JEDAN od najznačajnijih vojnopolitičkih čelnika bivše SFRJ, admiral flote bivše Jugoslavenske ratne mornarice Branko Mamula umro je u 101. godini u Tivtu.

Mamula je bio jedna od najpoznatijih ličnosti koje su sudjelovale u formiranju i razvoju SFRJ od Drugog svjetskog rata do njezina krvavog raspada početkom devedesetih, pišu podgoričke Vijesti.

Rođen je 30. svibnja 1921. u selu Slavsko Polje u općini Vrginmost u Hrvatskoj. Sudionik je partizanskog pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu i nosilac Partizanske spomenice 1941.

Nakon rata obavljao je visoke dužnosti u floti JRM, posebno u Petoj pomorskoj zoni JRM koja je kontrolirala sjeverni Jadran.

U lipnju 1979. imenovan je načelnikom Generalštaba JNA na kojoj ostaje do svibnja 1982., kad postaje savezni ministar obrane. Dužnost je to na kojoj je dočekao mirovinu u činu admirala flore, najvišem mogućem. 

Mamula je bio pripadnik tvrdolinijaške komunističke generalske struje u JNA, koja je smatrala da “jugoslavensku krizu”, koja je počela krajem 80-ih, treba spriječiti rezolutnom akcijom JNA– kontrolom graničnih prijelaza i uhićenjem tada na neposrednim izborima izabranoga hrvatskoga i slovenskoga vodstva.

Jedan je od osnivača "SKJ – Pokreta za Jugoslaviju", tzv. generalske stranke koja je na 14. izvanrednom kongresu SKJ trebala zamijeniti propali SKJ kao vodeća snaga SFR Jugoslavije.

Kao odani pobornik jugoslavenstva, Branko Mamula protivio se hrvatskoj neovisnosti. 

U intervjuu 2011. godine rekao da je JNA odmah trebala krenuti na Zagreb

U jednom intervjuu prije deset godina Mamula je rekao kako JNA nije trebala napadati Vukovar već je odmah trebala krenuti na Zagreb.

"Vukovar se uopće nije morao dogoditi, to je bio džep, kao i Osijek, koji se morao zaobići. JNA je imala sasvim dovoljno snaga da iz najmanje dva pravca stigne do Zagreba, tamo su se stvari i rješavale. Porazna je bila politika da JNA stane na etničke granice Srba i da se ratuje sa Hrvatima. Dugoročno to nije bila nikakva strategija, trebalo je na vrijeme deblokirati kasarne JNA u Hrvatskoj, razoružati sve paravojne formacije i onda pregovarati, što bi imalo kao posljedicu i odlaganje i međunarodnog priznanja Slovenije. Rat JNA oko Dubrovnika najmanje je jasan i logičan, sramota je što je sve tamo rađeno", rekao je u razgovoru za beogradsku Politiku Branko Mamula 2011. godine.

U velikom razgovoru za Politiku koji je išao u dva dijela, Mamula zaključuje kako su Slovenija i Srbija pokrenule mehanizam razbijanja Jugoslavije, no da problemi odnosa sa Slovenijom nisu ležali u vojsci već su problemi  bili u uređenju države.

"JNA je postala poligon sudara različitih koncepcija što je jugoslovenska država, i kako je treba urediti", kazao je tada Mamula dodajući kako je JNA krajem osamdesetih radila sve kako bi zadržala svoj "općejugoslovenski karakter". Svaka asimetrija, smatrao je, prema nekoj republici i narodu značila bi prihvaćanje razbijanja zemlje.

"U Srbiji je narod uvijek imao poštovanje prema JNA i to se nije promijenilo ni nakon dolaska na vlast Miloševića", kazao je Mamula prije 10 godina o raspadu Jugoslavije naglašavajući kako je nacionalizam postojao u Hrvatskoj i prije Miloševića, ali je eksplodirao nakon "mitingašenja i pokušaja njegovog prekrajanja Jugoslavije".

"Nije ni sporno da su komunisti u Hrvatskoj predali vlast nacionalistima, kao što su to uradili i komunisti u Sloveniji. Zapravo za raspad Jugoslavije najviše su krivi komunisti, koji se nisu na vrijeme reformirali", smatrao je Mamula dodajući da je po njemu 25. siječanj 1991. godine dan kojim je definitivno počelo rušenje Jugoslavije. Po Mamuli riječ je o tragičnom promašaju JNA s filmom o ilegalnom uvozu oružja u Hrvatsku.

"Snimali su film umjesto da spriječe taj uvoz", zaključio je Mamula u razgovoru.