NOVI ljudi zaduženi za kurikularnu reformu radikalno su izmijenili kurikulum povijesti tako da bi se ona, ako dokument prođe, trebala raditi na zastarjeli način, kao prije 1990-ih, s više bubanja i manje razumijevanja no ikada prije, tvrde kritičari.

U prilog informacijama da se oko njega vode bitke između ostalog govori i činjenica da su u današnjim Narodnim novinama objavljeni kurikularni dokumenti za većinu predmeta, osim za desetak, među kojima su i povijest, hrvatski i tjelesna kultura.

Prema informacijama iz Ministarstva, najviše problema ima s dokumentima za povijest, dok bi se oni za hrvatski i za tjelesni trebali moći relativno lako riješiti. Oko ostalih predmeta više nema sporova.

Ekspertna radna skupina, koju vodi bivši HDZ-ov ministar obrazovanja Radovan Fuchs, Ministarstvu je već dostavila dokumente za hrvatski, a za neke sporne točke, kojih nema mnogo, angažirat će se neovisni stručnjaci, uglavnom s Filozofskog fakulteta i s Instituta za jezik.

Rat oko povijesti

Najviše prijepora trenutno stvara kurikulum iz povijesti. Kritičari ističu da iznenađuje činjenica da se nova Radna skupina (RS) za povijest, koju je imenovao Fuchs, odlučila za najopsežnije izmjene dokumenta, koje se navodno kreću oko 80 %, iako je on u javnoj raspravi uglavnom bio hvaljen, a dobio je dobre ocjene i u recenziji Bavarskog državnog ministarstva obrazovanja, kulture, znanosti i umjetnosti.

Izvorni kurikulum povijesti tijekom javne rasprave najlošije je ocijenio HAZU, koji je i inače vodio najžešću bitku protiv Cjelovite kurikularne reforme koju je radila skupina na čelu s Borisom Jokićem. Stručna radna skupina nastojala je uvažiti primjedbe HAZU-a i strane recenzije i nastojala je unijeti odgovarajuće izmjene. No tvrde da one nisu bile dovoljne za novu Radnu skupinu.

Ideologije, osobne misije ili?

Neki kritičari smatraju da dio problema treba tražiti u činjenici da novu Radnu skupinu dobrim dijelom čini prilično konzervativan sastav, u kojem je među ostalima čak i Jasenka Štimac, koja je prije nekoliko godina bila na listi ekstremnih desničara Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića za zagrebačke izbore. Ona je u travnju 2018. također sudjelovala u raspravi o kurikulumu koju su organizirali Đuro Glogoški i drugi predstavnici šatoraškog napada na SDP-ovu vladu. Tom prilikom izjavila je da broj nastavnih sati posvećenih Domovinskom ratu treba barem udvostručiti te da u nastavu treba uključiti ratne veterane i posjete učenika mjestima najvećih vojnih pobjeda.

Takav sastav, prema kritičarima, navodno želi do u detalje odrediti sadržaje koje će nastavnici poučavati, a istovremeno nastoji dati neprimjereno velik prostor nacionalnoj povijesti s težištem na Domovinskom ratu. Prema njima, u kurikulumu povijesti za 8. razred, koji pokriva 20. stoljeće koje je prepuno izuzetno značajnih događaja za suvremenu stvarnost, neprimjereno velik dio gradiva, navodno više od 30 %, posvećen je Domovinskom ratu. Neki smatraju da to nameće zaključak da autori promjena nisu previše skloni ulaziti u tematiziranje poraženog režima u Drugom svjetskom ratu, odnosno da su skloni revizionističkim težnjama izjednačavanja zločina ustaša, četnika i partizana što je navodno i prijedlog jedne od tema u 8. razredu.

Najodgovornijom za drastične izmjene kritičari drže Marijanu Marinović, koja nije sudjelovala u izradi kurikularnih dokumenata, a koja je 2016. na Hrvatskom institutu za povijest izjavila da ih treba baciti u smeće (pogledajte video dolje). Smatraju da je ona u kurikulum ugurala neke američke modele iz sredine devedesetih godina. Tvrde da je već ranije radila određene kurikularne dokumente za strukovne škole s time da je Jokićev SRS u javnoj raspravi pokazao da su neki od njih bili doslovan prijevod američkih dokumenata na hrvatski, u čemu bi se mogao iščitati njezin osobni afinitet (primjer usporedbe dolje).

Koren: Bubanja više nego 1990-ih

Dr. sc. Snježana Koren, predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je radila na kurikularnoj reformi, kaže da je, prema informacijama koje je dobila, dokument iz povijesti gotovo u potpunosti promijenjen te da će takav poticati bubanje, smanjivati kreativnost učenika i ograničavati slobode nastavnika.

"Promijenjena su čak i poglavlja na koja nije bilo niti jedne primjedbe u javnoj raspravi. Promijenjeni su fundamentalni dijelovi dokumenta. Uvedena su nova organizacijska područja i prema njima izrađeni novi ishodi, tako da doslovce nije zadržan ni jedan ishod iz izvornog dokumenta. Dodatno je mnoštvo novih sadržaja", rekla je za Index.

"Prema informacijama koje imam, izbačeni su svi koncepti koji omogućuju razvoj kritičkog mišljenja, iako isti takvi koncepti postoje i u HNOS-u i u strukovnom kurikulumu iz 2017. na kojemu je radila i sadašnja koordinatorica. Ako je to tako, to znači povratak bubanju i reprodukciji podataka, a izrazito ograničava prostor za kritičko mišljenje i nastavničku kreativnost. To znači da imamo dokument koji predviđa nastavu u gimnaziji na nižoj razini od kurikuluma za strukovne škole", upozorila je.

Nastavnici bez slobode ne mogu obrazovati slobodne, misleće učenike

Smatra da to zapravo ruši temeljne postulate kurikularne reforme kao što su aktivan pristup učenju u kojem bi djeca radila i učila sama kroz vlastite aktivnosti te da ruši i nastavničku autonomiju.

"Meni je zanimljiv strah od davanja autonomije nastavnicima. Zanima me kako oni koji se toliko zalažu za propisivanje misle da se odgajaju kreativni ljudi. Nastavnici kojima se sve propiše, koji ne smiju misliti svojom glavom, trebali bi odgajati kreativnu djecu?" upozorava naša stručnjakinja za povijest 20. stoljeća.

"Gore nego 1990-ih"

Koren smatra da razlog za ograničavanje sloboda nastavnika u slučaju povijesti ne može biti neki strah koji bi proizlazio iz činjenice da imamo dvije Hrvatske - jednu koja je sklonija revizionističkom pristupu fašizmu i drugu, skloniju antifašizmu.

"Ne vjerujem da bi to mogao biti ključni prijepor. Rekla bih da je u središtu aktualnog konflikta oko kurikuluma način na koji ćemo shvaćati nastavu povijesti. Mislim da u ovakvim nastojanjima da se sve detaljno propiše i da se ograniči autonomija nastavnika ima jako puno kontinuiteta s nastavom povijesti kakva je bila prije 1990. U najmanju ruku, taj prijedlog vraća nas na stanje prije Nastavnog plana i programa koji je usvojen 2006., tzv. Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS). Prema HNOS-u u osnovnoj školi obrađivalo se 11 do 12 tema. Osim toga, tada nikome nije padalo na pamet da nastavnicima definira broj nastavnih jedinica po temi, niti da im definira naslove nastavnih jedinica. Koliko sam informirana, ovaj prijedlog to čini time što definira čak 30-ak tema po razredu (slika dolje). Ako se uzme u obzir da se povijest poučava ukupno 70 sati godišnje, to znači da su zapravo točno propisane i pojedine nastavne jedinice i njihov redoslijed u nastavi. Toga nema ni u jednom drugom kurikulumu", rekla je Koren.

Kopiranje američkih modela

Podsjeća da je Stručna radna skupina 2016. imala velikih problema s pojedinim savjetnicima u Agenciji za odgoj i obrazovanje, osobito s Marinović.

"To dobro ilustriraju odgovori u stručnoj raspravi koji su još uvijek vidljivi na službenoj stranici Cjelovite kurikularne reforme. Primjerice, sadašnja koordinatorica nove radne skupine Marinović napisala je osvrt namijenjen Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo koje je akademik Paar pokrenuo pri HAZU. U svom osvrtu je citirala dijelove metodičkog priručnika iz 80-ih godina kako bi pokazala da se naš kurikulum nastavlja na marksističku dijalektičko-materijalističku matricu tog vremena. U odgovoru na taj osvrt, tadašnja Stručna radna skupina je argumentirano pokazala da se ne radi o citatu, već o prerađenom ulomku u koji su ubačeni određeni izrazi i fraze koji u izvornom tekstu iz 80-ih ne postoje", objasnila je.

Odgovarajući na teze onih koji podržavaju radikalne promjene u kurikulumu, Koren je ustvrdila da nije točno da u SRS-u za povijest nisu slijedili primjedbe recenzenata kao što su Bavarsko ministarstvo i HAZU. Također tvrdi da su netočne tvrdnje da je radna skupina trebala uvesti domene u kurikulum.

Sadržaj za povijest za peti razred

Budak: Ne učimo djecu razumijevanju

Slične zamjerke imaju i neki drugi kritičari povezani s kurikularnom reformom.

Povjesničar dr. sc. Neven Budak, s Filozofskog fakulteta, koji je bio predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kaže da još nije imao prilike vidjeti najnoviji prijedlog.

"No on navodno propisuje mnogo više sadržaja s velikim brojem nastavnih jedinica tako da potpuno ograničava kreativnost nastavnika i mogućnost dubinskog ulaska u materiju, dakle, razvijanja onih vještina koje bi djeca zahvaljujući novom kurikulumu trebala stjecati, a to su kritičko promišljanje, učenje kako učiti, učenje s razumijevanjem i sl."

Budak priznaje da bi trebalo preispitati sadržaje kurikuluma iz povijesti jer je u ovom trenutku možda preradikalno ostaviti nastavnicima potpunu izbornost, za koju se on osobno zalagao.

"No ne treba ići ni u drugi ekstrem tako da sve bude propisano. Kako je moguće da se kurikulum drastično promijeni, ako je već bio pripremljen, ako je prošao javnu raspravu i dobio pozitivne ocijene inozemnih stručnjaka? U raspravi je velika većina komentara bila pozitivna. Stoga je pitanje zašto je trebalo ići u velike promjene dokumenta. Pozitivna mišljenja iz rasprave uopće nisu uzeta u obzir, a uzeta su samo kritička. No čak i u tom slučaju nije trebalo ići u radikalnu preradu kurikuluma kakva je napravljena", ističe naš povjesničar.

Hajdarović: Kontrola obrazovanja je obilježje totalitarizma

Profesor Miljenko Hajdarović, urednik Hrvatskog povijesnog portala i bivši član SRS-a za povijest, kaže da kao povjesničar i sociolog na trenutni problem, koji smatra svojevrsnim skandalom, gleda i sa sociološke strane.

"Ovdje prvo vidim problem odnosa moći i stratifikacije. Savjetnica Marinović očito se po svojem položaju u sustavu smatra pozvanom da ima glavnu riječ. Nakon što je već 2016. najavila da kurikulum treba baciti u smeće, sada je dobila priliku da mu utisne svoj pečat", kaže Hajdarović.

Hajdarović smatra da će ideje novog kurikuluma biti odraz totalitarizma kao što je bio onaj iz vremena Jugoslavije u kojem je poveći dio predmeta povijesti bio ispunjen NOB-om i aktivnostima partije.

"Živimo u društvu koje bi silno željelo biti demokratsko, no nikako da se otrgne totalitarizmu. Jedno od obilježja totalitarizma je i kontrola obrazovanja. Školski predmet Povijest uvijek je bio na prvoj liniji obrane državnih politika. Kao i u jugoslavenskom režimu, i sada se osjeća potreba da se učiteljima povijesti vrlo jasno propiše što i kako moraju raditi. Divergentno mišljenje tu nije poželjno. Prema učiteljima se iskazuje izrazito nepovjerenje u njihovu stručnost i imaginaciju. Često se spominje izvrsnost pa se postavlja pitanje gdje je tu mjesto za izvrsnost učitelja? Očekuje li se od njih samo izvrsnost u reprodukciji zadanog sadržaja? Od silne količine gradiva nastavnici jure kroz teme, nemaju prilike za kreativnost i brzo pregore na svom poslu. To nas izgleda očekuje i naredno desetljeće ili dva. Čini mi se da će ova reforma propasti kao i poznati HNOS."

Ministarstvo: Riješit ćemo probleme

Prema informacijama iz MZO-a, jučer su u Narodnim novinama objavljena 24 kurikuluma s 590 stranica materijala. Sljedeći tjedan trebalo bi biti objavljeno još sedam do devet kurikuluma. Trenutno se oko ERS-a spore još dvije radne skupine - ona za tjelesni i zdravstveni odgoj te ona za povijest.

Kada je riječ o povijesti, stručnjaci se ne mogu dogovoriti koliko će sadržaja i tema biti propisano kurikularnim dokumentom.

"Ministarstvo očekuje da se Radna skupina za povijest i Ekspertna radna skupina usuglase. Nećemo se miješati u rad struke, no nećemo ni prihvatiti da se učenje povijesti ponovno svede na bubanje podataka. Kurikulum mora poticati razumijevanje i kritičko mišljenje. Također, nama nije prihvatljiva mogućnost da je 80 % dokumenta izmijenjeno, ako je to istina", poručuju iz resora Blaženke Divjak.

Marinović: Nisam ni konzervativna ni nazadna

Voditeljica RS-a za povijest Marinović kaže da su se autori kurikula, nakon donošenja recenzije u travnju 2018. ponovno sastali sa zadaćom da usklade kurikul sa zaključcima recenzije.

"Njihova temeljna zadaća bila je reorganizacija domena, usklađivanje sadržaja i odgojno-obrazovnih ishoda psiho-fizičkom uzrastu učenika teoriji kurikuluma i suvremenoj povijesnoj znanosti. Ignorirali su recenziju i nisu to nisu učinili. Zatim je u jesen donesena jedinstvena metodologija ERS-a, na temelju znanstvene teorije kurikula. Jedinstvena metodologija je tražila od svih autora kurikula usklađivanje sadržaja i odgojno-obrazovnih ishoda.  U studenome 2018. povjesničari predaju Prijedlog kurikula koji nije usklađen s jedinstvenom metodologijom. Sve ostale radne skupine, ukupno 27 radnih skupina za predmetne kurikule, predaju dorađene kurikule koji su usklađeni s jedinstvenom metodologijom. Također, bavarska recenzija naglasila je kao najveću slabost Prijedloga kurikula nepovezanost ishoda učenja i obrazovnih sadržaja", tvrdi Marinović.

Voditeljica RS-a za povijest pokušala je objasniti razloge zbog kojih su oni imali značajno više promjena od ostalih RS-ova.

"Dakle mi smo imali dva posla. Prvi je bio da uskladimo kurikul s jedinstvenom metodologijom, a drugi da ga uskladimo s očitovanjima i prijedlozima u javnoj raspravi. Druge radne skupine rade samo usklađivanje s očitovanjima u javnoj raspravi. To je razlog zašto naš kurikul ima puno izmjena."

Uvjerena je da kurikulum sam po sebi ne diktira hoće li učenici bubati gradivo ili ne.

"Da li će učenik bubati napamet ili razvijati kritičko i kreativno mišljenje, to ovisi o sinergiji triju čimbenika: kurikula, udžbenika i stručnosti nastavnika."

Marinović ističe da njezin 20-godišnji znanstveni rad i objavljene knjige pokazuju da je stručna i kompetentna te da ni na koji način nije konzervativna.

"Što se tiče moje stručnosti i kompetentnosti možete pogledati moju stručno-znanstvenu bibliografiju i pročitati ponešto od toga. Mislim da sam ja posljednja osoba u krugovima povjesničara koja se bavi nastavom povijesti, a koja se može okarakterizirati konzervativnom i nazadnom. To je ujedno i moj osobni pečat nastavi povijesti. Ovaj posao koji trenutno radim neće umanjiti kao i povećati moj ugled među učiteljima i nastavnicima jer me oni već jako dobro poznaju i prepoznaju moj rad. Što se tiče mog žestokog protivljenja 2016. uvođenju ovakvog kurikula, recenzije Povjerenstva HAZU iz 2018. kao i dio Bavarske recenzije, pa i svi ovi problemi koje imamo trenutno, potvrđuju da sam bila u pravu."

Treba naučiti cijeniti sebe i svoje

Na pitanje je li u novom kurikulumu dan disproporcionalno velik prostor Domovinskom ratu, s obzirom na golemu važnost koju imaju događaji u 20. stoljeću, odgovorila je sljedećom rečenicom, za koju kaže da stoji i u dorađenom kurikulu:

"Treba naučiti cijeniti sebe i svoje, kako bi znao poštivati druge i drugačije."

"I pitam Vas na kraju: Znate li za bilo koji kurikul u Europi i svijetu koji nema obvezne sadržaje i odgojno-obrazovne ishode iz nacionalne povijesti? Mi smo odredili 20 obveznih tema za 70 školskih sati iz nacionalne povijesti u europskom kontekstu i svjetskoj perspektivi - 50 % programa - te 20 % tema vezanih za ljudska prava i razvoj građanskog demokratskog društva kao obvezne - ukupno 28 tema. Do sada ih je bilo 43 obvezne. Mi 30% sadržaja i odgojno-obrazovnih ishoda ostavljamo učiteljima/nastavnicima da ih sami oblikuju te da iskažu svoju kreativnost", zaključila je Marinović.