VLADA je danas predstavila novi krug porezne reforme u sklopu kojega se ukida prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.

Premijer Plenković rekao je da je osnovni cilj reforme povećanje plaća te da će u novom krugu reforme biti izmijenjeno ili dopunjeno devet zakona.

Vlada želi, rekao je, podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, očuvati gospodarski rast te ojačati fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave. Smatra da je 2023., s obzirom na makroekonomske pokazatelje, pravi trenutak za porezno rasterećenje, koje bi trebalo stupiti na snagu u siječnju 2024. godine.

Što se tiče ideja da se porezno opterećenje smanji smanjenjem stope PDV-a, podsjetio je na studiju Porezne uprave prema kojoj cijene nisu smanjene u mjeri u kojoj su smanjene određene stope PDV-a.

"Teza da uzimamo lokalnim jedinicama je lažna"

Alternativa je, rekao je, smanjivanje poreznog opterećenja dohotka, a novi korak porezne reforme obuhvatit će upravo one koji su dosad bili izvan poreznih zahvata. Plenković je otklonio teze da vlada ne ide na ruku općinama, gradovima i županijama.

"Teza da vlada nešto uzima lokalnim jedinicama je lažna", rekao je. Ilustrirao je to između ostalog podatkom da je od 2017. do danas ukupan prihod županija, gradova i općina od poreza na dohodak povećan s 10.6 na 17.7 milijardi kuna.

Ukidanje prireza, autonomno određivanje poreza na dohodak

Prema vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak. Za Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti porez na dohodak je 15 do 24 posto. Zagreb od prireza na godinu prikupi 950 milijuna eura.

Općine koje su do sada mogle odrediti prirez do 10 posto moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22.5 posto, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika, koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 posto.

Očekuje se da će ukidanjem prireza jedinice lokalne samouprave ostati bez 212 milijuna eura prihoda, koliko su zajedno prikupile lani. Tijekom četvrtoga kvartala ove godine općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Podizanje osobnog odbitka

Osobni odbitak diže se s 530.90 na 560 eura. Kako je rekao ministar financija Marko Primorac, briše se pojam osnovnice osobnog odbitka, a povećavaju se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove. Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura.

Subvencija mirovinskog doprinosa

Što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup). Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700.01 do 1300 eura postupno se smanjuje olakšica. 

Ministar Primorac kaže da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima. To se odnosi na 53.5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1.52 milijuna ljudi od ukupno 2.84 milijuna obveznika).

Primorac ističe da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine. Za samca s bruto plaćom od 700 eura to bi trebalo donijeti povišicu od 41.82 eura, a za samca s bruto plaćom od 1290 eura od 6.42 eura. Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura bruto povišica bi bila 45 eura, a za one s plaćom od 1290 eura bruto i dvoje djece za 75 centi.

Povećanje plaća na dva načina

"Kako mi možemo povećati plaće, a nismo poslodavac? Prvo je smanjenje poreza na dohodak. Prema podacima Europske komisije, vidite da smo mi među zemljama gdje je stopa davanja na rad među manjima u EU", rekao je Plenković, koji je riječ predao ministru financija Marku Primorcu. 

Primorac je iznio procjenu po kojoj će najavljena porezna reforma državni proračun na godišnjoj razini stajati oko 400 milijuna eura. "Ono što je poznato, a odnosi se na povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove i rashode u mirovinskom sustavu s obzirom na najavljene izdatke, to će biti rashod na godišnjoj razini od oko 400 milijuna eura."

Porez na dohodak i prirez

"Gradovi i općine moći će raspisivati ​​znatno niže stope poreza na dohodak od postojećih 20 i 30 posto te se tako boriti za zadržavanje vlastitog stanovništva i doseljavanje ljudi sa strane. Cilj najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak jest poticanje konkurencije između lokalnih jedinica", kazao je Primorac.

Primorac je potom pojasnio predložene izmjene oko poreza na dohodak. Osnovni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura.

U prezentaciji je pokazao i tablicu koja prikazuje koliko bi kome, s obzirom na izmjene poreza na dohodak i povećanje iznosa osobnih odbitaka, porasle plaće.

Promjene osnovice za mirovinsko osiguranje

Ministar financija Marko Primorac predstavio je i promjene vezane uz osnovice za mirovinsko osiguranje, koje bi također trebale dovesti do povećanja neto plaća.

"Povećanje osobnog osnovnog odbitka i rasterećenje poreza na dohodak onima s najmanjim plaćama ne pomaže ni na koji način, jedini instrument koji je na raspolaganju je smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje. Mi nismo odlučili smanjiti stopu doprinosa, koja i dalje za prvi stup ostaje 15 posto. Smanjenje stope doprinosa u 1. stupu značilo bi ponovno da oni koji imaju najveća primanja imaju najveću korist. Cilj je bio rasteretiti one s najmanjim primanjima", rekao je Primorac.

"Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksni izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura taj izdatak se linearno smanjuje. Umanjenje se izračunava tako da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0.5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje", objasnio je.

Učinak je pokazao na primjeru platne liste za samca u Bjelovaru, gradu koji nema prirez.

Prikazan je i primjer učinaka za obitelj s dvoje djece koja također živi u Bjelovaru.

Ministar Primorac objasnio je i povećanje neto plaće kroz povećanje osobnog odbitka u porezu na dohodak, bez uvođenja olakšice za doprinose.

"Kako se povećavaju mjesečne osnovice za bruto plaće, tako je i korist u neto iznosu veća. Oni građani koji imaju najniže plaće bili bi gubitnici ovog zahvata i zato smo odlučili zadirati u sustav doprinosa za mirovinsko osiguranje. To neće utjecati na buduću mirovinu niti će kreirati probleme u održivosti sustava ili financiranju sustava", rekao je.

Ideju da bi plaće trebale najviše rasti onima s najmanjim plaćama Primorac je pokušao ilustrirati sljedećom tablicom.

Napojnice će se moći plaćati i karticama

Od ostalih poreznih izmjena najavljeni su određivanje neoporezive napojnice od 3360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od 2 posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica. Rok za plaćanje porezna na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum podnošenja prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja. 

Pogledajte cijelu vladinu prezentaciju:

Izmjene poreznih propisa by Index.hr on Scribd