ZA RAZLIKU od Hrvatske koja je i usred ozbiljne ekonomske krize i rekordnog pada BDP-a pronašla novca za isplatu božićnica od 1500 i prethodno dogovoreno povećanje osnovice plaće javnih i državnih službi za četiri posto, Velika Britanija nema izbora nego zamrznuti plaće u javnom sektoru na čak tri godine.

Vijest da se pet milijuna zaposlenih u javnom sektoru u Velikoj Britaniji suočava sa zamrzavanjem plaća izazvala je nezadovoljstvo u tamošnjoj javnosti. Ova mjera, osmišljena kao odgovor na financijske posljedice pandemije, odnosi se na učitelje, policiju, vojsku i javne službenike, ali ne i na zdravstvene djelatnike, koji su izuzeti zbog njihovih napora u borbi protiv koronavirusa.

Britanci će objaviti plan u srijedu

Britanski ministar financija Rishi Sunak iznijet će u srijedu plan za obuzdavanje plaća i uspostavljanje ravnoteže u proračunu. Naime, proračunski izdaci uvelike su se povećali tijekom pandemije. Prema  procjenama vlade, trogodišnje zamrzavanje plaća u javnom sektoru donijelo bi uštedu od 23 milijarde funti. Pričuvna je varijanta ograničiti rast plaća na samo jedan posto godišnje, pri čemu bi ušteda iznosila 11 milijardi funti.

Hrvatski ministar financija Zdravko Marić ne samo da nije morao razmišljati o zamrzavanju plaća, nego je u proračunu pronašao milijardu i 200 milijuna kuna, koliko će godišnje stajati povećanje plaća u javnom sektoru od četiri posto. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je prije tjedan dana da su tako ispunjena sva ranija obećanja iz svibnja i lipnja.

Nova runda stezanja remena za britanske javne službenike, od kojih su mnogi u prvim redovima borbe protiv koronavirusa, posljedica je rekordnog zaduživanja vlade tijekom krize i vjerojatno će biti u snažnom kontrastu s nagodbom premijera Borisa Johnsona oko plaća u oružanim snagama.

Britanski sindikati se pobunili

Ovom planu očekivano su se usprotivili sindikati, koji ga smatraju dodatnim udarcem svojim članovima usred krize. Mnoga će obećanja biti pogažena, smatra Kevin Courtney, koji upozorava da je Johnson obećao povećati plaće učiteljima na više od 30.000 funti godišnje do 2022. godine.

"Nećemo dopustiti da zaposleni u javnom sektoru plate ovu krizu novom štednjom i zamrzavanjem plaća. Ovo je udarac u zube onima koji se bore protiv pandemije. Naši članovi još osjećaju posljedice 10-godišnje štednje i stiske konzervativne vlade. Ministri dijele milijarde svojim prijateljima kroz ugovore, a istodobno smišljaju kako smanjiti plaću radnicima koji su u prvim redovima borbe protiv koronavirusa", rekla je Rehana Azam, glavna tajnica sindikata GMB.

Azam kao argument iznosi zamrzavanje plaća koje je konzervativna vlada uvela nakon financijske krize 2008. godine, a očekuje se da će Sunak kao protuargument iznijeti da primanja javnog sektora moraju biti u skladu sa situacijom u privatnom sektoru u kojem su plaće pod pritiskom jer se britanska ekonomija bori s najtežom recesijom u povijesti.

U Hrvatskoj takvih problema očito nema, svi sindikati javnih i državnih službenika bili su zadovoljni nedavnim dogovorom, iako ministar Aladrović ni sam nije siguran kako će namiriti obveze: "Povećanje osnovice od četiri posto, isplata božićnice, i sporazumi s policijom i obrazovanjem će se također ispuniti. Vjerodostojno smo išli prema pregovorima, naravno, fiskalni kapaciteti su ograničeni, ali na neki način ćemo osigurati sredstva da ispoštujemo ranije obveze."

Britanija potrošila 210 milijardi funti na pandemiju

Britanska je vlada dosad samo na borbu protiv pandemije potrošila više od 210 milijardi funti, a očekuje se da će do proljeća sljedeće godine potrošiti još desetke milijardi. Zbog tih troškova i pada BDP-a, vladin Ured za proračunsku odgovornost očekuje da će se Ministarstvo financija ove godine morati zadužiti za 400 milijardi funti. Procjenjuje se također da će proračunski deficit biti dvostruko veći nego 2008. godine. Velika Britanija u javnom sektoru ima više od 5.4 milijuna zaposlenih, a većina ih radi u zdravstvu i obrazovanju.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.