UKRAJINSKA vojna obavještajna služba jutros je potvrdila da stoji iza ubojstva Igora Kirilova, ključnog ruskog generala. Ubojstvo je izvedeno eksplozivom postavljenim na romobil koji je bio parkiran uz ulaz zgrade iz koje su jutros izašli Kirilov i njegov pomoćnik, koji je također ubijen.

Igor Kirilov bio je šef ruskih nuklearnih, bioloških i kemijskih obrambenih snaga od 2017. Ovaj 54-godišnjak rođen je 13. srpnja 1970. u Kostromi, gradu na obali rijeke u zapadnoj Rusiji. Pohađao je Kostromsku višu vojnu zapovjednu školu kemijske obrane, koju je diplomirao 2007.

Tijekom svog boravka tamo, između 1991. i 1995., služio je kao zapovjednik voda u Zapadnoj skupini snaga u Njemačkoj i Moskovskom vojnom okrugu. Nakon što je diplomirao, obnašao je razne dužnosti u ruskim nuklearnim, biološkim i kemijskim obrambenim snagama, da bi naposljetku postao zapovjednih tih snaga 2017. godine.

Koristio zabranjena kemijska oružja u Ukrajini

Tijekom svoje vojne karijere bio je poznat po tome što je pomogao u razvoju teškog sustava bacača plamena TOS-2 Tosočka. Zapad ga je optužinao za korištenje zabranjenog kemijskog oružja tijekom rata u Ukrajini, kao i otrovnog sredstva za gušenje - kloropikrina.

U Rusiji su ga doživljavali kao neumornog domoljuba koji se bori za istinu i razotkriva zapadne "zločine".  Postao je ozloglašen po neobičnim brifinzima u ruskom ministarstvu obrane, što je potaknulo britansko ministarstvo vanjskih poslova da ga označi kao "značajnog kremaljskog širitelja dezinformacija".

Glavni zadaci snaga kojima je zapovijedao uključuju prepoznavanje opasnosti i zaštitu jedinica od kontaminacije, ali i "nanošenje štete neprijatelju korištenjem zapaljivih sredstava", kaže rusko ministarstvo obrane. Pretpostavlja se da se to odnosi na ruski sustav bacača plamena koji može uništiti ciljeve korištenjem termobaričkih bojevih glava.

"Barbarsko kemijsko oružje"

Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva priopćilo je da su snage kojima je Kirilov zapovijedao rasporedile "barbarsko kemijsko oružje u Ukrajini", naglašavajući, kako je rečeno, široku upotrebu sredstava za suzbijanje nereda i "višestruka izvješća o korištenju otrovnog sredstva za gušenje kloropikrina".

Uoči njegova ubojstva, ukrajinska SBU objavila je da je imenovan u odsutnosti u kaznenom predmetu za "masovnu upotrebu" zabranjenog kemijskog oružja na istočnoj i južnoj fronti u Ukrajini.

Navodi se "više od 4800 slučajeva neprijateljske upotrebe kemijskog streljiva" na ukrajinskom teritoriju od početka sveobuhvatne ruske invazije u veljači 2022. Rečeno je da su otrovne tvari korištene u napadima dronovima, ali i granatama.

Tvrdio da su Amerikanci gradili laboratorije za biološko oružje u Ukrajini

Kirilov je postao ozloglašen od početka rata nizom tvrdnji usmjerenih prema Ukrajini i Zapadu, od kojih nijedna nije bila utemeljena na činjenicama.

Među njegovim najnevjerojatnijim tvrdnjama bila je ona da su SAD gradile laboratorije za biološko oružje u Ukrajini. Ta tvrdnja je, između ostaloh, korištena pokušaju da se opravda totalna invazija na Ukrajinu 2022.

U ožujku 2022. iznio je dokumente za koje je tvrdio da ih je zaplijenila Rusija na dan invazije 24. veljače - koje su proširili prokremaljski mediji, ali su ih neovisni stručnjaci odbacili. Kiriovljeve neutemeljene optužbe protiv Ukrajine nastavile su se i ove godine.

Tvrdio da su Ukrajinci htjeli zauzeti nuklearku u Kursku

Prošlog je mjeseca ustvrdio da je "jedan od prioritetnih ciljeva" ukrajinske protuofenzive na rusko pogranično područje Kursk bilo zauzimanje nuklearne elektrane Kursk.

Predstavio je dijaprojekciju, navodno temeljenu na ukrajinskom izvješću, u kojoj se navodi da bi u slučaju nesreće samo područje Rusije bilo izloženo radioaktivnoj kontaminaciji.

Jedna od Kirilovljevih učestalih teza bila je da Ukrajina želi razviti "prljavu bombu".Prije dvije godine naveo je da "dvije organizacije u Ukrajini imaju konkretne upute za stvaranje takozvane 'prljave bombe'. Ovaj posao je u završnoj fazi".

Njegove su tvrdnje zapadne zemlje odbacile kao "očito lažne".

Na njegove tvrdnje reagirao i Zelenski

Ali Kirilovljeve tvrdnje potaknule su ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da upozori da, ako Rusija sugerira da Kijev priprema takvu vrstu oružja, to znači samo jedno - da ga Rusija već priprema.

Kirilov se prošlog ljeta vratio svojim tvrdnjama o prljavoj bombi, ovaj put navodeći otkriće laboratorija za kemijsko oružje u blizini Avdijivke, grada u istočnoj Ukrajini koji su Rusi zauzeli prošle veljače.

Kijev je, ustvrdio je, kršio međunarodnu Konvenciju o kemijskom oružju (CWC) raznim tvarima uz pomoć zapadnih zemalja, uključujući psihokemijski ratni agens BZ, kao i cijanovodičnu kiselinu i cijanogeni klorid.

Rusija je potpisnica CWC-a i objavila je da je uništila svo svoje kemijsko oružje iz doba Hladnog rata 2017. - iste godine kada je Moskva optužena za izvođenje dva kemijska napada: jedan u britanskom gradu Salisburyju i drugi protiv ruskog oporbenog čelnika Aleksea Navaljnog, koji je u međuvremenu umro u ruskom zatvoru.

Šok u Rusiji

Kirilovljeva nasilna smrt šokirala je ruski vojni i politički establišment. U ruskom parlamentu, Dumi, održana je minuta šutnje.

Zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta, Konstantin Kosačev, rekao je da je njegova smrt "nenadoknadiv gubitak", dok je umirovljeni general i zastupnik Andrej Guruljov rekao da ubojstvo Kirilova neće ostati bez odgovora.

Guruljov je rekao da je odgovoran za nabavu oružja te je "jasno razumio zločinačke aktivnosti SAD-a i njegovih satelita".

Njegovu smrt prokemaljski lojalisti također vide ne samo kao udarac, već i kao dokaz da Ukrajina ima mogućnost ciljati visoke dužnosnike u Moskvi. Neki su komentatori čak upirali prstom u Britance ili Amerikance. Prema ruskom ratnom blogeru Sashiju Kotsuu, to "dokazuje da neprijateljski agenti djeluju i špijuniraju ljude u našoj pozadini".