OKO 14 milijuna ljudi u prosjeku svake godine postanu beskućnici zbog iznenadnih prirodnih katastrofa poput poplava i olujnog nevremena, pokazuju rezultati istraživanja Ureda Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNISDR) i Centra za praćenje unutarnjeg raseljavanja (IDMC), objavljeni u petak, na Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa.

 

Rezultati istraživanja prognoziraju nastavak rasta beskućništva u zemljama koje su najsklonije prirodnim katastrofama, ako se ne postigne značajan napredak u upravljanju rizikom od katastrofe.

 

Podaci pokazuju da se godišnje zbog iznenadnih prirodnih katastrofa, poput poplava i ciklona, raseljava u prosjeku 13,9 milijuna ljudi. U to nisu uključene preventivne evakuacije.

 

 

Osam od deset zemalja s najvišom razinom godišnjeg raseljavanja ili mogućim rizikom od budućeg raseljavanja i gubitka doma su u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji - Indija (2,3 milijuna), Kina (1,3 milijuna), Bangladesh (1,2 milijuna), Vijetnam (1 milijun), Filipini (720 000), Mjanmar (570 000), Pakistan (460 000), Indonezija (380 000), Rusija (250 000) i SAD (230 000).

 

"Rezultati pokazuju da je pred nama izazov smanjenja broja ljudi koje pogađaju prirodne katastrofe", istaknuo je posebni predstavnik UN-a za ublažavanje opasnosti od katastrofa Robert Glasser.

 

 

Čelnica IDMC-a Alexandra Bilak kazala je da je broj izbjeglica, migranata i ljudi raseljenih u vlastitoj zemlji stalno rekordno visok, te da je značajan postotak takvih kretanja povezan s katastrofama. 

 

"Iz tog razloga je predviđanje rizika i učinaka prirodnih katastrofa hitan globalni prioritet. Rastući broj ljudi raseljenih zbog katastrofe može se riješiti kroz pružanje, sigurnog, pristupačnog krova nad glavom i to mora biti dio upravljanja rizikom od katastrofe na nacionalnoj i lokalnoj razini", dodala je.