IRANSKA vlada je upozorila da neće tolerirati nikakve naznake nestabilnosti dok se približava godišnjica smrti Mahse Amini i višemjesečnih prosvjeda koje je izazvala, piše AFP.

Amini, 22-godišnja iranska Kurdinja, umrla je 16. rujna prošle godine nakon što je privedena u Teheranu zbog navodnog kršenja strogih islamskih pravila o odijevanju za žene.

Njezina smrt je prouzročila višemjesečne prosvjede diljem zemlje pod sloganom "Žena, život, sloboda".

Predsjednik izdao upozorenje

Stotine ljudi su ubijene u uličnim sukobima, uključujući desetke pripadnika sigurnosnih snaga, prije nego što su vlasti ugušile ono što su nazvale pobunom koju su potaknule strane sile.

Godinu dana kasnije otvoreno nisu najavljene nikakve demonstracije radi obilježavanja godišnjice smrti Amini u subotu, kada je također državni blagdan.

Predsjednik Ebrahim Raisi je izdao upozorenje u televizijskom intervjuu u utorak. "Oni koji namjeravaju zloupotrebljavati ime Mahse Amini pod ovom izlikom, biti agenti stranaca, stvarati nestabilnost u zemlji, znamo što će ih zadesiti", rekao je.

Ranije je najavljeno i da će sigurnosne snage biti u pripravi, kao i da će obavještajne i sigurnosne službe nadgledati sva kretanja kako bi se identificirali oni koji žele izaći na ulice. Iranske vlasti su prošlog tjedna uklonile najmanje pet stranica na društvenim mrežama i uhitile šest pojedinaca koji su ih otvorili pod optužbom da organiziraju nerede za godišnjicu.

Mnogi traumatizirani prošlogodišnjim događajima

Prošlogodišnji val prosvjeda pokazao se kao velik izazov za iransku vladu, koja se istovremeno spori sa zapadnim silama koje su joj zbog njenog nuklearnog programa uvele sankcije.

"Nikakav incident u povijesti Islamske Republike nije toliko podijelio sustav i narod kao smrt Mahse Amini", kazao je Fayyaz Zahed, profesor suvremene povijesti. Dodao je da vjeruje da vlada ne može isključivo ovisiti o sigurnosnim snagama i represivnim odgovorima da obuzda ovo pitanje.

Mohammad Sadegh Javadi-Hessar, reformistički aktivist koji djeluje u sjeveroistočnom gradu Mashhadu, rekao je da su mnogi ljudi "i dalje traumatizirani prošlogodišnjim događajima". Višemjesečni prosvjedi su osim krvoprolića doveli i do privođenja tisuća ljudi.

Vrhovni vođa optužuje SAD

Iranski vrhovni vođa Ajatolah Ali Hamnei u veljači je proglasio kraj nereda i poraz "urote" koju je potaknuo "neprijatelj", pod kojim misli na vlade zapadnih zemalja i iranske oporbene skupine u egzilu koje su podržale demonstracije.

Hamnei je u ponedjeljak optužio Sjedinjene Američke Države, zakletog neprijatelja Teherana, da namjeravaju iskoristiti "pitanja za koja smatraju da mogu izazvati krizu u Iranu", uključujući pitanje žena.

Žene u Iranu od revolucije 1979. trebaju pokrivati svoje glave i vratove, a potiče ih se i da nose skromnu odjeću.

Iranke prkose pravilima o odijevanju

Premda su se prošlogodišnji prosvjedi smirili, mnoge Iranke, osobito u glavnom gradu Teheranu, sve češće prkose strogim pravilima o odijevanju.

"Najznačajniji učinak koji je pokret Mahse Amini imao na iransko društvo je promjena u društvu koje je postalo šarolikije i življe", pojasnio je Zahed. "Ženska odjeća se bitno promijenila", kazao je, dodavši da je primijetio prijelaz prema svjetlijim bojama.

Vlasti su na to reagirale postavljanjem kamera za nadzor na javnim mjestima kako bi nadgledale pridržavanje pravila te zatvaranjem poslovnih prostora u kojima se ona krše.

Iranski parlament je raspravljao o zakonu koji bi postrožio kazne za one koji prekrše norme o odijevanju. No, ne podržavaju svi strože kazne. Istaknuti šijitski klerik, veliki ajatolah Naser Makarem-Shirazi, rekao je da se protivi korištenju "nasilja i pritiska" kako bi se nametnula obveza nošenja hidžaba.

Gospodarske brige

Reformistički vođe su također osudili nedavno otpuštanje desetaka sveučilišnih profesora. Lokalni mediji su citirali nekoliko profesora koji su rekli da su otpušteni zbog svojih političkih stavova, odnosno podrške prosvjedima.

Dok je pitanje hidžaba i dalje ključno, za mnoge u Iranu, gdje inflacija iznosi gotovo 50 posto, gospodarske brige su prioritet, rekao je aktivist Javadi-Hessar.

"Glavni zahtjev naroda je poboljšanje gospodarskog stanja i on je ispred građanskih i političkih sloboda", objasnio je.