ODLUKA vladinog stožera da radikalno postroži uvjete po kojima ugostitelji smiju poslovati u novim korona uvjetima izravan je udar na poslovanje kafića, restorana i ostalih ugostiteljskih objekata i ima obilježja, upozoravaju stručnjaci, neproglašenog lockdowna. Posljedice toga, strahuju ugostitelji i ekonomisti, bit će nemogućnost rada velikog broja, a možda i većine ugostiteljskih objekata u zemlji, što je izravan put u zatvaranje lokala i lavinu otkaza.

>> Za ugostitelje nove mjere znače propast: "Zatvorit ćemo sve, ovo je naš kraj"

Podsjetimo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je preporuke rada ugostiteljskih objekata u uvjetima ubrzanog rasta broja zaraženih koronavirusom u kojima Hrvatska na dnevnoj bazi bilježi rekordne brojke oboljelih. Osim mjera koje su i dosad bile na snazi, poput postavljanja obavijesti o potrebi pridržavanja higijenskih mjera i redovitog čišćenja ugostiteljskih objekata, od ugostitelja se sada, među ostalim, traži i da osiguraju četiri kvadratna metra površine po svakom gostu.

>> Objavljene mjere za ugostitelje. Nema stajanja, obavezne maske, razmak, rezervacije

Stolovi razmaknuti, gosti ograničeni i na međusobnoj udaljenosti, a sve će nadzirati covid redari 

Nadalje, na ulazu u objekt mora stajati i obavijest o maksimalnom dopuštenom broju gostiju: ako se kafić ili restoran, po novim korona kriterijima, popuni, novi gosti neće moći ulaziti u objekt dok netko od gostiju koji su već unutra ne izađe. Stolovi u lokalima moraju biti udaljeni barem tri metra, a razmak između pojedinih grupa posjetitelja mora iznositi najmanje metar i pol. Uz to, ugostiteljski objekti više ne mogu raditi poslije ponoći i u njima više nema stajaćih mjesta. Za noćne barove i klubove uvode se još i rigoroznije mjere. Na provedbu novih mjera pazit će, sukladno odluci HZJZ-a, covid redari, koje će pak morati imenovati vlasnici ugostiteljskih objekata. Uz sve to, ugostiteljima se prijeti i drakonskim kaznama u slučaju nepoštovanja mjera.

>> Capak: Kazne za kršenje mjera za tvrtke mogu biti od 20.000 do 70.000 kuna

Nove su mjere za ugostitelje, ocjenjuje predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas, praktično isto što i zabrana poslovanja. Primjenom takvih mjera, naime, ugostitelji neće moći opstati. 

Bujas: Ovo znači zatvaranje najvećeg dijela lokala

"Ovo je perfidna situacija u kojoj je praktički zabranjen rad ugostiteljima, iako nema lockdowna. Vlada je na ovaj način maknula sa sebe odgovornost i opciju bilo kakve naknade štete koju će ovime prouzročiti ugostiteljima", kazao je Bujas za Index. 

Dodao je kako nam ne treba panika, nego poticanje ljudi da paze na svoje zdravlje i zdravlje ostalih.

"Zapravo ne znamo ni jesu li to mjere ili preporuke. Ono što vidimo je da se sve radi o tome da se ide skoro na zatvaranje poslovanja, ali eto, nisu to i službeno proglasili, a sve samo kako bi izbjegli plaćanje potencijalne štete. Volio bih da malo više poslušaju privatni sektor, koji pokušava biti glas razuma", poručio je Bujas.

HUP: Mjere su rigidne 

Burna reakcija stiže i iz Hrvatske udruge poslodavaca, iz koje poručuju da se ne protive mjerama zaštite od koronavirusa, ali da su nove mjere ipak pretjerane. 

"Uvažavajući potrebu za poštivanjem svih epidemioloških mjera koje se donose u cilju zaštite od koronavirusa, upozoravamo na restriktivnu narav samih mjera koje su, prema mišljenju brojnih poduzetnika, suviše rigidne. Rezultat primjene novih mjera i preporuka Stožera civilne zaštite ne smije biti zatvaranje poslovanja jer takve mjere hrvatsko gospodarstvo više ne može izdržati", poručio je u priopćenju predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Igor Škrgatić. Ponovio je i zahtjev poduzetnika za ukidanje parafiskalnih nameta te je zatražio dobrovoljno članstvo u komorama.  

Novotny: To je zapravo lockdown

I ekonomski analitičari dijele strahove poduzetnika da se radi o uvođenju svojevrsnog lockdowna za ugostitelje na mala vrata. 

"To je zapravo lockdown jer se mnogi, a vjerojatno i većina, neće moći prilagoditi novim mjerama", ocjenjuje za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.

Ekonomisti smatraju i da bi država trebala pomoći ugostiteljima, koje će novi val koronavirusa i mjere koje uvodi baciti na koljena. Ipak, razlikuju se po mjerama koje predlažu. 

Vuković: Ugostitelji će se sada naći u bezizlaznoj situaciji

"Ovim mjerama u pitanje dolazi održivost velikog broja ugostiteljskih objekata. Njihovo je poslovanje zakinuto u vrijeme lockdowna na proljeće i mnogi se još oporavljaju. Sada će se naći u bezizlaznoj situaciji, što će dovesti do zatvaranja i velikog broja otkaza", upozorava za Index ekonomist i poduzetnik Vuk Vuković. 

"Država mora djelovati stabilizacijski. Ne znam koliko u vladi o tome uopće vode računa", ističe Vuković. 

Dodaje kako su se dosadašnje mjere za očuvanje radnih mjesta pokazale uspješnima pa bi mogle biti osnova i za nove mjere za spas ugostiteljstva. U protivnom, upozorava, mnogi će biti prisiljeni staviti ključ u bravu.

Čorak: Država treba pružiti ruku pomoći ugostiteljima

Sanda Čorak iz Instituta za turizam ističe, pak, da bi se ugostitelji našli u problemima i bez uvođenja novih mjera. Naime, ubrzani rast broja zaraženih koronavirusom, kojem svjedočimo posljednjih dana i tjedana, mnoge ljude, posebno starije životne dobi, odvraća od posjeta kafićima, čime se smanjuje i promet u njima. S druge strane, smatra naša sugovornica, trenutna epidemiološka situacija u zemlji je takva da epidemiolozi smatraju kako su mjere koje su donijeli nužne za zaustavljanje širenja koronavirusa. Tome im na ruku ide i ponašanje samih ugostitelja, mnogi od kojih su se posljednjih mjeseci prilično opustili u provedbi epidemioloških mjera. 

Unatoč tome, naša sugovornica smatra da država treba pružiti ruku pomoći ugostiteljima. Za tako nešto, smatra, potreban je miks mjera. 

"Država može provoditi mjere za očuvanje radnih mjesta koje su se dosad pokazale dobrima. Također, na raspolaganju nam stoji i novac iz fondova EU. Na kraju, potrebno je osigurati i novac za pomoć sektoru ugostiteljstva u cjelini. Za to je, međutim, potrebno napraviti procjenu gubitaka zbog pandemije koronavirusa, što bi mogli napraviti i sami ugostitelji", poručuje Čorak za Index.

Je li trenutak za restrukturiranje i transformaciju ugostiteljskog sektora u Hrvatskoj?

Novotny, pak, smatra da bi vlada trebala iskoristiti trenutak u kojem se nalazimo za poticanje restrukturiranja ugostiteljskog sektora u cjelini. U Hrvatskoj je, ističe, previše kafića u odnosu na potražnju za njima, a mnogi dosad nisu pokazali ni sposobnost prilagodbe novim uvjetima rada i života. Štoviše, kafićima i restoranima sve veću konkurenciju predstavljaju čak i benzinske pumpe i drugi objekti u kojima se može kupiti, primjerice, kava za van. Stoga Novotny smatra da bi država trebala ponuditi "transformacijske kredite" kojima bi u fokusu trebala biti digitalizacija i nove usluge ugostiteljskih objekata, a sve s ciljem restrukturiranja ugostiteljskog sektora.

"Proces transformacije i restrukturiranja ugostiteljskog sektora bit će bolan, ali sada je trenutak da se ti procesi pokrenu i država tu može pomoći posebnim, transformacijskim kreditima. Jasno je da svi ne bi mogli dobiti takav kredit. Kredit bi mogli dobiti oni ugostiteljski objekti koji se mogu i žele transformirati. S druge strane, mnogi od onih koji se ne žele mijenjati, morat će se na kraju zatvoriti", zaključuje Novotny.