UMRO je bivši političar, sveučilišni profesor i publicist Slaven Letica, potvrđeno je Indexu iz kruga obitelji.

Letica je umro danas u Zagrebu u 74. godini nakon duge i teške bolesti.

Informaciju su potvrdili i iz Domovinskog pokreta.

"Otišao je Slaven Letica. Svojim je radom kao sociolog, kolumnist, političar i sveučilišni profesor pomogao u stvaranju moderne hrvatske države i do samoga kraja pomagao je braniti hrvatsku ideju. Profesore, hvala vam na svemu i počivajte u miru Božjem!" napisali su iz Domovinskog pokreta. 

Letica je rođen u Podgori 28. lipnja 1947.

Od 1980. godine bio je profesor sociologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1983. je stekao doktorat na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu disertacijom Faktori rasta (1960. - 1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj, pod mentorstvom Pere Jurkovića.

Krajem 80-ih je ušao u javni život i počeo se baviti politikom.

Od 1990. do 1991. godine bio je osobni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.

2000. godine Letica se kandidirao za hrvatskog predsjednika kao neovisni kandidat, a 2003. izabran je na listi HSP-a za neovisnog zastupnika u 5. saziv Hrvatskog sabora.

Objavio je brojne članke i kolumne te knjige među kojima su i Kriza i zdravstvo, Intelektualac i kriza, Četvrta Jugoslavija, JNA - rat protiv Hrvatske, Obećana zemlja: politički antimemoari, Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti, Postmoderna i genocid u Bosni, Strašni sud: kronika hrvatske apokalipse, Let iznad kukavičjeg gnijezda, Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja, Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku, Politički sasvim nekorektno te Vječni titoizam i ljudožderska politika. 

Bolnica maršal Tito

Od 1980. godine Letica je predavao sociologiju na Medicinskom fakultetu, a u posljednjem desetljeću postojanja Jugoslavije počeo je i pisati za ugledni tjednik Danas te za ultrapopularni Start. Upravo u Startu je 1981. godine objavio važan prilog za vlastitu biografiju – tekst pod naslovom Bolnica maršal Tito u kojem nabraja Titove nenadmašne etičke vrline i njegov nemjerljiv doprinos humanizmu i medicini (sic!). 

Puno godina kasnije kada su ga upitali za taj tekst, Letica je ustvrdio da je tako morao pisati. Naime, njegova je ideja bila da se Titova Vila Zagorje, sadašnji Predsjednički dvori, prenamijeni u zdravstvenu ustanovu te je, da bi progurao tu ideju, morao neumjereno veličati Josipa Broza. 

Slavio Brozov genij pa progonio nepostojeće titoiste

U svoje četiri dekade javnog djelovanja Slaven Letica je, nije to rijetkost u Hrvatskoj, prešao put od pronositelja slave Titovog genija do progonitelja posljednjeg odreda zaljubljenika u maršalov lik i djelo. Prije četiri godine, naime, objavio je knjigu Vječni titoizam i ljudožderska politika u kojoj se obračunava s, ako ne zamišljenim, onda iznimno rijetkim individuama i grupama koje još uvijek nisu skrenule s Titovog puta.

Autor Vještica iz Rija

Najveći je, ipak, odjek imao Letičin članak pod naslovom Hrvatske feministice siluju Hrvatsku, puno poznatiji pod naslovom Vještice iz Rija, objavljen u Globusu krajem 1992. godine. U tom je tekstu tada već bivši savjetnik predsjednika Franje Tuđmana napao Jelenu Lovrić, Radu Iveković, Slavenku Drakulić, Vesnu Kesić i Dubravku Ugrešić kao izdajnice domovine koje na kongresu PEN-a u Rio de Janeiru lobiraju protiv održavanja sljedećeg kongresa međunarodne asocijacije pisaca u Dubrovniku. 

No za razliku od brojnih novinskih pera koja su tih godina progonila druge u ime nacije i domovine, Letica svoj tekst nije imao hrabrosti ni potpisati. Anonimno, iz busije, prozivao je za izdaju na stranicama tjednika koji se tada prodavao u nakladi od gotovo 200 tisuća primjeraka. Odgovornost za tekst na kraju je preuzeo tadašnji glavni urednik Globusa Denis Kuljiš iako je u vrijeme objave teksta bio u Londonu. Punih 16 godina kasnije, 2008. godine, Globus je Slavenki Drakulić zbog Letičinog teksta i Kuljiševog uredničkog propusta morao isplatiti 60 tisuća kuna.

Smijenjen zbog neuspjele obavještajne igre

Slično se dogodilo i Miri Furlan i Lordanu Zafranoviću kojeg je optužio da je među oficirima JNA i crnogorskim četnicima raspirio antihrvatsku histeriju.

Letica je bio Tuđmanov osobni savjetnik, ali je tu poziciju izgubio zbog promašaja u pokušaju psihološkog ratovanja. 

On je, naime, zaslužan za objavu povjerljivog razgovora između Tuđmana i tadašnjeg vođe hrvatskih Srba Jovana Raškovića. Objavom se željelo diskreditirati Raškovića, ali uspjelo se samo još više radikalizirati hrvatske Srbe i na Raškovićevo mjesto dovesti gluplje, pohlepnije i zločinačkije njuške.

Dvaput se kandidirao za predsjednika, skoro dobio otkaz na fakultetu

Letica se u prvoj dekadi 21. stoljeća dvaput okušao i na predsjedničkim izborima, no oba puta dobio je manje od 5 posto glasova. Iz vremena njegove prve kandidature, pak, ostalo je upamćeno da je umalo dobio otkaz s Medicinskog fakulteta zbog neopravdanih izostanaka. Od sramote izbacivanja s fakulteta spasila ga je tadašnja Račanova ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina. 

S HSP-om ušao u sabor

Nakon prvog neuspjeha na predsjedničkim izborima Letica se smjestio na čelo Hrvatskog teniskog saveza, što ga je, pak, dovelo pod policijsku istragu zbog navodnih milijunskih malverzacija izvedenih u suradnji s novim političkim drugovima okupljenim oko nekadašnjeg novinara i urednika Nenada Ivankovića. Intenzivno je tada Letica promovirao Ivankovićev HIP, preteču današnjih suverenista, ali to mu nije donijelo politički probitak. 

U sabor je ušao zahvaljujući HSP-u u godinama kada su pravaši bili snažna politička opcija, odnosno dok ih nije razorio moćni predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Letičina pravaška epizoda ostala je upamćena po odijevanju odore bana Josipa Jelačića i konjaničkom pohodu na Svetu Geru odakle je namjeravao potjerati Slovence.

Završio u Domovinskom pokretu

Propavši u politici, Letica se sve više posvećivao pisanju i komentiranju svega i svačega. Ništa nije prolazilo bez njegove analize i doprinosa, od izbora preko nogometnih utakmica do proizvodnje i ekonomije aluminija. 

Posljednjih godina Letica je počeo gubiti na utjecaju i okrenuo se Facebooku. Vijest o njegovoj smrti objavio je Domovinski pokret, u kojem je pronašao posljednje političko utočište.