Foto: Hina (Fotografija od 18. srpnja 2006. s parkirališta crkve ispred koje su aktivisti spalili sedam presuda Vrhovnog suda koje se odnose na pobačaj i prava homoseksualnih osoba.  Norma McCorvey nalazi se u sredini.)

AMERIKANKA Norma McCorvey, koja je tužbom izborila pred Vrhovnim sudom legalizaciju pobačaja u SAD-u, preminula je u subotu u dobi od 69 godina.

 McCorvey, poznata pod pseudonimom "Jane Roe" u presudi "Roe protiv Wadea" kojom je Vrhovni sud 1973. legalizirao pobačaj, preminula je od zatajenja srca u staračkom domu  u teksaškom gradu Katyiju, kazao je novinar Joshua Prager koji piše knjigu o jednoj od najvažnijih i najosporavanijih odluka Vrhovnog suda.

Tužba koju je podnijela pod pseudonimom rezultirala je uvođenjem prava žena na pobačaj 1973. McCorvey je svoje ime otkrila tek 1980-ih kada je dopustila pobornicima prava na pobačaj da ga koriste. Kasnije je promijenila mišljenje i nastupala u ime protivnika pobačaja.

U članku "Slučajna aktivistica" objavljenom u magazinu Vanity Fair u veljači 2013. Prager je napisao kako McCorvey nije imala namjeru boriti se za prava žena kada je podnijela tužbu Roe protiv Wadea u Dallasu 1970. Samohrana i siromašna ona je naprosto željela pobaciti nakon što je treći puta ostala trudna i nije to mogla učiniti u Teksasu. Henry Wade bio je tužitelj u Dallasu.

Prager, koji je istraživao njezin život kontaktirajući obitelj, prijatelje i savjetnike, kazao je kako je ona liječniku rekla da naprosto ne želi roditi. No nije imala novca za put do neke od šest saveznih država u kojima je pobačaj bio legalan: Aljasku, Kaliforniju, Havaje, New York, Oregon, i Washington. Prager je kazao kako ona na kraju nije pobacila.

Odvjetnica Gloria Allred, koja je zastupala McCorvey dok je podupirala pravo na pobačaj kazala je kako je ona tada bila vrlo ponosna što je "Jane Roe."

"Iako je na kraju života Norma mislila da se ženama treba onemogućiti pravo na pobačaj i da bi ga trebalo kazneno goniti njezina će ostavština biti slučaj Roe protiv Wadea, koji je milijunima žena pružio pravo na izbor pobačaja", napisala je u priopćenju Allred.

Odluka Vrhovnog suda iz 1973. desetljećima je u središtu političke, pravne i etičke rasprave u američkom društvu. Tom je presudom utvrđeno da američki ustav štiti pravo žene na pobačaj sve do trenutka kad fetus može sam opstati izvan maternice.

Sud je taj trenutak definirao kao točku u kojoj fetus "ima sposobnost smislenog života izvan maternice majke" što odgovara 24. tjednu trudnoće. Sud je priznao pravo na pobačaj i nakon tog roka ukoliko je ugroženo zdravlje ili život trudnice.

S izborom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa i konzervativnog kongresa ponovno su oživjeli pritisci za kriminaliziranje pobačaja. Trump se zalaže za zabranu pobačaja u najvećem broju slučajeva i prijeti da će uskratiti savezno financiranje pružatelja zdravstvenih usluga koji izvode pobačaje.

Kad bi Vrhovni sud poništio svoju odluku u slučaju Roe protiv Wadea pobačaj bi bio legalan jedino u saveznim državama koje ga dopuštaju.