VELEDROGERIJE su danas objavile da su ispunile svoje prijetnje i prestale isporučivati neke lijekove nekim bolnicama. Neslužbeno doznajemo da je riječ o bolnicama u Sisku, Vinkovcima i Dubrovniku.

Doznali smo da su sve bolnice dužnici veledrogerijama, no neke su to više od 1000 dana.

Ostvarene četiri ozbiljne prijetnje; u pitanju je zdravstvena skrb

Herceg Jasminko, predsjednik Udruženja veledrogerija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, rekao je za Index da je u blokadi nekoliko bolnica, no doznajemo da to nisu glavni klinički bolnički centri.

"Prije mjesec dana imali smo konferenciju za novinare u Hrvatskoj udruzi poslodavaca čija smo članica", rekao je Herceg.

"Na njoj smo najavili četiri mjere. Kao prvo, rekli smo da ćemo neke bolnice tužiti, što smo i učinili. Najavili smo da će neke bolnice ostati bez nekih lijekova, što se dogodilo. Rekli smo da će na temelju tužbe neke bolnice biti u blokadi. Danas je, primjerice, u blokadi jedna bolnica na jugu Hrvatske s iznosom dugovanja od dva milijuna kuna. Kao četvrto, najavili smo da ćemo obavijestiti Europsku komisiju jer smo dio jedinstvenog tržišta EU-a, što znači da bi građani na tom tržištu trebali imati dostupnu zdravstvenu skrb. To u Hrvatskoj sada dolazi u pitanje. Mi smo o tome obavijestili Europsku komisiju. Dakle, ostvarili smo sve četiri najave i sada čekamo neki korak hrvatske vlade kako bismo zajedno pokušali riješiti situaciju", protumačio je čelni čovjek veledrogerija.

Svaki lijek koji nedostaje je važan

Na pitanje je li obustavljena isporuka nekih ključnih lijekova, zbog čijeg bi nedostatka moglo biti ozbiljno ugroženo zdravlje bolesnika, odgovorio je neizravno, ali potvrdno:

"Nitko ne pije lijekove zato što ih voli piti. Svi ih pijemo zato što su nam ih liječnici propisali, zato što nam trebaju u sklopu naših tretmana. Čak i kada nemamo lijekova za glavobolju, nastaje problem, a što reći o nekim ozbiljnijim stvarima."

Odgovorni su vlada i ministarstva zdravlja i financija

Istaknuo je da su neke bolnice veledrogerijama dužne više od 1100 dana.

"To više nije ozbiljno poslovanje ni ozbiljan poslovni odnos. To nije tretiranje partnera na jednaki način", rekao je Herceg koji odgovornima drži Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo financija i vladu.

Kaže da nemaju nikakvih reakcija ni od koga iz krugova vlasti.

"Od kada smo održali konferenciju za novinare na kojoj smo upozorili na problem, nitko nam se nije obratio. Pokušali smo doći do nekoga odgovornog, međutim, čini se da trenutno nismo tema za vlasti. Nadamo se da nećemo morati ići sa sljedećim korakom u kojem bismo potpuno obustavili isporuku lijekova bolnicama", poručio je.

Je li to uvod u odlazak Kujundžića?

U medicinskim kuloarima mogla su se čuti nagađanja da bi ova situacija mogla završiti tako da premijer Andrej Plenković smijeni ministra zdravstva Milana Kujundžića, o čemu se u posljednje vrijeme naveliko nagađa.

Poznavatelji sustava tumače da postoje dva ključna problema zbog kojih se u sustavu događaju manjkovi i kašnjenja u plaćanju. Prije svega, novac curi jer sustav nije dovoljno dobro kontroliran. U vrijeme ministara Rajka Ostojića i Siniše Varge 2014. i 2015. pokrenuta je objedinjena javna nabava lijekova, što je trebalo osigurati da se smanji korupcija i da se lijekovi kupuju od najpovoljnijih dobavljača, čime se planiralo u sustavu uštedjeti oko pola milijarde kuna. No s vremenom se iz više razloga odustalo od objedinjene javne nabave, među ostalim uz obrazloženje da bi ona na razini Ministarstva mogla nepovoljno utjecati na manje bolnice koje posluju pozitivno i koje svoje obveze prema dobavljačima izvršavaju uredno.

Drugi problem je to što izdvojena sredstva u bolnice ne dolaze pravovremeno, kako je predviđeno zakonom. To se zbiva već godinama. Sustav je postavljen tako da jedan dio lijekova izravno plaćaju bolnice iz svojih bolničkih proračuna, dok lijekove koji se bolesnicima izdaju na recept plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Među lijekovima koji se plaćaju preko bolnica dio su posebno skupi lijekovi, kao što su biološki lijekovi, kemoterapije i sl.

Sredinom srpnja imali smo prilike vidjeti i kako se odgovornosti za nastali problem prebacuju između gradova, županija i državnih vlasti.

Naime, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković izjavio je da Grad ne namjerava izdvajati novac za rješavanje duga dubrovačke bolnice jer nije osnivač te ustanove te da od osnivača, Dubrovačko-neretvanske županije, očekuje da taj problem u riješi suradnji s Ministarstvom zdravstva.

HZZO: Dugovanja bolnica nemaju nikakve veze s nama

Iz HZZO-a su nam poručili da oni nisu odgovorni za dugove bolnica, unatoč činjenici da su nedavno jednokratno pokrili njihova dugovanja u iznosu od 200 milijuna kuna. No kažu da je to napravljeno na takav način da su tim novcem zapravo platili određene usluge koje bolnice trebaju odraditi za osiguranike HZZO-a, a ne zato što bi to bila njihova zakonska funkcija. Za drugo, kažu, Zavod nema ni zakonskog uporišta. 

"Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne posluje s veledrogerijama, već je u njegovoj nadležnosti plaćanje lijekova koji se nalaze na listama lijekova HZZO-a, a izdani su na recept u ljekarnama. HZZO za navedene lijekove plaća u ugovorenim rokovima te ne postoji dugovanje prema ljekarnama", poručili su iz Zavoda.

Ministarstvo zdravlja: Problem smo naslijedili; bolesnici se ne trebaju brinuti

Na naše pitanje zašto je došlo do blokade bolnica, iz Ministarstva zdravlja poručili su nam da je problem u vlastima prije njih.

"Višegodišnje dugovanje bolnica za lijekove trajni je problem koji se prenosio iz godine u godinu, a ova ga je Vlada naslijedila", poručili su iz MIZ-a.

Iako smo od predstavnika veledrogerija doznali da nema kontakata s vladom i ministarstvima, Ministarstvo zdravlja nas uvjerava u suprotno.

"Isporuka lijekova bolnicama nije obustavljena, no neke bolnice imaju teškoća s redovitim podmirenjem obveza. Ministarstvo zdravstva je u kontinuiranom kontaktu s bolnicama i veledrogerijama, županijama koje su vlasnici pojedinih bolnica, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, kao i Ministarstvom financija te  se intenzivno radi na rješavanju ovog  problema."

Unatoč ozbiljnim upozorenjima veledrogerija, Ministarstvo zdravlja uvjerava bolesnike da nemaju razloga za strah.

"Naglašavamo da, bez obzira na složenost ovog problema, građani nemaju razloga za zabrinutost da će ostati bez lijekova jer opskrba lijekovima koji su potrebni pacijentima nije upitna", tvrde u resornom Ministarstvu.