerede u centru Hamburga. No, pravi razlozi u pozadini nervoze njemačkih službenika, navodi se, leže u stavovima Donalda Trumpa spram Rusije i Poljske.

Za neke u Berlinu Trumpov sastanak s Putinom podsjećao je na summit 1945. godine, na kojemu su Amerikanci i Rusi podijelili Europu. Prema napisima Frankfurter Allgemeine Zeitunga, Angela Merkel bila je nezadovoljna Trumpovim prijateljskim nastupom prema ruskom predsjedniku, što je doživjela kao potkopavanjem njezinih nastojanja da pozove Putina na red oko situacije u Ukrajini.

Navedeno je pojačalo strahove njemačke kancelarke o tome da je multilateralni poredak, od kojega je Njemačka profitirala u prošlosti, ugrožen.

Opasnost Kolindine inicijative

No, Economist piše kako je Berlin mnogo zabrinutiji zbog Trumpovog posjeta Varšavi prije summita G20, gdje je američki predsjednik održao govor koji podsjeća na ideologije Putina te poljske vladajuće populističke stranke.

U internom izvješću njemačkog ministarstva unutarnjih poslova navodi se kako je to bio "tektonski pomak u američkoj vanjskoj politici".

Economist ističe kako je najšokantnija bila pozornica s koje je Trump održao govor - summit "Inicijative triju mora", koju su pokrenule Poljska i Hrvatska.

I dok Poljska inicijativu predstavlja kao pokušaj da se razviju transportni i energetski pravci na relaciji sjever-jug u regiji, Berlin vjeruje kako se radi o puno podmuklijem projektu, koji za cilj ima podijeliti Europsku uniju.

Trump podržao inicijativu

Trump je inicijativu podržao, a na sastancima s predsjednicima Poljske i Hrvatske obećao je isporuku američkog ukapljenog plina te podržao LNG koridor koji povezuje te dvije zemlje. Trump je također podržao i LNG terminal na Krku u Hrvatskoj.

Njemačka navedene poteze smatra napadom na njezin utjecaj u Europi te razmatra odgovor na novonastalu situaciju. U proteklim godinama, Berlin je razvijao viziju ujedinjene Europske unije kojom se upravlja iz Bruxellesa, Unije kojoj smjer zadaje Njemačka, a u čijoj se pozadini nalazi snaga SAD-a. Sada se situacija promijenila te Merkel strahuje kako će autoritarni vođe iz Washingtona, Moskve i Pekinga među sobom podijeliti Europu, piše Economist.

Kolindina inicijativa tako je postala ozbiljan problem za najutjecajniju državu u Europi.