USTAVNI sud je zaključio da policija nije poduzela sve što je bilo potrebno kako bi spriječila nasilje prema sudionicima Gay Pridea - Split 2011. koji je bio prijavljen, iako se znalo da će pojedinci i skupine reagirati nasiljem na povorku, a za to je odgovorna Republika Hrvatska, piše Jutarnji list.

Odluka je to Ustavnog suda u povodu ustavne tužbe koordinatorice Kontre Sanje Juras, Ede Bulića iz Iskoraka, članice Kontre Nataše Pršir, Nele Pamuković, članice zaklade Astrea za "lezbijsku pravdu", i drugih aktivista koji se bore za prava LGBT osoba.

Redovni sudovi odbili LGBT aktiviste, pa su se obratili Ustavnom sudu

Oni su se obratili ustavnim sucima zbog toga što smatraju da su protuustavne odluke redovnih sudova koji su ih odbili sa zaključkom da je policija dobro odradila svoj posao, premda se Gay Pride 2011. godine u Splitu morao prekinuti, a neki su sudionici, fizički ozlijeđeni, evakuirani iz Splita.

S tim stavom sudovi su im pravomoćno odbili i tužbeni zahtjev protiv Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, radi utvrđivanja diskriminacije na osnovi spolne orijentacije i naknadu štete od 160.000 kuna.

"Nije bilo poduzeto sve što se trebalo napraviti kako bi se jamčilo neometano održavanje okupljanja"

Ustavni sud nije se referirao na odštetni zahtjev, ali je vrlo detaljno obradio postupanje policije koje je prethodilo Prideu u Splitu, postupanje tijekom održavanja skupa i događaje koji su ih pratili te ih stavio u korelaciju s ustavnim normama o pravu na javno okupljanje, kao i praksom Europskog suda za ljudska prava, navodi Jutarnji.

"Uravnoteženje suprotstavljenih interesa, kada je riječ o javnim okupljanjima, može predstavljati velike izazove za državu pa one stoga moraju imati široko diskrecijsko pravo u odabiru preventivnih i represivnih mjera zaštite javnih okupljanja.

Međutim, država pri tome mora birati odnosno koristiti mjere i metode koje će najmanje ograničavati pravo zaštićeno člankom 42. Ustava odnosno člankom 11. Konvencije", navedeno je u ustavnosudskoj odluci.

Ustavni sud je posebno uzeo u obzir to što podnositelji ustavne tužbe kao sudionici Povorke ponosa nisu mogli održati i dovršiti započeti mirni prosvjed u konkretnom slučaju te zaključio kako nije bilo poduzeto sve što se trebalo napraviti kako bi se jamčilo neometano održavanje okupljanja, piše Jutarnji list.