Separatisti traže vojnu pomoć od Putina. Pentagon: Tenkovi ulaze u istočnu Ukrajinu
AMERIČKI obavještajci upozorili su Ukrajinu da bi totalna ruska invazija mogla početi u roku od 48 sati. Pentagon je večeras objavio da ruska vojska ulazi u Donbas, regiju na istoku Ukrajine. Proruski separatisti su poslali pismo Vladimiru Putinu u kojem traže vojnu pomoć Rusije zbog "ukrajinske agresije".
Joe Biden jučer je zbivanja u tijeku u Ukrajini opisao kao "početak ruske invazije Ukrajine" i predstavio oštre sankcije kojima kažnjava takav postupak Moskve. Sankcije uvode i brojne druge zapadne zemlje. Putin kaže da je otvoren za dijalog oko Ukrajine, ali da o ruskim interesima neće pregovarati.
Ključne informacije danas
- SAD je priopćio kako neće doći do sastanka između Bidena i Putina
- Američki državni tajnik Antony Blinken otkazao je dogovoreni sastanak s Lavrovom i rekao da je Rusija počela invaziju
- Brojne svjetske zemlje uvode sankcije Rusiji, na udaru su banke, ali i pojedinci
- Putin je rekao da priznaje Donjeck i Luhansk. Njegovo priznanje uključuje i dijelove koje trenutno drži ukrajinska vojska
- Još nije jasno jesu li Rusi poslali vojsku u ove dvije regije
- Ukrajina je uvela izvanredno stanje te pozvala sve Ukrajince da se iz Rusije hitno vrate u Ukrajinu
- Ukrajinske institucije su na udaru novog ogromnog hakerskog napada
- Američki obavještajci tvrde da će totalna invazija krenuti unutar idućih 48 sati
- Biden je uveo sankcije firmi koja stoji iza izgradnje plinovoda Sjeverni Tok 2
- Pentagon je objavio da ruska vojska ulazi u Donbas, regiju na istoku Ukrajine
- Dvije proruske separatističke regije zatražile su od Vladimira Putina da im pošalje vojnu pomoć
Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki ponovila je da "Amerika neće ići u rat protiv Rusije", čak ni u slučaju totalne ruske invazije na Ukrajinu-
"Ne idemo u rat protiv Rusije, ne šaljemo američku vojsku u Ukrajinu da se bori protiv Rusa", rekla je. Novinar ju je potom pitao vrijedi li to i u slučaju da Rusija zauzme cijelu Ukrajinu.
"Do toga ima još nekoliko koraka, ali ponovit ću ono što je predsjednik govorio i to kristalno jasno i konzistentno - nećemo slati američke vojnike u Ukrajinu", rekla je Psaki.
Čelnici dvije separatističke regije na istoku Ukrajine, Narodne republike Donjeck i Narodne republike Luhansk, čiju neovisnost je Vladimir Putin priznao prije par dana, i službeno su zatražile pomoć ruskog predsjednika kako bi "odbile agresiju ukrajinskih oružanih snaga", rekao je za rusku državnu agenciju RIA Novosti glasnogovornik Vladimira Putina Dmitri Peškov.
"Predsjednik Putin zaprimio je pisma lidera Narodne republike Donjeck i Narodne republike Donjeck", rekao je Peškov. U pismu se, prema riječima Peškova, navodi da "Kijev nastavlja gomilati vojsku uz granicu razgraničenja, u čemu mu obilno pomažu Sjedinjene Države i ostale zapade zemlje. Režim u Kijevu odlučio je konflikt razriješiti silom".
>> Opširnije
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba održao je danas dramatičan govor pred Općom skupštinom UN-a u New Yorku.
>> Opširnije
Ruska vojska mogla bi napasti Ukrajinu u bilo kojem trenutku, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki novinarima na dnevnom briefingu.
"Ne želim davati dodatne prognoze o tome kad bi se to moglo dogoditi. Rekli smo da bi se moglo dogoditi u bilo kojem trenutku. Vojska je već neko vrijeme na položajima s kojih mogu napasti", rekla je Psaki.
John Kirby, glasnogovornik američkog Ministarstva obrane, rekao je kako SAD vjeruje da ruska vojska ulazi u regiju Donbas na istoku Ukrajine.
"Svakako vjerujemo da dodatne ruske snage, uključujući tenkove, ulaze u tu regiju, ali ne i u u područja izvan Donbasa. To je ono što smo vidjeli", rekao je Kirby na briefingu za novinare u Pentagonu, pa dodao: "To je po definiciji ulazak vojske u suvereni teritorij susjedne zemlje".
"Zasad ne možemo potvrditi s velikom sigurnošću o kakvim se snagama i formacijma radi i kakve su im mogućnosti. Ali vjerujemo da se to događa", rekao je Kirby, pa dodao kako Rusija nastavlja gomilati snage na granicis Ukrajinom, te je spremna na invaziju ako ju naredi ruski predsjednik Vladimir Putin.
"Vjerujemo da su spremni. Neka ostane na tome. Spremni su", upozorio je glasnogovornik Pentagona.
Ukrajina je danas zatražila da UN zaustavi "agresivne planove" Rusije, koja, pak, tvrdi da je u Donbasu na djelu genocid.
>> Opširnije
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba objavio je da je evakuirano kemijsko postrojenje na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Rusija anektirala.
"Zabrinjavajući izvještaji iz Krima. Kompletna noćna smjena kemijskog pogona Titan u Armjansku je evakuirana. Ovo bi mogla biti priprema za još jednu rusku insceniranu provokaciju. Izgleda da Moskva nema granica u pokušajima da lažira izgovor za daljnju agresiju", napisao je Kuleba na Twitteru.
Ukrajinski parlament upravo je izglasao uvođenje izvanrednog stanja, koje na snagu stupa u ponoć i trajat će najmanje 30 dana. Izvanredno stanje vrijedit će za cijelu Ukrajinu, uz izuzetak proruskih separatističkih pokrajina Donjeck i Luhansk. One su, naime, u izvanrednom stanju od 2014. godine.
Zahvaljujući proglašenju izvanrednog stanja vlada može u bilo kojem trenutku proglasiti policijski sat te provjeravati osobne dokumente svih građana. Uvode se i restrikcije za niz digitalnih i radio-komunikacijskih servisa, za koje vlada kaže da bi mogli "dodatno zapaliti strasti". Izvanredno stanje znači da ni vojni rezervisti ne smiju napustiti zemlju.
Sjeverni tok 2 je plinovod dug 1200 kilometara koji se proteže ispod Baltičkog mora. Njime se plin s ruske obale nedaleko od Sankt Petersburga trebao prebacivati do Lubmina u Njemačkoj. Plinovod vrijedan 10 milijardi eura izgrađen je prošlog rujna, ali još nije otvoren. Nakon što je Njemačka jučer blokirala projekt, njegovo otvaranje ne čini se jako izglednim.
Sjeverni tok 2 proteže se paralelno s plinovodom Sjeverni tok, koji je u pogonu od 2011. godine. Da su oba plinovoda otvorena, godišnje bi se iz Rusije u Europu moglo dostaviti 110 milijardi kubičnih metara plina. To je više od četvrtine plina koji se godišnje potroši u Europi.
Zašto je problematičan?
Velik dio ruskih isporuka plina u Europu kanalizira se cjevovodima koji prolaze kroz Ukrajinu, a neki potječu još iz sovjetskih vremena. Mogućnost njihove zamjene izravnim izvozom plina u Njemačku preko Sjevernog toka 2 Rusiji bi omogućila da vodi rat protiv Ukrajine, a da se ne brine o tranzitu kroz tu zemlju.
SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo se, baš kao i ruski susjedi Poljska i Ukrajina, oštro protive Sjevernom toku 2. Strahuju da bi Europa, u slučaju da bude pušten u pogon, postala još ovisnija o ruskom plinu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je Sjeverni tok 2 "opasnim političkim oružjem", a britanski premijer Boris Johnson rekao je da Europa treba "odrezati direktno miješanje Rusije u europski krvotok putem Sjevernog toka 2".
>> Opširnije
Švicarska je objavila kako Rusiji neće uvoditi sankcije zbog Ukrajine - zasad.
Danas su se, naime, sastali ministri švicarske vlade te su osudili Putinovo priznanje Donjecka i Luhanska, ustvrdivši pritom da se radi o kršenju međunarodnog prava. Obećali su da neće dozvoliti Rusiji da koristi Švicarsku kao način kojim bi zaobišla sankcije Europske unije. No, sama Švicarska zasad ipak neće uvoditi sankcije Rusiji.
BBC podsjeća da je Rusija važan poslovni partner Švicarskoj. Konzorcij koji gradi plinovod Sjeverni tok 2 registriran je upravo u švicarskom gradu Zugu. I ruski plinski div Gazprom u istom gradu ima urede.
Švicarska je među rijetkim zemljama koje nisu uvele sankcije Rusiji ni kad je Putin anektirao poluotok Krim. BBC navodi kako su, doduše, sad ulozi puno veći. Švicarski biznis s Rusijom je unosan, ali onaj s Europskom unijom, uvjerljivo najvećem trgovinskim partnerom te zemlje, je još bolji. Pritisak iz Bruxellesa mogao bi natjerati tu tradicionalno neutralnu državu da se ipak predomisli, navodi BBC.
Američki predsjednik Joe Biden je i službeno uveo sankcije firmi Sjeverni tok 2 AG, koja je registrirana u Švicarskoj te je kompanija-kćer ruskog plinskog diva Gazproma.
"Ovaj potez je novi korak u našoj inicijalnom paketu sankcija koje uvodimo kao odgovor na ruske poteze u Ukrajini. Jasno sam dao do znanja da nećemo oklijevati povući i dodatne poteze ako Rusija nastavi eskalirati situaciju", stoji u Bidenovom priopćenju. Predsjednik SAD-a je ponovo pozdravio odluku njemačkog kancelara Olafa Scholza da blokira projekt plinovoda.
"Ruski predsjednik Vladimir Putin je svojim potezima potaknuo svijet da se odmakne od ruskog plina i potraži nove izvore energije. Želim zahvaliti kancelaru Scholzu za blisko partnerstvo i kontinuiranu posvećenost ideji da Rusija odgovara za svoje postupke", stoji u Bidenovu priopćenju.
Podsjetimo, plinovod Sjeverni tok 2 vrijedan 10 milijardi eura izgrađen je prošlog rujna, ali još nije otvoren. Po svemu sudeći, zbog njemačke odluke će ostati zatvoren - do daljnjega.
Hakerski napadi na web stranice ukrajinskih institucija nisu rijetkost. Ukrajinska vlada inače bi mogla reći da ne predstavljaju veliku opasnost, ali ne i sada, kad su tenzije ovako visoke.
Ukrajina još nije optužila nikog za današnji golemi hakerski napad na web stranice ministarstava i banaka, ali hibridni rat u Ukrajini traje od 2014. godine i obično krive samo jednu zemlju - Rusiju. Ukrajinci su nedavni napad, kad su srušene stranice najvažnijih vladinih institucija i banaka, pripisali Rusiji. Kad je u prosincu 2015. izveden hakerski napad na ukrajinske energetske kompanije, IP adrese napadača bile su ruske.
BBC-jeva dopisnica iz Kijeva Miroslava Petsa prošlog je mjeseca posjetila ukrajinski Centar za cyber-sigurnost te ostala šokirana činjenicom da u njemu radi samo 19 profesionalaca. To nije jedina ukrajinska institucija koja se bavi cyber-sigurnošću, a ministar obrane je nedavno najavio da će formirati posebnu cyber-skupinu kako bi se borili s Rusijom na tom polju. Ukrajini bi trebali pomoći i neovisni "bijeli hakeri".
No, ako Ukrajina želi imati veće šanse u srazu s ruskim hakerima, vjerojatno treba još više raditi na cyber-sigurnosti, piše BBC-jeva dopisnica iz Kijeva.
Ranije smo izvijestili da je SAD upozorio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi totalna invazija na Ukrajinu mogla krenuti u narednih 48 sati. Sad stižu novi detalji tog upozorenja.
Amerikanci su, javlja CNN, posebno zabrinuti za sjeveroistočni ukrajinski grad Harkiv. To su za CNN potvrdili visoki ukrajinski dužnosnik te jedan američki dužnosnik upoznati s upozorenjem koje je Amerika poslala Zelenskom.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba danas je na press konferenciji u Washingtonu rekao kako Ukrajina ne planira evakuaciju Harkiva.
Rusija je uz granicu nagomilala "gotovo 100% snaga" za koje je Pentagon očekivao da će ih Vladimir Putin poslati na teren, rekao je viši dužnosnik američkog Ministarstva obrane na briefingu u Pentagonu.
"Bliže se brojci od 100% snaga koje smo očekivali, jako su blizu tome da budu potpuno spremni. Putin na raspolaganju ima cijeli niz vojnih opcija, uključujući značajne ofenzivne sustave projektila" dodao je.
"U Crnom moru ima više od 20 ratnih brodova, na većini od njih su vojnici sposobni za borbu na kopnu. Ima mogućnost lansiranja krstarećih raketa, baš kao i balističkih. Ima oklopna vozila, artiljeriju, kopnenu vojsku i specijalne postrojbe", dodao je.
80 posto ruskih snaga nagomilanih na granici Ukrajine su razmještene "u onom što smatramo pozicijama za napad", rekao je viši dužnosnik američkog Ministarstva obrane novinarima na briefingu u Pentagonu. Usporedbe radi, američki dužnosnici u ponedjeljak su rekli da je u pozicijama za napad 40-50% ruskih snaga.
"Ruske snage nagomilane oko Ukrajine, što uključuje i Bjelorusiju, su spremne za napad. Već neko vrijeme govorimo da napad može početi bilo kad, tako da je moguće da je danas taj dan", dodao je.
Vojska je, rekao je dužnosnik, "prilično blizu" granici s Ukrajinom. Neke postrojbe su udaljene samo pet kilometara od Ukrajine, dodao je.
Europska unija je službeno usvojila prvi paket sankcija protiv Rusije kao odgovor na odluke Moskve o priznanju područja Donjecka i Luganska i na najavljeno slanje vojske u ta područja.
>> Opširnije
Ovo su ruski oligarsi koji će ispaštati zbog agresivne politike Vladimira Putina prema Ukrajini.
>> Opširnije
Cijene nafte i plina dodatno će rasti kako rusko-ukrajinska kriza bude eskalirala, ali utjecaj na energiju neće biti jedina posljedica konflikta. S obzirom na to da je Ukrajina poznata kao "žitnica Europe", CNBC je objavio zanimljivu analizu o tome što će biti s cijenama kruha i žitarica u slučaju ruskog napada.
>> Opširnije
Na Općoj skupštini UN-a traje rasprava o krizi u Ukrajini. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres održao je dramatičan govor.
"Ova sjednica se odvija u jeku najozbiljnije prijetnje svjetskom miru i sigurnosti u posljednjim godinama, u najmanju ruku otkad sam ja glavni tajnik UN-a. Iskreno sam se nadao da ovaj trenutak nikad neće doći", rekao je Guterres.
"Najnoviji događaji vezani za Ukrajinu su izuzetno zabrinjavajući. Tu mislim na izvještaje o kršenju primirja širom linije razgraničenja ukrajinske vojske i separatista. Postoji stvaran rizik daljnje eskalacije na terenu", dodao je prvi čovjek UN-a.
Američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield rekla je na Općoj skupštini UN-a da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla stvoriti do pet milijuna novih izbjeglica.
"Nastavi li Rusija ovim putem, moglo bi doći do nove izbjegličke krize, jedne od najvećih s kojima se svijet danas suočava", rekla je Thomas-Greenfield.
RUSKI Sberbank i VTB su većinski vlasnici Fortenova Grupe, bivšeg Agrokora. Kako će sankcije tim bankama utjecati na poslovanje i hrvatsko gospodarstvo?
>> Opširnije
Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, u razgovoru za BBC je rekla kako je reputacija Rusije kao agresora na Ukrajinu "izmišljena".
"Ideju da je Rusija kriva za krizu u Ukrajini je izmislio Zapad", rekla je Zaharova. Izjavila je kako je Zapad ionako htio uvesti sankcije Rusiji, neovisno o tome što ta zemlja činila, pa dodala kako bi London i Washington trebali razmotriti vlastite postupke u međunarodnim konfliktima. Sankcije Rusiji nazvala je "ilegalnima".
Kako javlja Reuters, Sjedinjene Države planiraju uvesti sankcije kompaniji koja gradi ruski plinovod Sjeverni tok 2.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova danas je na razgovor pozvalo ruskog veleposlanika u Ljubljani kako bi mu izrazilo protivljenje Slovenije jednostranim potezima Rusije prema Ukrajini.
>> Opširnije
Njemačka energetska tvrtka Uniper priopćila je danas da procjenjuje hoće li zbog obustave certificiranja plinovoda Sjeverni tok 2 u Njemačkoj morati umanjiti vrijednost ulaganja u taj projekt.
>> Opširnije
Očekuje se da će ukrajinski parlament uskoro izglasati zakon kojim se proglašava izvanredno stanje, koje će se odnositi na cijelu Ukrajinu, ali ne i proruske separatističke regije Donjeck i Lugansk. Što takvo izvanredno stanje znači?
Prvi korak je, kao što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij jučer najavio u obraćanju naciji, da će Ukrajina u vojnu službu pozvati i rezerviste. BBC-jeva dopisnica iz Kijeva Miroslava Petsa navodi kako zna puno muškaraca i žena koji su danas pozvani da se jave u vojne urede.
Treba napomenuti da izvanredno stanje nije isto što i vojna uprava, iako ni ta opcija nije isključena. Kako je danas potvrdio visoki državni dužnosnik nacionalnog Vijeća za sigurnost i obranu, vojna uprava mogla bi se uvesti ako dođe do totalne invazije ruske vojske.
>> Opširnije
Ukrajinski Centar za strateške komunikacije, koji funkcionira u sklopu vlade, potvrdio je za BBC da je u tijeku golemi hakerski napad. Podsjetimo, prošlog tjedna su web stranice ukrajinske vlade i banaka bile pod sličnim hakerskim napadom.
"Ovakav napad još nismo vidjeli, ovo je potpuno druga razina", rekao je dužnosnik Centra za BBC.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je u govoru pred Općom skupštinom UN-a pozvao na "brzu, konkretnu i odlučnu akciju". "Nalazimo se u kritičnom trenutku svjetske povijesti. Ono što svijet poduzme danas će definirati desetljeća koje dolaze", rekao je Kuleba.
"Svi smo čitali o greškama koje su političari napravili uoči svjetskog ratova", rekao je Kuleba i pozvao sve zemlje da ne ponavljaju greške iz prošlosti.
"Ruske optužbe prema kojima Ukrajina eskalira situaciju su apsurdne. Ruske izjave su nevjerojatne i užasne, idu puno dalje od toga da prijete Ukrajini", rekao je Kuleba i podsjetio na govor koji je ruski predsjednik Vladimir Putin održao u izravnom televizijskom prijenosu, kad je Ukrajini zanijekao pravo da postoji.
"Svatko tko misli da pretjerujem bi trebao pogledati taj zastrašujući govor", rekao je Kuleba.
>> Opširnije
Šef Europskog vijeća Charles Michel sazvao je za sutra navečer izvanredni summit čelnika država članica na kojem će raspravljati o razvoju događaja nakon ruskog priznanja neovisnosti ukrajinskih separatističkih regija Donjeck i Lugansk.
>> Opširnije
U telefonskom razgovoru s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je svoje "razočaranje" reakcijom Sjedinjenih Država i NATO-a.
"Putin je izrazio svoje razočaranje reakcijom Sjedinjenih Država i NATO-a, što je predstavljalo pokušaj ignoriranja legitimnih ruskih zabrinutosti i zahtjeva", stoji u priopćenju ruskog predsjedništva.
Latvijski premijer kaže da ruske trupe prebacuju neke snage i tenkove u separatističke regije na istoku Ukrajine.
"Prema informacijama kojima raspolažem, Putin prebacuje dodatne snage i tenkove na okupirana područja Donbasa", rekao je latvijski premijer Arturs Krišjānis Kariņš za CNN.
Nekoliko američkih obavještajaca otkrilo je za Newsweek da je administracija predsjednika Joea Bidena obavijestila ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o tome da se Rusija sprema provesti totalnu invaziju u sljedećih 48 sati.
"Predsjednik Ukrajine je upozoren da je vrlo vjerojatno da će Rusija, prema informacijama kojima raspolažu američke obavještajne službe, krenuti s invazijom u roku od 48 sati", rekao je Newsweeku američki dužnosnik izravno upućen u situaciju. "Uz to, imamo izvještaje da su ruski zrakoplovi ranije danas ušli u ukrajinski zračni prostor. Radilo se o špijunskim zrakoplovima, koji su nakratko ušli u ukrajinski zračni prostor", rekao je dužnosnik. Izvor blizak ukrajinskom predsjedniku potvrdio je Newsweeku da je Zelenskij zaprimio upozorenje Bidenove administracije.
Prema neimenovanom američkom obavještajcu, Pentagon procjenjuje da će Rusija prilikom invazije koristiti zračne udare, krstareće rakete te kopnenu vojsku. Informaciju je potvrdio i drugi američki obavještajni dužnosnik, koji je naglasio "sveobuhvatnu prirodu" vojnih operacija koje Pentagon očekuje od Rusije.
>> Opširnije
Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da je ruski predsjednik napravio pogrešku što nije imao saveznike u svojim akcijama, uspoređujući ga s carem Nikolom I. tijekom Krimskog rata.
Wallace, bivši vojni časnik, rekao je da je Vladimir Putin "potpuno poludio" kad je naredio trupama da uđu u Ukrajinu.
Ministar obrane BiH ocijenio je u srijedu kako bi agresija Rusije na Ukrajinu mogla označiti početak trećeg svjetskog rata, dok su ključni bošnjački i srpski političari ponovili stajališta koja pokazuju koliko je zemlja podijeljena u opredjeljivanju između Zapada i Moskve u sadašnjoj krizi.
"Volio bih da griješim, no nije nemoguće da je ovo uvod u treći svjetski rat", izjavio je ministar obrane Sifet Podžić, koji je umirovljeni general i nekadašnji načelnik Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH. Kako je prenijela televizija N1, Podžić je ocijenio kako se Zapad, a posebice Europska unija, u sadašnjoj krizi ne ponaša dovoljno odlučno jer rusku agresiju nije moguće zaustaviti politikom sankcija.
Kazao je kako je dokaz za to sve što se zbivalo u različitim krizama od Gruzije do Krima.
Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima ispod razine od 97 dolara jer su se stišale bojazni ulagača da će prvi val američkih i europskih sankcija Rusiji obuhvatiti i energetski sektor.
>> Opširnije
Web stranice niza ukrajinskih vladinih tijela bile su meta masivnog hakerskog napada.
Internetske stranice ukrajinskog parlamenta (Rada), ministarstva vanjskih poslova i sigurnosnih službi među nekoliko su službi koje su pogođene napadom. Napadnute su i stranice ministarstva zdravstva i unutarnjih poslova, kao i neke banke.
>> Opširnije
Europska unija planira sankcionirati ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua i Agenciju za internetska istraživanja (IRA) koju podržava Kremlj, rekao je visoki diplomat EU. Diplomat je u srijedu za CNN rekao da bi sankcioniranje ministra obrane i agencije trebalo "biti gotova stvar".
Ostaje samo da se sankcije formaliziraju "pismenim postupkom", a zatim bi trebale biti objavljene i stupiti na snagu kasnije u srijedu, rekao je diplomat.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan je, nakon što je Rusija priznala dvije odmetnute regije u istočnoj Ukrajini, rekao u srijedu ruskom kolegi Vladimiru Putinu da Turska ne priznaje mjere protiv teritorijalnog integriteta Ukrajine.
>> Opširnije
Bijela kuća kaže da bi dodatne sankcije Rusiji, uključujući kontrolu izvoza, mogle biti uvedene "u svakom trenutku". Zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Daleep Singh nije precizirao vrijeme uvođenja novih sankcija.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova najavilo je odgovor na sankcije koje je jučer najavio američki predsjednik Joe Biden.
>> Opširnije
Velika Britanija zatražila je od medijskog regulatora da razmotri dozvolu za emitiranje prorežimskoj ruskoj televiziji RT nakon što je Kremlj priznao dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da se "o budućnosti europske sigurnosti odlučuje sada, ovdje u Ukrajini" na konferenciji za novinare u Kijevu. Govoreći uz čelnike Poljske i Litve, Zelenskij je rekao: "Jednoglasni smo u ocjeni zločina Ruske Federacije. Ovo je još jedan čin agresije na Ukrajinu, njezin suverenitet, naš teritorijalni integritet."
Zelenskij je pozvao na strogi režim sankcija Rusiji.
Rusko veleposlanstvo u Kijevu počelo je evakuaciju diplomata iz Ukrajine. I ruske novinske agencije TASS i AFP potvrdile su evakuaciju nakon što je rusko ministarstvo vanjskih poslova jučer objavilo odluku.
Glasnogovornica Marija Zaharova rekla je da je to zbog "višestrukih napada" na ruske diplomatske misije diljem Ukrajine i "agresivnih akcija" protiv ruskih diplomata.
>> Opširnije
Nove satelitske snimke tvrtke Maxar Technologies pokazuju da su dodatni vojnici, vozila i logistička infrastruktura posljednjih dana raspoređeni uz ukrajinsku granicu.
Najveća slika snimljena je na aerodromu jugozapadno od Mazira u Bjelorusiji, gdje su se posljednjih dana pojavili deseci šatora i vozila. Satelitska slika od 4. veljače pokazala je da je područje potpuno prazno. Taj je aerodrom udaljen nešto manje od 40 kilometara od ukrajinske granice. CNN je geolocirao brojne videosnimke objavljene na društvenim mrežama koji pokazuju značajnu aktivnost na tom području, a neki konvoji su se još više približavali u smjeru ukrajinske granice.
Maxar Technologies kaže da se na jednom mjestu gradi i poljska bolnica.
>> Opširnije
Čelnik ukrajinske separatističke regije Donjecka rekao je da želi mirno dogovoriti se o granicama s Ukrajinom, ali i da zadržava pravo da zatraži pomoć od Rusije.
>> Opširnije
Njemačka se zbog ukrajinske krize ne bi trebala suočiti s nestašicom plina, rekao je u srijedu ministar gospodarstva Robert Habeck.
"Njemačka vlada je poduzela korake kako ne bi došlo do poteškoća u opskrbi plinom", rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) u razgovoru za javni servis Deutschlandfunk.
On je istodobno upozorio da bi zbog "nestabilne vanjskopolitičke situacije" u sljedećim danima moglo iznova doći do poskupljenja energenata, čije se cijene već sad nalaze na rekordnoj razini.
"To se može brzo smiriti jer je zima polako iza nas" , dodao je Habeck.
On je ustvrdio da će cijene plina i dalje ostati na visokoj razini, kao što je to bio slučaj i prije eskalacije u Ukrajini, ali je zaključio kako su te cijene "na razini koja je podnošljiva".
Ministar je najavio neke mjere kojima bi se rasteretilo potrošače.
Britanija šalje dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, objavio je Boris Johnson.
Kaže da će u paketu biti oružje za obranu te pomoć u obliku vojnih potrepština.
Slovenski premijer Janez Janša boravit će sutra i prekosutra u posjetu Ukrajini, potvrdio je ured predsjednika slovenske vlade navodeći da premijer želi time izraziti slovensku potporu europskoj perspektivi Ukrajine i potvrditi privrženost načelima teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta.
>> Opširnije
Društvenim mrežama danas se proširila slika karte Ukrajine koju je tijekom jučerašnjeg Putinovog govora objavila ruska državna televizija. Na karti je žutom bojom označena Ukrajina, a ostali dijelovi su označeni kao "darovani" teritoriji Ukrajini koje su joj "dali" Staljin, Lenjin i Hruščov.
>> Opširnije
U Ukrajini će biti proglašeno izvanredno stanje, odlučilo je Vijeće za nacionalnu sigurnost zemlje.
Nakon sastanka vijeća, visoki sigurnosni dužnosnik Oleksij Danilov rekao je da će izvanredno stanje biti uvedeno u svim regijama osim Donjecka i Luganska, gdje su ukrajinske snage već u ratu sa separatistima koje podržava Rusija.
Rekao je da će u početku trajati 30 dana.
Međutim, taj potez mora odobriti ukrajinski parlament.
Kina je postala najveće odredište ruskog izvoza još 2014. godine, a Rusija se i sve manje oslanja na trgovinsku razmjenu, što dovodi u pitanje efikasnost novih sankcija zbog priznanja Luhanska i Donjecka, upozorava Reuters.
>> Opširnije
Zapadne nacije i Japan u utorak su kaznili Rusiju novim sankcijama zbog njezine odluke o slanju vojske u separatističke regije istočne Ukrajine te su zaprijetile novim mjerama ako odluči provesti punu invaziju na susjednu zemlju.
>> Opširnije
Ukrajinska vojska rekla je rano u srijedu da je jedan vojnik poginuo, a šest je ranjen u 96 incidenata granatiranja koje su izveli proruski separatisti u prethodna 24 sata. Dodaje da su separatističke snage upotrijebile teško topništvo, raketne sustave Grad.
Ukrajina je u srijedu počela regrutirati rezerviste u dobi od 18 do 60 godina, a maksimalno razdoblje služenja je jedna godina.
Američka ambasada u Kijevu jučer je objavila fotografiju kojom provociraju Ruse.
>> Opširnije
Komentirao je situaciju s isporukom ruskog plina nakon objave Njemačke da neće biti pokrenut Sjeverni tok 2, kao i situaciju s Fortenova grupom u slučaju sankcija ruskim bankama koje su većinski vlasnici te grupacije.
>> Opširnije
Ukrajina je poručila svojim građanima da ne posjećuju Rusiju i upozorila sve Ukrajince koji su već tamo da odmah odu.
"Ministarstvo vanjskih poslova preporučuje građanima Ukrajine da se suzdrže od bilo kakvih putovanja u Rusku Federaciju, a onima koji su u ovoj zemlji da odmah napuste njen teritorij", stoji u priopćenju na ruskom, piše BBC.
U njemu se navodi da "intenziviranje ruske agresije na Ukrajinu" znači da neće moći ponuditi konzularnu pomoć Ukrajincima u Rusiji.
Taj bi potez mogao utjecati na nekoliko milijuna ukrajinskih državljana za koje se procjenjuje da žive u Rusiji.
Tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu prema Europi je porastao, ali količine plina još uvijek su tek na polovici ugovornih obveza Gazproma prema Ukrajini, pokazuju podaci ukrajinskog operatora plinskog sustava.
Protok plina kroz stanice koje mjere dostavu iz Rusije u ponedjeljak je iznosio je 50.7 milijuna kubnih metara naspram 47.7 milijuna kubika dan ranije, navodi se na web stranici operatera ukrajinskog plinskog transportnog sustava.
Prijave za tranzit na tim točkama za utorak govorile su o mogućem blagom povećanju za 100 tisuća kubičnih metara - do 50.8 milijuna, a za danas je rezerviran kapacitet od 61 milijun kubika.
Tranzit plina iz Rusije kroz Ukrajinu naglo je pao u siječnju, u prosjeku na polovinu ugovorenih 109 milijuna kubičnih metara dnevno. Od kraja siječnja ruski plinski koncern Gazprom je povećao isporuke, ali ih onda opet postupno smanjivao, a potom se potpuno spustio na siječanjsku razinu.
Rusija i dalje ne rezervira kapacitete plinovoda Yamal-Europa, jednog od glavnih pravaca za isporuku plina u Europu. Taj plinovod trenutno radi u "obrnutom režimu" - fizički tok plina ide iz Njemačke u Poljsku, a ne obrnutim, glavnim tokom.
Vojni analitičar Igor Tabak komentirao je u Novom danu N1 televizije rusko-ukrajinsku krizu.
>> Opširnije
Burzovne cijene plina u Europi tijekom trgovanja porasla je iznad 960 dolara za tisuću kubičnih metara, prvi put od 14. veljače, pokazuju podaci londonske burze ICE.
Cijena ožujskih futuresa na čvorištu TTF u Nizozemskoj porasla je na 960.6 dolara za 1000 kubičnih metara, ili 82 eura po megavatsatu.
Ukupno povećanje cijene plina od početka dana iznosi oko 2.8 posto.
Analitičari podsjećaju da je u utorak njemački kancelar Olaf Scholz rekao kako Berlin zaustavlja certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2, nakon što je Rusija priznala dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine, Donjeck i Luhansk.
I njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Burbock rekla je da je "projekt Sjeverni tok 2 zamrznut".
Cijene nafte stabilizirale su se pak na međunarodnim tržištima iznad razine od 97 dolara, u svjetlu zabrinutosti za opskrbu nakon ruskog priznanja dviju istočnoukrajinskih regija koje su pod kontrolom proruskih separatista.
Učinak sankcija protiv Rusije koje su SAD, EU i Britanija objavili u utorak i koje se odnose na ruske banke i njihovo poslovanje u inozemstvu vjerojatno će biti minimalan, piše britanska agencija Reuters.
Zapadne vlade za sada čuvaju u rezervi puno veće pakete sankcija za slučaj eskalacije krize.
To znači da ruski bankari ili njihovi zapadni kolege koji su izloženi toj zemlji neće gubiti puno sna.
Doista, američke banke ne očekuju da će globalne sankcije imati veliki utjecaj na poslovanje američkih banaka ili izazvati rast rizika, s obzirom na to da su zajmodavci malo izloženi ruskom gospodarstvu, rekla su trojica bankara upoznatih s razmišljanjem industrije.
>> Opširnije
EUROPSKA UNIJA skupit će tim stručnjaka za kibernetičku sigurnost kako bi pomogli Ukrajini u borbi protiv kibernetičkih napada iz Rusije.
>> Opširnije
Planovi za sastanak američkog predsjednika Joea Bidena s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom trenutno se ne razmatraju, priopćila je Bijela kuća u utorak.
Bidenova glasnogovornica Jen Psaki rekla je da je američki predsjednik otvoren za diplomaciju i pregovore na najvišoj razini, ali sada, dok Rusija potiče ukrajinski sukob, nije pravo vrijeme, rekla je.
"Nikada nećemo potpuno odustati od diplomacije", rekla je Psaki i naglasila kako je nužno da Moskva promijeni smjer.
Proteklih dana raspravljalo se o sastanku Putina i Bidena licem u lice.
Biden je načelno pristao na sastanak, a čini se da je Kremlj bio otvoren za tu mogućnost, prema Bijeloj kući.
Rekla je da nikada nije bilo konkretnog rasporeda za drugi sastanak dvojice predsjednika - te su detalje trebali raspraviti američki tajnik Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u četvrtak.
Međutim, taj je susret sada otkazan.
Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro u utorak je poručio da njegova zemlja podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina u krizi u Ukrajini.
"Venezuela je s Putinom, ona je s Rusijom. Ona je uz hrabre i pravedne stvari u svijetu", rekao je predsjednik Maduro na televiziji tijekom sjednice vlade, nakon što je ruski parlament u utorak dao zeleno svjetlo za vojnu operaciju u Ukrajini.
Maduro je podsjetio da je njegov prethodnik i mentor Hugo Chavez podržao Rusiju kada je priznala neovisnost Južne Osetije 2008. tijekom sukoba s Gruzijom.
Maduro je ustvrdio da Sjedinjene Države i NATO namjeravaju vojnim sredstvima ugasiti Rusiju.
Potpredsjednik ruske vlade Jurij Borissov, koji je u petak boravio u Caracasu, naglasio je da je Venezuela "strateški partner Rusije (...) u ovoj situaciji rastuće nestabilnosti".
U kontekstu krize u Ukrajini, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov nije isključio rusko vojno raspoređivanje u Venezueli i na Kubi.
Moskva je jedan od glavnih saveznika predsjednika Nicolasa Madura, čiji ponovni izbor 2018. nije priznao dio međunarodne zajednice, a posebno Sjedinjene Američke Države, koje ga nastoje svrgnuti s vlasti.
Vladimir Putin kaže da je Moskva i dalje spremna tražiti "diplomatska rješenja" sa Zapadom oko Ukrajine - ali da se o interesima Rusije i sigurnosti njenih građana ne može pregovarati.
U videoobraćanju povodom obilježavanja ruskog Dana branitelja domovine, inzistirao je na tome da je uvijek otvoren za "iskren dijalog".
Također je pohvalio borbenu spremnost ruskih oružanih snaga, rekavši kako je siguran da će se zauzeti za nacionalne interese zemlje.
>> Opširnije
Kanada je Ukrajini poslala oružje.
RUSIJA je u utorak službeno objavila da je uspostavila diplomatske veze s dvjema separatističkim regijama na istoku Ukrajine, kojih je neovisnost Vladimir Putin priznao dan ranije, što su Kijev i Zapad osudili.
Priznaje li itko ove dvije pokrajine kao države osim Rusije?
>> Opširnije
Maxar Technologies, američka tehnološka firma, objavio je nekoliko novih satelitskih snimki na kojima se, kako kažu, vidi novo raspoređivanje vojnika i opreme u zapadnoj Rusiji te preko 100 vozila u Bjelorusiji. Sve blizu ukrajinske granice.
Rusija i Bjelorusija posljednjih dana izvode velike vježbe na bjeloruskom tlu.
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica oštro pale, pri čemu je S&P 500 indeks zaronio u područje korekcije, jer je ulagače uznemirilo daljnje jačanje napetosti između SAD-a i Rusije oko Ukrajine.
Dow Jones pao je 482 boda ili 1,42 posto, na 33.596 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,01 posto, na 4.304 boda, a Nasdaq indeks 1,23 posto, na 13.381 bod.
Nakon jučerašnjeg pada, S&P 500 indeks našao se u području korekcije, više od 10 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, dosegnute početkom siječnja.
Pad tržišta posljedica je zaoštravanja napetosti između Zapada i Rusije, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i zapovjedio ruskoj vojsci da odmah krene tamo kako bi održala mir.
Ipak, pred kraj trgovanja tržište se ponešto smirilo, a indeksi su ublažili gubitke, nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden objavio prvi val sankcija protiv Rusije i poručio da se nada da je i dalje moguće diplomatsko rješenje.
Japan i Australija objavili su u srijedu da uvode gospodarske sankcije Rusiji zbog priznanja samoproglašenih republika na istoku Ukrajine, nakon što su ranije istu odluku donijele Velika Britanija, Europska unija, SAD i Kanada.
Japanske sankcije uključuju zabranu izdavanja ruskih obveznica u Japanu i zamrzavanje imovine određenih pojedinaca, kao i ograničavanje putovanja u Japan, rekao je japanski premijer Kishida.
"Postupci Rusije vrlo jasno nanose štetu suverenitetu Ukrajine i protivni su međunarodnom pravu. Još jednom kritiziramo ove poteze i snažno pozivamo Rusiju da se vrati diplomatskim razgovorima", rekao je.
"Situacija je i dalje prilično napeta i nastavit ćemo je pomno pratiti", dodao je.
Kishida je napomenuo da će detalji sankcija biti objavljeni u narednim danima.
Japanski je premijer istaknuo da Japan ima dovoljne zalihe nafte i ukapljenog plina pa kratkoročno neće biti značajnog utjecaja na opsrbu energijom.
Japan je gotovo desetinu ukapljenog plina 2021. kupio od Rusije, kao i 12 posto termalnog ugljena.
Australija će pak odmah početi uvoditi sankcije ruskim državljanima za koje vjeruje da su odgovorni za postupke te zemlje protiv Ukrajine, rekao je premijer Scott Morrison novinarima u srijedu.
"Australci se uvijek suprotstavljaju nasilnicima. Suprotstavit ćemo se Rusiji zajedno sa svim našim partnerima", poručio je Morrison, dodavši da očekuje i dodatne sankcije Rusiji te da je ovo "tek početak procesa".
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres kazao je u utorak da ruske postrojbe u istočnoj Ukrajini ne mogu biti "mirotvorci", kako ih je nazvao ruski predsjednik Vladimir Putin.
"Kada postrojbe jedne zemlje uđu na teritorij druge zemlje bez njezina pristanka, one nisu nepristrane mirovne snage. To uopće nisu mirovne snage", rekao je Guterres novinarima u sjedištu UN-a.
Glavni tajnik UN-a također je kazao da je Rusija narušila teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine priznanjem dvaju samoproglašenih država - "Donjecke Narodne Republike" i "Luganske Narodne Republike".
Putin je ubrzo naredio slanje ruskih postrojbi na teritorij pod kontrolom proruskih separatista kako bi "održavali mir". Kasnije je kazao novinarima kako nije rekao da će ruske postrojbe odmah biti ondje raspoređene.
Guterres je rekao da je "zabrinut zbog perverzije koncepta održavanja mira".
Putin je prošloga tjedna poručio kako Rusija smatra da se provodi "genocid" nad Rusima u istočnoj Ukrajini.
Glavni tajnik UN-a odbacio je Putinovu tvrdnju.
Američke sankcije protiv Rusije snažne su ako je riječ o "prvom potezu" SAD-a, ocijenio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
"Sankcije koje je predsjednik Biden danas najavio izgledaju snažno ako ih smatramo prvim potezom", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova u intervjuu za Fox News u utorak.
Dodao je da Ukrajina ne traži američke vojnike na terenu za rješavanje krize, ali je dobila obećanje od američkih dužnosnika da će joj biti isporučeno još oružja.
Kanadski premijer Justin Trudeau predstavio je u utorak prvi krug gospodarskih sankcija Rusiji dan nakon što je Moskva priznala dvije samoproglašene proruske republike na istoku Ukrajine.
Trudeau je rekao da će njegova vlada zabraniti Kanađanima bilo kakvo poslovanje s "Luganskom Narodnom Republikom" i "Donjeckom Narodnom Republikom" te kupovinu ruskih državnih obveznica.
Kanada također uvodi sankcije članovima ruskog parlamenta koji su glasali za priznanje separatističkih republika, kazao je Trudeau.
Kanadski premijer objavio je i da se uvode dodatne sankcije dvjema ruskim bankama te da će biti zabranjeno svako poslovanje s njima.
Istovremeno, Trudeau je autorizirao slanje dodatnih postrojbi u istočnu Europu.
"Danas također odobravam raspoređivanje do 460 pripadnika kanadskih oružanih snaga u sklopu operacije Reassurance. To uključuje slanje dodatnih vojnika u Latviju, kao i raspoređivanje dodatne fregate i pomorskog patrolnog zrakoplova", rekao je.
Ujedinjeni narodi i dalje se nadaju diplomatskom rješenju ukrajinske krize unatoč vojnoj eskalaciji Rusije, dok Ukrajina šalje pozive pripadnicima pričuvnog sastava vojske, ali isključuje opću mobilizaciju.
"Vidimo da se i dalje planiraju razgovori između SAD-a i Ruske Federacije, nadamo se krajem tjedna u Ženevi. Nadamo se da će ovi sastanci održati", rekao je u New Yorku Stéphane Dujarric, glasnogovornik glavnog tajnika Antónia Guterresa.
Istaknuo je da bi vojni sukob bio "katastrofalan".
Mađarska raspoređuje vojnike na svoju granicu s Ukrajinom dok se priprema za mogući priljev izbjeglica koje bježe od sukoba s Rusijom, izvijestila je u utorak državna novinska agencija MTI pozivajući se na ministra obrane.
U slučaju eskalacije sukoba u istočnoj Ukrajini, borbe bi se mogle proširiti i na Kijev, a zatim dalje na zapad prema Mađarskoj, prenosi MTI riječi ministra obrane Tibora Benköa.
Granica između Mađarske, koja je članica Europske unije, i Ukrajine duga je oko 140 kilometara.
Mađarske oružane snage moraju biti spremne spriječiti oružane skupine da uđu na mađarski teritorij i nositi se s priljevom izbjeglica, uključujući pružanje humanitarne pomoći, rekao je Benkö.
Nije iznio detalje o broju vojnika koji se šalju prema granici.
Poljska, koja također dijeli granicu s Ukrajinom, rekla je da priprema skloništa za hitne slučajeve kako bi pomogla raseljenim osobama koje će bježati od nasilja ako Rusija napadne.
Američki državni tajnik Antony Blinken kazao je da je otkazao susret, zakazan za četvrtak, s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom nakon što je Moskva priznala dvije separatističke regije u Ukrajini kao neovisne države.
Blinken je kazao da je pristao na susret s Lavrovom samo ako Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu.
"Sada kada vidimo da invazija počinje i da je Rusija jasno dala do znanja da odbacuje diplomaciju, nema smisla održati taj sastanak u ovom trenutku", rekao je Blinken novinarima nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u Washingtonu .
"Konzultirao sam se s našim saveznicima i partnerima. Svi su se složili", dodao je Blinken.
Američki državni tajnik kazao je da je poslao Lavrovu u utorak pismo kojim ga je obavijestio da otkazuje sastanak.
Također je istaknuo da će SAD i saveznici uvesti oštrije sankcije Rusiji ako ona pojača agresiju protiv Ukrajine.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati