ZA DJECU iz afričke države Burkine Faso dolaze teška vremena. Dugo iščekivanje žetve dovodi do mnogo veće rasprostranjenosti gladi nego ikad do sada, piše AP.

Glad već muči Habouea Solanga Bouea, bebu iz Burkine Faso koja je ovog mjeseca izgubila pola svoje težine, odnosno 2,5 kilograma. Njeni roditelji prodaju povrće, no kako su tržnice zbog koronavirusa zatvorene, ne mogu je više prehraniti. I njena majka je pothranjena.

Diljem svijeta zbog koronavirusa i uvedenih restrikcija zajednice koje se bore s glađu dovedene su do ruba izdržljivosti. Izolirana sela više nemaju pristupa hrani ni medicinskoj skrbi. Glad povezana s koronavirusom dovest će do smrti oko 10.000 djece mjesečno tijekom prve godine pandemije, upozorava UN.

Više od 550.000 djece je pothranjeno

Osim toga, više od 550.000 djece svaki je mjesec, prema procjenama UN-a, pothranjeno zbog čega su im udovi natečeni, a trbusi naduti. Takvo stanje može trajno oštetiti fizičko i psihičko zdravlje djeteta te individualne tragedije pretvoriti u generacijsku katastrofu.

"Učinci krize pandemije na dostupnost hrane odražavat će se tijekom mnogo narednih godina", rekao je Francesco Branca iz Svjetske zdravstvene organizacije.

U Burkini Faso, primjerice, jedno od pet djece kronično je pothranjeno. Cijene hrane su porasle, a 12 od 20 milijuna stanovnika ne jede dovoljno.

Yakouaran Boue, otac djevojčice s početka teksta, prodavao je luk na tržnici, no ona je zbog koronavirusa zatvorena. 

"Brine me jer ove godine nećemo imati dovoljno hrane da je nahranimo. Bojim se da će umrijeti", rekao je za AP.

Ove godine će doći do globalne nestašice hrane

Od Latinske Amerike do Južne Azije i subsaharske Afrike više ljudi nego ikada do sada suočit će se s budućnošću u kojoj neće imati dovoljno hrane.

U travnju je čelnik organizacije World Food Program David Beasley upozorio da će zbog koronavirusa ove godine doći do globalne nestašice hrane (famine) "biblijskih razmjera". Postoji nekoliko stupnjeva nedovoljnog pristupa hrani. A nestašica hrane (famine) se proglašava kada više od 30 posto ljudi nema dovoljno hrane.

UN je procijenio da je u veljači jedno od troje ljudi u Venezueli bilo gladno zbog inflacije koja je plaće učinila bezvrijednima. A onda je došao koronavirus.

"Roditelji djece su bez posla. Kako će prehraniti djecu?" rekla je za AP Annelise Mirabal koja radi u fondaciji koja pomaže pothranjenoj djeci u venezuelanskom gradu Maracaibo, koji je najpogođeniji koronavirusom u ovoj zemlji.

Ovih dana dolaze im djeca migranata koji se vraćaju u Venezuelu iz Perua, Ekvadora ili Kolumbije gdje su ostali bez posla. Dolaze im i djeca migranata koji su još uvijek u inozemstvu te nemaju novca kojeg bi poslali kući.

"Svakog dana nam dolaze pothranjena djeca", rekao je doktor Francisco Nieto koji radi  u saveznoj državi Tachira.

Međunarodne organizacije traže 2,4 milijarde dolara za hranu

Porast dječjih smrti dovest će do globalnog nazatka prvi put nakon nekoliko desetljeća. Smrtnost djece mlađe od pet godina od 1980. godine bila je u stalnom padu. Godine 2018. umrlo je 5,3 milijuna djece mlađe od pet godina diljem svijeta. Oko 45 posto smrti bilo je povezano s pothranjenošću.

Čelnici četiri međunarodne organizacije - WHO, UNICEF-a, World Food Programa i Food and Agriculture Organization - zatražili su najmanje 2,4 milijarde dolara za hranu. 

"Čak i više od novca potrebno je da se ublaže restrikcije kretanja tako da obitelji mogu tražiti medicinsku pomoć", rekao je Victor Aguayo, direktor UNICEF-ovog programa za prehranu. Dodao je i kako dolazi do ukidanja programa poput dostave tableta vitamina A, a one su ključne za ojačavanje imuniteta.

Ograničeno kretanje ugrožava pristup pomoći

U Afganistanu, na primjer, ograničeno kretanje onemogućuje mnoge obitelji da svoju pothranjenu djecu dovedu u bolnicu gdje mogu dobiti hranu i pomoć. U bolnicu Indira Gandhi u glavnom gradu Kabulu došlo je tek troje ili četvero pothranjene djece od pandemije. U normalno vrijeme u bolnici je bilo deset puta više pothranjene djece.

"Prijevoz između Kabula i provincije nije više regularan, a i ljudi se boje koronavirusa", rekao je doktor Nematullah Amiri iz bolnice Indira Gandhi.

Prema saznanjima organizacije Médecins Sans Frontières, slična situacija je i u mnogim drugim zemljama.

Afganistan se sada nalazi u crvenoj zoni gladi. Od siječnja do danas došlo je do porasta pothranjenosti djece s 690.000 na 780.000. Cijene hrane porasle su za više od 15 posto. A predviđa se da bi 13.000 djece mlađe od pet godina moglo umrijeti u Afganistanu.

Četvero od deset djece u Afganistanu su kržljavi. Kržljavost je posljedica jeftine prehrane krumpirima i žitaricama.

U Jemenu bi moglo doći do porasta pothranjenosti djece od 20 posto

I u Jemenu su ograničenja kretanja dovela do nedostupnosti humanitarne pomoći. Osim toga, u ovoj najsiromašnijoj arapskoj zemlji došlo je i do prestanka opskrbe i financiranja međunarodnih agencija. UNICEF predviđa da bi u ovoj zemlji moglo doći do porasta u broju pothranjene djece za 20 posto, odnosno da bi do kraja godine 2,4 milijuna djece moglo biti pothranjeno.

"To je Božja volja"

Fatma Nasser, majka 7-mjesečne bebe koja je preminula od pothranjenosti u okrugu Hajjah u Jemenu, živi od jednog obroka dnevno. Njen suprug koji je ribar ostao je bez posla nakon što su zbog koronavirusa zatvoreni putevi prema moru.

"To je Božja volja", rekla je majka.

Subsaharska Afrika je najpogođenija glađu

Najpogođenija glađu još uvijek je subsaharska Afrika. U Sudanu 9,6 milijuna ljudi živi od obroka do obroka.

Lockdownovi diljem sudanskih provincija, kao i u ostatku svijeta, doveli su do gubitka posla za milijune. Lanci nabave su prekinuti, a restrikcije javnog prijevoza dovele su do poremećaja u poljoprivrednoj proizvodnji.

"Nikad nije bilo lako, no sada umiremo od gladi, jedemo travu i korov, samo biljke iz zemlje", rekao je Ibrahim Youssef, direktor kampa Kalma za raseljene osobe u Darfuru.

Puno prije pandemije sudanska ekonomija bila je razorena, a sadašnja tranzicijska vlada bori se da situaciju dovede u red. Osim toga, stanje dodatno pogoršavaju prirodne katastrofe. U usporedbi s prošlom godinom, proizvodnja žitarica pala je za 57 posto. I to ponajviše zbog sezonskih poplava i štetočina. A rojevi pustinjskih skakavaca raširili su se u tri sudanske provincije te prijete dodatnim štetama na poljima.

U najsiromašnijim dijelovima Sudana obitelji jedu po jedan obrok dnevno

Najviše su pogođene raseljene osobe u provincijama Darfur, Kassala i Kordofan, gdje najsiromašniji jedu po tek jedan obrok dnevno.

"Nemam osnovno što je potrebno za preživjeti. A to znači da ne može preživjeti ni deset ljudi koji računaju na mene", rekao je 67-godišnji poljoprivrednik Zakaria Yehia Abdullah iz zapadnog Darfura koji nije bio na polju od travnja zbog uvedenih mjera ograničenja kretanja te napada lokalnih pobunjeničkih skupina.

Prije pandemije njegova je obitelj imala tri obroka dnevno. Sada samo ujutro jedu vodu pomiješanu sa žitaricama. Kaže da se na licima njegove djece vidi glad.

Ljudi umiru zbog neuhranjenosti

U kampu Krinding zbog neuhranjenosti devet ljudi je umrlo, od toga četvero novorođenčadi i petoro odraslih. Prije dva mjeseca ljudi tu nisu umirali od neuhranjenosti.

Kako bi se ublažila kriza, vlast je uz pomoć Svjetske banke osigurala 1,9 milijardi dolara za najpotrebitije obitelji. 

I u Burkini Faso restrikcije se u vidu rastuće krize nedostatka hrane već osjećaju. S pojavom pandemije, vlasti su zatvorile tržnice, ograničile kretanje te ukinule javni prijevoz, zbog čega je otežana prodaja i kupovina hrane.

I dok u iščekivanju žetve u listopadu smrti povezane s neuhranjenošću rastu, liječnici i humanitarni radnici tvrde kako je ova godina gora nego ikad. Na mapi gladi World Food Programa, skoro cijela Burkina Faso je u crvenoj zoni.

Povećava se broj pothranjene novorođenčadi

Čak i u provinciji Tuy, koja proizvodi najviše kukuruza u cijeloj zemlji, hrana ne dolazi do onih kojima je najpotrebnija. U Tuyu se od ožujka do travnja broj pothranjene novorođenčadi povećao za 40 posto, što znači da su majke najvjerojatnije bile pothranjene tijekom trudnoće.

Smrt djece zbog pothranjenosti također je u porastu. Prije pandemije, u Tuyu je prosječno godišnje od pothranjenosti umiralo 19 djece. No u prvih pet i po mjeseci ove godine do sada je od pothranjenosti u glavnoj bolnici ove provincije u gradu Hounde umrlo do 20 djece.

Ernestine Belembongo, 37-godišnji trgovac koji drži štand na tržnici u Houndeu, tjednima nije mogao ni prodavati ni kupovati hranu. Tako da od ožujka nije imao ni ribe ni mesa za svoje petoro djece. Njegova trogodišnja kći gubi težinu. I premda je većina mjera ograničenja sada već ukinuta, obitelj se i dalje hrani žitaricama. 

"Zabrinut sam zbog mršave sezone. Imam mnogo djece, a nemam novca", rekao je.