Ustavni sud nema ništa protiv Vatikanskih ugovora, ali jedan sudac našao im je veliku zamjerku
Ilustracija: Index
"MEĐUNARODNI ugovori, prema svojoj pravnoj snazi, nalaze se iznad zakona, ali svakako ispod Ustava. Iz tog slijedi da i oni, kao i svi ostali zakoni i propisi nižeg ranga, moraju biti usklađeni s Ustavom", izdvojeno je mišljenje Ustavnog suca Andreja Abramovića s obzirom na to da je Ustavni sud odbacio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Ugovora između Svete Stolice i RH o suradnji na području odgoja i kulture.
Ustavni sud: Nismo nadležni
Riječ je o prijavi jednog građanina koji smatra da Zakon o potvrđivanju Ugovora između Svete Stolice i RH nije u skladu s Ustavom. Naime, u prijavi stoji da Ustav određuje Hrvatsku kao sekularnu državu u kojoj je Crkva striktno odvojena od države RH te se predlože da se pokrene postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom.
Ustavni sud odbio je takav prijedlog smatrajući kako nisu nadležni za odlučivanje.
"Ustavni sud u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom nadležan je ocjenjivati formalnu ustavnost zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora. Međutim ne bi bio nadležan ocjenjivati materijalni sadržaj samog međunarodnog ugovora koji je sastavni dio zakona", mišljenje je Ustavnog suda.
Ustavni sudac: Jesmo, nadležni smo
No sudac Abramović ne slaže se s tim. Naime, on kaže kada bi se odbijala ustavnosudska kontrola međunarodnih ugovora bilo bi moguće implementirati u pravni sustav eventualno neustavne odredbe, a to sasvim sigurno nije ono što je ustavotvorac želio.l
"U konkretnom slučaju prijedlog za ocjenu ustavnosti trebalo je meritorno riješiti", smatra Ustavni sudac Abramović.
Podsjetimo, dio hrvatske javnosti smatra da ugovori koje je Hrvatska potpisala sa Svetom Stolicom negiraju odredbu njezina Ustava kojom su vjerske zajednice odvojene od države. Republika Hrvatska je sekularna država u kojoj svi građani imaju ista prava i obaveze, a religijske institucije moraju poštovati zakone – jednako kao i sve ostale.
Vjerski zakon u sekularnoj državi
Nijedna politička opcija, a ni stranka do sada se nije precizno odredila prema pitanju 'vatikanskih ugovora' i njihovoj reviziji te se ovo pitanje preskače u javnim raspravama već duže vrijeme.
Niz je spornih odredbi iz ugovora, a traži se da se izmjeni ugovor između Vlade i Hrvatske biskupske konferencije (HBK) kojim su propisani uvjeti izvođenja nastave vjeronauka u osnovnim školama. Tu je i obveza obavještavanja crkvenih vlasti u slučaju namjere kaznenog progona protiv nekog od svećenika što dovodi do prikrivanja kaznenog djela i zastoja progona. Isto tako Katolička crkva u povlaštenom je položaju u odnosu na sve vjerske zajednice i hrvatske građane, upravo zahvaljujući tim ugovorima.
Država obvezala i da će se crkvi osigurati novčani iznos koji se dobije kad se dvije prosječne hrvatske bruto plaće pomnože s brojem župa na dan stupanja ugovora na snagu. To je 2000. bilo 160 milijuna kuna, a 2007. i 2008. po 320 milijuna kuna. To je novac koji država daje, a za koji nitko ne odgovara. Naime, Crkva nikome ne podnosi račune.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati