“TUŽNO je ovo”, rekao je Dragutin Pavletić, direktor Uljanik plovidbe i jedan od 12 danas uhićenih zbog pronevjere oko milijardu kuna, za koliko se procjenjuje da je oštećena Uljanik Grupa na koju su porezni obveznici prisilno potrošili milijarde.

Kad čujemo "strateško", znamo da slijedi pljačka

Pavletiću je vjerojatno tužno to što je se sa svojim kompanjonima iz Uljanik Grupe i oko nje našao u policiji - iako se, dok su ga privodili, cijelo vrijeme smijao - a za ostale je tužno što se već desetljećima milijarde kuna na razne načine izvlače iz raznih "strateških" firmi i projekata koji redovno služe za pljačku. Čim čujemo da je nešto “strateško”, možemo biti sigurni da se sprema milijunska pljačka pod krinkom javnog interesa.

Jasno je da su ova uhićenja tempirana uoči objave odluke o budućnosti Uljanik Grupe, a uskoro su, za dva mjeseca, i izbori za Europski parlament koji su baš danas raspisani. Stoga ne bi bilo zgodno da se priča o milijardama koje su isparile, a da nitko za sve to skupa nije barem osumnjičen.

Da će policija nekome uskoro pokucati na vrata, postalo je jasno nakon što Uljanik Grupa nije objavila izvješća za 2018. godinu jer je očito potrebna forenzika da bi se točno utvrdilo što se tamo radilo.

Milijarde isparile i u željeznicama

No nisu brodogradilišta jedini primatelji subvencija. Milijarde kuna dobile su i željeznice koje su unatoč izdašnim subvencijama u katastrofalnom stanju pa se nameće logično pitanje - gdje nestaje novac?

Ekoomisti Anto Bajo i Marko Primorac u svom radu pod naslovom "Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH" navode da su željeznice, pored brodogradilišta, jedan od najvećih korisnika državnih potpora, jamstava i subvencija.

Od 2006. do 2015. sektoru željeznica dodijeljene su potpore od 8,7 milijardi kuna, a ukupne državne potpore redovito su godišnje nadmašivale 700 milijuna kuna. U razdoblju od 2000. do 2015. odobreno je 12,64 milijardi kuna državnih jamstava, a veći dio toga odobren je za pokriće gubitaka i financiranje tekuće likvidnosti.

Autori navode da su društva bivšeg HŽ-a u deset godina primila blizu 10 milijardi kuna državnih potpora (subvencija, jamstava i protestiranih jamstava), a kada bi se pribrojila i ostala državna davanja, koja se ne vode kao potpore, iznos bi bio 20 milijardi kuna.

Možemo se prisjetiti i milijardi koje su propale u Petrokemiji. Vlada je u svibnju prošle godine od banaka otkupila potraživanja u iznosu od 450 milijuna kuna, nakon što je ta tvornica umjetnih gnojiva napravila gubitak iznad visine kapitala, zbog čega je trebala u stečaj.

Na udaru inspekcija su oni koji pune proračun, a one koji ga prazne nitko ne kontrolira

U posljednjih dvadesetak godina ta je tvornica tek povremeno imala pozitivne rezultate, a zbog golemih gubitaka, izgubljene su milijarde - više od 2,5 milijarde kuna. Tim novcem mogla je biti izgrađena još jedna takva tvornica.

Vlada je još 2014. godine dokapitalizirala Petrokemiju s 250 milijuna kuna, nakon što je propala privatizacija. Nekoliko godine kasnije firma je ponovno pred bankrotom.

U Hrvatskoj su često na udaru raznih inspekcija oni koji pune proračun, no kada je u pitanju kontrola trošenja javnog novca, ona, osim formalno, gotovo da i ne postoji.

Milijunski predmeti na dnu ladice u DORH-u

Državna revizija redovito u svojim izvješćima otkriva razne nepravilnosti u ministarstvima, javnim ustanovama, jedinicama lokalne samouprave i ostalima čijim poslovanjem se bavi, no jako se rijetko događa da netko zbog neodgovornog trošenja ili krađe novca poreznih obveznika zaista i strada. Predmeti završe na dnu ladice u DORH-u.

Tako ćemo i nakon ovoga, za neka nova uhićenja iz ostalih državnih ili javnih firmi, po svemu sudeći, morati čekati neke sljedeće izbore i štrajkove jer, dok ima dovoljno tuđeg novca - svi šute.