PREDSJEDNIK Rusije Vladimir Putin iznio je niz uvjeta za prekid rata. To je učinjeno u kontekstu mirovne konferencije u Švicarskoj, na koju Rusija nije pozvana, a Kina je odbila sudjelovanje. Uvjeti koje je Putin naveo se mogu podijeliti u dva dijela.

Putin traži povlačenje ukrajinske vojske iz četiri ukrajinske regije

Prvi dio uvjeta se odnosi na zaustavljanje vatre i početak pregovora. U tom paketu uvjeta ruski predsjednik zahtijeva da se ukrajinske snage povuku iz Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti, čiju je aneksiju Ruska Federacija objavila u jesen 2022. godine. Spomenuo je da bi "nove granice Ruske Federacije" trebale biti utvrđene međunarodnim ugovorima, odnosno biti međunarodno priznate.

Drugi dio uvjeta su zahtjevi geopolitičkog karaktera. Prvi i ključan jest da Ukrajina ne može biti članica NATO-a. Nadalje, tu su neutralan i nenuklearan status Ukrajine te "demilitarizacija" i "denacifikacija" zemlje. Vezano za ovo posljednje, Putin je spomenuo prava onih građana Ukrajine koji govore ruskim jezikom.

U svom govoru predsjednik Putin nekoliko je puta spomenuo kako je Ruska Federacija spremna na pregovore sa svim zemljama, posebno aludirajući na one europske. Spomenuo je da se uvjeti ne odnose na zamrzavanje sukoba, već na njegov potpuni prekid. Nakon Putinovog govora ministar Lavrov je izjavio kako će ovaj prijedlog veleposlanik prenijeti drugim zemljama.

Putin upozorio da će uvjeti za Ukrajinu biti sve gori što rat bude dulje trajao

Govorio je ruski predsjednik i o pregovorima koji su se odvijali u ožujku 2022. godine u Istanbulu. Spomenuo je da je Rusija tada bila spremna povući se iz Hersonske i Zaporiške oblasti u zamjenu za kopneni pristup Krimu preko ukrajinskog teritorija. Prema njegovim riječima, Ukrajina je odbila takav prijedlog.

Sada je razlika ta što Moskva ta područja smatra teritorijem Ruske Federacije. Time je, vjeruje se, Putin htio pokazati da će uvjeti biti gori za Ukrajinu što rat bude duže trajao i što se duže budu odgađali novi pregovori. 

Putin ne predlaže mirovne pregovore, kao ni Zelenski

Ovakva forma izlaska u javnost ruskog predsjednika nisu mirovni pregovori, kao što mirovni pregovori nisu ni pozivi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na povlačenje ruskih snaga na granice iz 1991. godine.

Objava tzv. formula mira nije ništa drugo nego iskazivanje stava predsjednika obiju država. Budući da su u ovom trenutku uvjeti koje jedni drugima postavljaju potpuno neprihvatljivi za drugu stranu, jasno je da njihovo ispunjavanje podrazumijeva vojni poraz jedne strane, što se ne može smatrati mirovnim pregovorima.

Jedina moguća formula za mir, odnosno "brzo primirje" jest zaustaviti sukobe duž trenutne linije i početi pregovarati. To ni Ukrajina ni Rusija ne namjeravaju napraviti, čak se to i ne spominje kao opcija. 

Ključan faktor je - Kina

Iako to izgleda kao u potpunosti neprihvatljiv plan ostvarenja mirovnih pregovora, Ukrajina bi time mogla Rusiju "baciti" u tešku diplomatsku igru. Ako bi Kijev predložio prekid vatre duž prve linije, a Zapad to podržao, Rusija bi morala za početak odustati od nastavka rata, kao i prisvajanja preostalih dijelova oblasti. Treba se podsjetiti da tek Luhansku oblast, dakle jednu od četiri koje je Putin proglasio teritorijem Rusije, njegova vojska kontrolira u potpunosti.

Isto tako, Rusija bi teško pred Kinom i ostatkom globalnog juga mogla nastaviti rat. Odnosno, primirje na prvoj liniji bojišnice je u skladu s kineskim mirovnim planom, kao i zemalja koje ju slijede. U tom slučaju nastavkom rata Rusija bi riskirala da bude još izoliranija, a uz to bi vjerojatno podnosila pritiske najvećeg partnera - Kine.

Zapad mora promijeniti taktiku

Zasad sa Zapada nema znakova da su spremni pokrenuti takav manevar. Ukrajinski predsjednik je nekoliko puta ponovio svoj stav o prekidu rata, koji su javno podržali i zapadni lideri.

Jasno je da se svaka strana nada vojnoj pobjedi i da će time nametnuti sve svoje uvjete, ali ako ni jedna strana ne postigne tu odlučujuću pobjedu, jasno je i da će se morati "iscijediti" kompromisi obje strane. U tom će slučaju mirovni sporazum malo nalikovati trenutnim službenim uvjetima Moskve i Kijeva. Pitanje je samo kada će se to dogoditi i koliko ljudi još treba poginuti.

Osim toga, Kina bi u takvom scenariju trebala na neki način preuzeti ulogu "mirovnjaka" i pokazati smatra li zaista svoj prijedlog mirovnog sporazuma iskrenim činom.

Drugim riječima, Kina bi ili otvorenije morala podržati Rusiju u daljnjem provođenju njenih ciljeva u Ukrajini ili bi se morala držati onih stavova koje službeno proklamira. Ukrajina i Zapad bi tako dvije sile natjerali da usuglase svoje stavove i interese, što ne bi bilo nimalo jednostavno ni za Kinu ni za Rusiju.