Inger Andersen, izvršna direktorica Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, rekla je da su stručnjaci više od tri desetljeća upozoravali na posljedice zagrijavanja planeta.

"Svijet je slušao, ali nije djelovao dovoljno snažno, pa kao posljedicu toga imamo klimatske promjene. Nitko nije siguran i stanje se pogoršava sve brže. Moramo tretirati klimatske promjene kao neposrednu prijetnju", rekla je.

Rekla je da je čovječanstvo u mogućnosti napraviti potrebne promjene, ali nema vremena za gubljenje.

"Ne možemo poništiti greške iz prošlosti, ali ova generacija političkih i poslovnih čelnika, ova generacija svjesnih građana može popraviti stvari. Ova generacija može napraviti sistemske promjene koje će zaustaviti zagrijavanje planeta, pomoći svima da se prilagode novim uvjetima i stvoriti svijet mira, prosperiteta i jednakosti", rekla je.

"Klimatske promjene su sada tu. Ali i mi smo sada ovdje. A ako mi ne djelujemo, tko će?"

Autori izvješća IPCC -a upozoravaju na posljedice porasta globalne temperature.

Profesor Ed Hawkins sa Sveučilišta Reading u Engleskoj: "To je činjenica, ne možemo biti sigurniji; nedvojbeno je i neosporno da ljudi zagrijavaju planet".

"U pojedinim godinama dostići ćemo rast temperature od 1,5 stupnjeva puno ranije. Već smo to postigli za dva mjeseca tijekom El Niña 2016. Najbolja procjena novog izvješća je sredina 2034. godine, ali je neizvjesnost ogromna i kreće se od sada do nikad", rekao je profesor Malte Meinshausen sa Sveučilišta Melbourne u Australiji.

Dr. Friederike Otto sa Sveučilišta Oxford kaže da ćemo vidjeti još intenzivnije i učestalije toplinske valove. 

"Također ćemo vidjeti porast obilnih padavina na globalnoj razini, a također će se povećati i neke vrste suša u nekim regijama svijeta. Smanjenje globalnog zatopljenja doista minimizira vjerojatnost da će doći do ovih prekretnica. Nismo osuđeni na propast", navodi Otto.

Profesor Piers Forster sa Sveučilišta Leeds, Engleska: "Prije se mislilo da bi moglo doći do rasta temperature čak i nakon što emisije budu na nultoj razini. Ali sada očekujemo da će priroda biti ljubazna prema nama i ako uspijemo postići neto nulu, nadamo se da nećemo dobiti daljnje povećanje temperature. A ako možemo postići neto nula stakleničkih plinova, na kraju bismo trebali moći preokrenuti dio tog povećanja temperature i ohladiti se".

Nakon oštrih upozorenja IPCC-a o klimatskim promjenama, britanski premijer Boris Johnson pozvao je na hitne globalne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, javlja BBC.

Johnson je rekao da izvješće IPCC-a "otrežnjujuće štivo" i da se nada da će to izvješće biti "poziv na uzbunu svijetu da odmah poduzme mjere" uoči summita o klimi koji će se u studenom održati u Glasgowu.

"Znamo što se mora učiniti kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje - poslati ugljen u povijest i prijeći na čiste izvore energije, zaštititi prirodu i osigurati financijsku pomoć za zemlje na prvoj liniji fronta", rekao je.

Iako se morski led uglavnom nalazi na Arktiku i Antarktiku, njegovo topljenje ima snažan učinak na cijeli planet.

To je zato što svijetla površina leda reflektira sunčevu svjetlost natrag u atmosferu, i u svemir - održavajući polarna područja mnogo hladnijima od ekvatora.

No kako se led postupno topi, sve je manje svijetlih površina koje reflektiraju ovu sunčevu svjetlost, što znači da se više topline apsorbira na površini i temperatura oceana raste.

Zagrijani ocean zatim dalje topi led, pokrećući kontinuirani ciklus zagrijavanja i topljenja. To narušava normalnu cirkulaciju oceana, što utječe i na ostatak svjetske klime.

Razina mora raste zbog zagrijavanja u polarnim regijama, zbog kojih se topi morski led i uzrokuje toplinsko širenje vode. 

To je problem jer ako razina mora nastavi rasti jednakom brzinom kao do sada, na kraju će obalna područja, a moguće i čitavi otoci, biti poplavljena ili će potpuno nestati pod vodom.

Dio zemljišta koje bi se izgubilo važno je za uzgoj hrane, poput delte Nila.

Milijuni ljudi mogli bi biti raseljeni. Jedno lokalno vijeće u Sjevernom Walesu već je donijelo plan za evakuaciju svih stanovnika svog obalnog sela u sljedećih 25 godina, ili ranije ako bude potrebno.

- Globalna površinska temperatura bila je 1,09 C viša u desetljeću između 2011. i 2020. nego u razdoblju između 1850.-1900. godine.

- Proteklih pet godina bile su najtoplije zabilježene od 1850. godine.

- Nedavna stopa porasta razine mora gotovo se utrostručila u odnosu na 1901.-1971. godine.

- Ljudski utjecaj je "vrlo vjerojatno" (90%) glavni pokretač globalnog povlačenja ledenjaka od 1990-ih i smanjenja arktičkog morskog leda.

- "Gotovo je sigurno" da su toplinski valovi, uključujući vrućine, postali sve učestaliji i intenzivniji od 1950 -ih, dok su hladni događaji postali rjeđi i manje ozbiljni.

Štetan utjecaj čovječanstva na klimu je činjenica, kažu UN -ovi znanstvenici u studiji.

Autori izvješća tvrde da se ne može isključiti da se porast razine mora od dva metra do kraja ovog stoljeća.

No, postoji nova nada da bi značajno smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo stabilizirati porast temperatura.

"Današnje izvješće Radne skupine 1 IPCC-a je crveni alarm za čovječanstvo", rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.

"Ako sada udružimo snage, možemo spriječiti klimatsku katastrofu. No, kako današnje izvješće jasno pokazuje, nema vremena za odgađanje niti mjesta za izgovore. Računam na čelnike vlada i sve zainteresirane strane da osiguraju uspjeh COP26", rekao je. 

"Izvješće nam govori o tome kako su utjecaji klimatskih promjena sada mnogo rašireniji nego što smo mislili, i mnogo ozbiljniji - od toplinskih valova do suša do požara, do velikih pljuskova i obalnih poplava", rekla je Christiana Figueres, voditeljica UN-ovog sporazuma koji je omogućio Pariški sporazum.

Dodala je kako se s nizom nedavnih ekstremnih vremenskih događaja koji su se dogodili u kratkom vremenskom razdoblju situacija sada nalazi u kriznoj točki.

"Ovo više nisu klimatske promjene, ovo je klimatski kaos. Izvještaj nam daje znanstveno shvaćanje koje podupire klimatski kaos koji svakodnevno promatramo", rekla je Figueres za BBC.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova mora biti mnogo brže, rekao je. "Moramo poduzeti hitne mjere za smanjenje emisija ako želimo spriječiti da se ovo pogorša", rekao je Betts. "Što nam je dulje potrebno, ozbiljnost klimatskih promjena će biti veća", kazao je.

Alok Sharma, britanski ministar koji će predsjedati UN-ovim razgovorima o klimi Cop26, koji će se održati u Glasgowu ovog studenog, rekao je u subotu: "Ovo će biti najveće upozorenje do sada da ljudsko ponašanje zabrinjavajuće ubrzava globalno zagrijavanje i to je razlog zašto Cop26 mora biti trenutak kad ovo ispravljamo. Ne možemo si dopustiti da čekamo dvije godine, pet godina, 10 godina - ovo je trenutak. Posljedice neuspjeha bile bi katastrofalne - mislim da nema druge riječi za to."

Rachel Kennerley, međunarodna aktivistica u Prijateljima Zemlje, rekla je: "Svjetski klimatski znanstvenici spremni su izdati oštro upozorenje koje se ne može zanemariti. Međunarodna zajednica mora brzo postići brzinu i opseg akcija potrebnih za izbjegavanje katastrofalnih klimatskih promjena. Vrijeme je da okončamo naše oslanjanje na prljavi plin, ugljen i naftu te uložimo u zelena radna mjesta i izgradimo budućnost s nula ugljika, koja nam je hitno potrebna."

Simon Lewis, profesor znanosti o globalnim promjenama na Sveučilištu u Londonu, rekao je: "Opažanja ovog ljeta pokazuju da bi neki utjecaji predviđeni u prethodnim procjenama klime IPCC-ja mogli biti podcijenjeni, ali ne možemo znati je li razorno ljeto prošle godine nova norma, trebaju nam podaci od još nekoliko godina. No ono što znamo je da će se, ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti, pojaviti sve ozbiljniji utjecaji na klimu", kaže.

Upozorio je da će posljedice biti teške. "Moramo imati na umu da svi živimo na mjestima koja su građena desetljećima i stoljećima da bi se dobro nosila s tadašnjom klimom. Zaista, jako zastrašujuća stvar u vezi s klimatskom krizom je da se svako postignuće svakog ljudskog društva na Zemlji dogodilo u klimi koja više ne postoji ", rekao je. "Pritisci su na svjetskim liderima da se slože i oko detaljnih i ostvarivih planova za smanjenje emisija te o planovima prilagodbe klimatskim utjecajima, kada se sastanu u studenom u Glasgowu."

Ekstremno vrijeme ove godine također je pokazalo koliko je važno da zemlje i zajednice diljem svijeta poduzmu korake kako bi se nosile s tim utjecajima, rekao je Richard Betts, profesor utjecaja na klimu na Sveučilištu Exeter i voditelj istraživanja utjecaja na klimu. "Sada moramo živjeti s posljedicama onoga što smo već učinili klimi. Beznadno smo nespremni nositi se sa sve ozbiljnijim ekstremnim vremenskim prilikama, iako ih je znanost predviđala desetljećima."

Michael Mann, profesor atmosferskih znanosti na Državnom sveučilištu Pennsylvania, rekao je da će ovo biti posljednja procjena IPCC-ja koja može napraviti stvarnu razliku u smislu politike, prije nego što prosječna temperatura poraste za 1.5°C.

"Klimatske promjene sada uzrokuju pojačane vremenske ekstreme kakvima smo svjedočili ovog ljeta - suše, toplinske valove, požare, poplave, superoluje", rekao je. "Učinci klimatskih promjena više nisu suptilni. Vidimo ih u stvarnom vremenu u obliku ovih neviđenih ekstremnih vremenskih nepogoda", rekao je.

Posljednjih mjeseci došlo je do požara u SAD-u, toplinskih valova na sjevernim geografskim širinama i razornih poplava u Kini i Europi. Znanstvenici upozoravaju da bi to moglo postati norma ako se klimatske promjene ne zaustave.

Doug Parr, jedan od čelnika britanskog Greenpeacea, rekao je da vlade moraju voditi računa o upozorenjima znanstvenika.

"Gotovo da ne postoje praktični i ostvarivi planovi vlada koji bi nas trebali držati ispod navodno sigurnih granica zatopljenja. Hitna klimatska akcija bila je potrebna prije nekoliko desetljeća - sada nam je gotovo isteklo vrijeme. Vlada Velike Britanije ima veliku odgovornost kao domaćin UN-ovih pregovora o klimi kako bi osigurala da se svjetski lideri pridržavaju politike koja ne samo da treba usporiti klimatske promjene nego ih i poništiti", rekao je. 

IPCC, sastavljen od stotina vodećih svjetskih znanstvenika koji se bave klimom, objavljuje opsežne procjene svakih sedam godina, a ovo izvješće je šesto od 1988. Ovo će, međutim, biti drugačije: prethodni su radovi pokazali da se nalazimo u ključnom desetljeću, u kojem se emisije stakleničkih plinova moraju prepoloviti kako bi se zagrijavanje ograničilo na 1.5 stupanj Celzija iznad razine prije industrijalizacije, što je u prethodnim izvješćima IPCC-ja utvrđeno kao prag sigurnosti. To je ujedno i jedan od ciljeva Pariškog sporazuma iz 2015. godine.