ZBOG zabrinutosti oko sve agresivnije Rusije i problema s regrutiranjem mladih u Bundeswehr konzervativni CDU se zalaže za vraćanje vojne obveze. Kako je ovo pitanje riješeno u drugim zemljama u Europi? Tekst donosi Deutsche Welle.

Nakon dugih rasprava, konzervativna Kršćansko-demokratska stranka (CDU) je na svojoj stranačkoj konvenciji početkom tjedna izglasala zahtjev da se postupno ponovno uvede služenje obveznog vojnog roka u Njemačkoj. Mladi bi se obvezali na službu u vojsci ili u društvenom sektoru na određeno vrijeme, nešto što je ukinuto 2011.“Postupno ćemo povući obustavu služenja vojnog roka i uvesti obveznu godinu služenja društvu”, stoji u rezoluciji CDU-a.

Takozvana socijalna godina mogla bi se obaviti i u Bundeswehru i u socijalnim ustanovama. Dok se ova odluka konačno ne provede, CDU predlaže "kontingentnu vojnu obvezu” koja će se ravnati prema kadrovskim potrebama Bundeswehra. Razlog zaokreta CDU-a, koji se nalazio na vlasti kada je vojna obveza ukinuta, je zabrinutost zbog sve agresivnije Rusije i nedostatak osoblja u Bundeswehru. Njemački ministar obrane Boris Pistorius bi do ljeta trebao donijeti odluku o ponovnom uvođenju nekog oblika vojne obveze. Kako su druge zemlje u Europi riješile ovaj problem?

Švedska - uzor za Njemačku?

Pistorius trenutno testira razne modele, uključujući i švedski model. Švedska je 2010. suspendirala obvezni vojni rok, ali ga je ponovno uvela sedam godina kasnije nakon ruske aneksije Krima.

Od tada se svi 18-godišnjaci moraju prijaviti i ispuniti odgovarajući online obrazac. Neki od njih su pozvani na liječnički pregled. No na kraju samo oko pet do deset posto godišta, i muškaraca i žena, na kraju prihvati službu. Novače se samo oni koji su spremni dobrovoljno služiti vojni rok.

Stoga postoji evidencija ali je sama vojna služba de facto dobrovoljna. Krajem 2023. država je također odlučila ponovno uvesti obvezni rad za opće dobro, primjerice u hitnoj službi. Ministar obrane Pistorius rekao je da je švedski model "posebno prikladan" za njemačke potrebe.

Danska i Norveška - žene u budućnosti također u vojsci

U Danskoj također postoji obavezna vojna služba od 18. godine, ali zasad samo za muškarce. Žene bi se trebale novačiti od 2026. Uz to, produljuje se i osnovni vojni rok s četiri na jedanaest mjeseci. Slično kao i u Švedskoj, trenutno je pozvan samo dio jednog godišta jer se javlja dovoljno volontera.

U Norveškoj se od 2016. i muškarci i žene moraju javljati na registraciju, gdje se medicinski procjenjuje njihova podobnost za vojsku. No i u ovoj skandinavskoj zemlji se na kraju u vojsku poziva samo dio onih koji se prijave. Zbog rigorozne selekcije, vojna služba se smatra jednako vrijednom kao i druge visokoškolske kvalifikacije.

Austrija – jedna kratka epizoda

Unatoč brojnim raspravama, Austrija nikada nije odustala od vojnog roka. Muškarci između 18 i 35 godina pozivaju se u oružane snage samo na šest mjeseci temeljnog vojnog roka, pod uvjetom da se prethodno utvrdi da su sposobni. Tko zbog savjesti ne želi ići u vojsku, može odraditi devet mjeseci društveno korisnog rada. Žene mogu volontirati u vojsci.

Hrvatska

U Hrvatskoj je služenje vojnog roka ukinuto 2008. Nakon čega je uvedeno dobrovoljno služenje. No zbog sve slabijeg odaziva već se neko vrijeme glasno raspravlja o ponovnom uvođenju neka vrste vojne obveze.

Latvija – ponovno novačenje zbog ruske agresije

Latvija je također je od prošle godine ponovno uvela obvezni vojni rok na dobrovoljnoj osnovi, a od ove godine će svi muškarci od 18 do 27 godina biti unovačeni. Predviđeno je da služba traje jedanaest mjeseci. Žene mogu odlučiti dobrovoljno sudjelovati u obuci. Od 2028. nadalje svake će godine biti pozivano 7.500 muškaraca. Prema NATO-u, to otprilike odgovara broju profesionalnih vojnika u zemlji.

Zamjenska služba je moguća i može se obavljati u nekom od objekata koji su podređeni Ministarstvu obrane. Ova baltička zemlja ponovno je uvela vojni rok zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Jedna je od tri zemlje NATO-a koje graniče s Rusijom. Druge dvije, Estonija i Finska, nikada nisu ukinule vojni rok.

Ukrajina i Litva - regrutacija nakon aneksije Krima

Ukrajina je ponovno uvela obvezni vojni rok ubrzo nakon ruske aneksije Krima 2014. godine. Odnosi se na sve muškarce između 18 i 26 godina. Osim toga, nakon ruskog napada u veljači 2022. ukrajinska vlada donijela je zakon prema kojem svi muškarci od 18 do 60 godina mogu biti mobilizirani.

Litva je također brzo reagirala i ponovno uvela vojni rok 2015. nakon što je ukinut nekoliko godina ranije. Godišnje će biti mobilizirano oko 3.500 građana.

Grčka – civilno služenje traje dvostruko duže

U Grčkoj su svi muškarci između 18 i 45 godina obvezni služiti vojsku. Služba u svim rodovima oružanih snaga traje dvanaest mjeseci. Postoje iznimke ovisno o lokaciji i jedinici. Kraće služenje odnosi se, na primjer, na operacije na granici ili sa specijalnim jedinicama kao što su padobranci ili ronioci. Kraći rok služe i ročnici iz višečlanih obitelji.

Alternativa je rad za opće dobro, ali ovaj oblik službe traje dvostruko duže. Ubuduće će postojati i dragovoljno služenje vojnog roka za žene. Temeljna služba s oružjem je produžena tek 2021. godine. Razlog je dugogodišnji spor s Turskom, kao i nizak natalitet.

Turska – ako imaš novac, služiš kraće

Turska ima jednu posebnost: vojni obveznici mogu skratiti svoje vrijeme u vojsci za četiri tjedna uz naknadu od oko 5.000 eura. Nekada su bili mogući i duži rokovi koji su se uz naknadu otkazivali. Općenito, obvezni vojni rok odnosi se na sve muškarce između 20. i 41. godine i traje najmanje šest mjeseci. Tko izbjegne službu, dobiva novčanu kaznu ili ide u zatvor. Ne postoji pravo na odbijanje služenja vojnog roka.