ZAKON o osobnoj asistenciji trebao bi na snagu stupiti sredinom 2023. godine. Prošlog tjedna krenuo je u e-savjetovanje.

Piletić: Od srpnja iduće godine 9000 osoba s invaliditetom dobit će asistente

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je jučer da će prijedlogom Zakona o osobnoj asistenciji od 1. srpnja sljedeće godine 9000 ljudi dobiti osobne asistente, što je ocijenio epohalnim korakom po pitanju prava osoba s invaliditetom.

Po njegovim riječima, prijedlogom Zakona o osobnoj asistenciji želi se ispraviti preniska cijena rada osobnih asistenata što je, kako je rekao, glavni prigovor svih koji su bili u radnoj skupini, te također povećati broj korisnika na 13.100.

"Pitajte njih je li ovo korak nazad ili epohalan po pitanju prava osoba s invaliditetom"

Odgovarajući na novinarsko pitanje kako je moguće da su nakon toliko godina pregovora različite udruge i dalje nezadovoljne prijedlogom zakona, Piletić je istaknuo kako se u tom prijedlogu našlo sve što su članovi radne skupine predlagali po pitanju materijalnih prava i njihovih ostvarenja.

"S 1. srpnja 2023., više od devet tisuća ljudi koji danas nemaju usluge osobne asistencije ovim zakonom tu će uslugu dobiti", ustvrdio je ministar. "Pitajte njih je li ovo korak nazad ili epohalan korak po pitanju prava osoba s invaliditetom", poručio je.

Ponovio je kako se tim prijedlogom zakona želi donijeti dobar i kvalitetan zakon o osobnoj asistenciji i inkluzivnom dodatku, zbog čega se upravo provodi e-savjetovanje, a prijedlog će se raspraviti i u Hrvatskom saboru kroz dva čitanja. Svaki prijedlog bit će razmotren, a ne bude li prihvaćen, to će biti temeljito obrazloženo, rekao je.

Rešetar: Ovaj zakon je neprihvatljiv

Index je na temu ovog zakona razgovarao s predsjednicom Udruge Sjena Suzanom Rešetar. Ona spada među te nezadovoljne, koji ne misle da je prijedlog zakona epohalan.

"Ovaj zakon se čekao 16 godina i mogu slobodno reći da je on krajnje neprihvatljiv, sramotan i skandalozan. On ide na štetu korisnicima, osobama s invaliditetom. Sadržajno, on je nespojiv s realnim životima osoba s invaliditetom.

Te osobe ne smiju ovisiti o milosrđu, a ovaj zakon ih tjera na to. Postavlja se sad pitanje čemu služi država. I to država koja je potpisnica brojnih konvencija, a čiji premijer Andrej Plenković tako često govori o svojoj famoznoj inkluziji, pravu na skrb i čemu sve ne u predizbornim kampanjama", govori Rešetar.

Ističe da je zakon prepun suludih uvjeta.

"Na mala vrata se uvodi imovinski dohodovni cenzus. Drugim riječima, usluga osobnog asistenta će se plaćati. Plaćat će je i zaposleni i nezaposleni. Zaposleni valjda jer su se, pazite vi to, usudili zaposliti.

"Ti bi radio? E, onda ćeš plaćati uslugu osobnog asistenta"

To su oni koji iz svojih plaća uplaćuju u državni proračun, oni koji uplaćuju brojne doprinose. To bi se u normalnoj zemlji stimuliralo, a u ovoj se kažnjava. Ti bi radio? E, onda ćeš plaćati uslugu osobnog asistenta. Samo u posebnim uvjetima se neće plaćati.

Ali ja se pitam čemu onda zakon. Pa mi i sad tražimo osobne asistente preko raznih oglasnika, vučemo ljude za rukav, nalazimo nezaposlene žene i plaćamo ih na crno! Za to nam ne treba zakon", govori ona.

Dotaknula se satnice.

"To je nešto famozno. Predviđeno je da se osobna asistencija može koristiti maksimalno 80 sati tjedno, to znači najviše 16 sati dnevno pet dana u tjednu. Što je s osobom koja je sama u kućanstvu? Onom koja živi sa starim roditeljima? Pa ne idu ti ljudi u hibernaciju od petka do ponedjeljka. Što je s praznicima?" zapitala se.

Što se tiče cijene rada, govori da ona u ovom zakonu - ne piše.

"Puno toga ne piše, za puno toga piše da će donijeti pravilnik. Pa što onda puštate zakon u e-savjetovanje?! Cijenu će očito odlučivati politika, kriteriji satnice će biti politički.

Ono što treba je da cijena bude jednaka onoj na tržištu, inače posao nitko neće htjeti raditi. Mi, dakako, ne znamo niti participaciju korisnika usluge. Sve se to još ne zna. Tu pišu razne stvari oko potreba da se ispune razni uvjeti. Ali ne piše tko će to provoditi, gdje i kako. Ništa se to ne zna", rekla je.

"To je civilizacijsko dno, a ne epohalni iskorak"

Veliki je problem, govori Rešetar, što će osobnu asistenciju moći ostvariti samo osobe starije od 18 godina.

"Kakva je razlika imate li 16 ili 18 godina? Pa to je i protuustavno i protukonvencijski. Diskriminira maloljetne osobe. Zašto te stavke? Tko je postavio tu granicu?" zapitala se.

Navela je i da pravo na osobnog asistenta neće moći ostvariti oni kojima je roditelj njegovatelj.

"Oni kažu da se tako dva prava povezuju. Pritom zaboravljaju da su ti roditelji na tom statusu upravo zato što Republika Hrvatska u tri desetljeća nije razvila mrežu socijalnih usluga i podrške za djecu. Prisilili su nas da uzimamo te statuse, budemo na socijalnim naknadama od 4000 kuna da nam djeca ne završe u kojekakvim ustanovama.

Oni ne shvaćaju da su ljudi na tom statusu jer nemaju podršku i pomoć, nemaju izbora. I onda vi djeci uskraćujete priliku za osobnu asistenciju. To je nehumano, civilizacijsko dno, a ne epohalni iskorak. Zapravo, postavlja se pitanje kakva prava imaju ti roditelji uopće", rekla je.

"Ova država se ne smije zvati socijalnom"

Dodaje da su osobe s invaliditetom šokirane ovim prijedlogom zakona.

"Ovo nisu očekivali. Sve koji su za ovo dali zeleno svjetlo može biti sram. Sve one koji su pljeskali na prijedlog zakona. Pričala sam jučer s prijateljem, on ima kvadriplegiju, živi sa starom majkom koja ima osamdesetak godina.

Priča mi da noćima ne spava jer osluškuje je li majka diše, boji se da majka neće doživjeti jutro pa se pita što će biti s njim. Razmišlja o eutanaziji. Eto do čega su nas doveli. I ja kao majka budućeg muškarca s invaliditetom razmišljam o tome što će biti s njim ako mi se nešto dogodi.

Doveli su do tihe eutanazije osoba s invaliditetom. Ova država se ne smije zvati socijalnom, a vladajući se očito ne žele brinuti o najnemoćnijima u društvu", rekla je za Index Rešetar.