REUTERSOVO godišnje istraživanje o stanju digitalnog medijskog biznisa proglasilo je Index online medijem broj 1 u Hrvatskoj.

Čak 88% građana Hrvatske vijesti najviše konzumira preko online medija, navodi Reutersovo istraživanje Digital News Report.

Najviše njih, 64%, vijesti čita na Indexu. Slijede 24sata (57%), Jutarnji.hr (48%), Net.hr (39%), Dnevnik.hr (38%), Tportal.hr (36%), Večernji.hr (35%) i Telegram (22%). 

Online medije slijedi televizija, preko koje se informira 75% građana. Od televizija najviše građana Hrvatske informira se preko Nove TV i RTL-a (obje televizije su na 57%). Slijedi HRT s 52%, koji je tako doživio priličan pad u odnosu na lanjskih 59%.

Indexu, koji Reuters opisuje kao medij koji čitatelji povezuju s lijevom stranom političkog spektra, vjeruje 55% Hrvata, a ne vjeruje mu 24%. Najviše Hrvata (75%) vjeruje Novoj TV, a najmanje povjerenje bilježi portal Dnevno, kojem vjeruje 48% ispitanika, a ne vjeruje mu 25%.

Značajan pad tiska

Informiranje putem tiska doživjelo je velik pad, pa je tako u usporedbi s 2017. godinom, kad je 43% ispitanika reklo da se informira putem tiska, u Reutersovom istraživanju za 2021. ta brojka pala na samo 29%.

Zanimljiv je i podatak da sedam posto ljudi u Hrvatskoj plaća za sadržaj online medija.

Raste povjerenje u medije

Prema Reutersovom istraživanju, povjerenje građana u medije je poraslo općenito, baš kao i povjerenje u konkretne medije koje ispitanici redovno prate. Što se tiče televizija, ispitanici znatno više vjeruju Novoj TV i RTL-u nego HRT-u. Što se pak tiče online medija, ispitanici najviše vjeruju Tportalu, a potom Indexu.

Veliko istraživanje koje Reuters provodi godinama

Istraživanje već godinama provodi institut Reuters za istraživanje novinarstva sa Sveučilišta Oxford s ciljem boljeg razumijevanja načina na koji ljudi konzumiraju vijesti. Samo istraživanje provela je britanska međunarodna tvrtka za istraživanje tržišta i analizu YouGov na više od 92 tisuće ispitanika u 46 zemalja. Istraživanje je provedeno krajem siječnja i početkom veljače. 

Prvi put ove godine istraživanje je obuhvatilo Indiju, Indoneziju, Tajland, Nigeriju, Kolumbiju i Peru.

Kako je pandemija utjecala na medije u Hrvatskoj?

Reuters piše da se utjecaj pandemije na medije osjetio na više načina. Od pozitivnih strana ističu rast povjerenja u medije od šest postotnih bodova, što objašnjavaju time da su se ljudi više okrenuli medijima u pandemiji.

No kao negativnu stranu ističu pad prihoda od 70 posto, prema izvješću Agencije za elektroničke medije iz siječnja 2021., čime su najteže pogođeni TV i radiostanice. 

Što se novinara tiče, najgore su prošli freelanceri. Njih gotovo 30 posto nije imalo posao u prvih nekoliko mjeseci pandemije, a dvije trećine ih je prijavilo smanjenje primanja, piše Reuters pozivajući se na podatke HND-a i Sindikata novinara.

Također, Reuters piše da su freelanceri ispali iz vladinog programa pomoći medijima te dodaje da je tijekom pandemije problem bio i u sektoru tiskanih medija, gdje je veliki broj novinara doživio smanjenje plaće. Nekima su, navode, plaće bile srezane i duplo.

Nadalje, Reuters piše da je pandemija samo pojačala već dosad prisutne strukturalne probleme u medijima, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Pogotovo zbog malog tržišta. Navodi i zanimljiv podatak da u Hrvatskoj svega sedam posto ljudi plaća za online vijesti.

Reuters piše da je hitno potrebna nova strategija za digitalne medije nakon što je pandemija uzrokovala još veći pad tiskanih medija (pad od sedam postotnih bodova, što je jednako padu u protekle dvije godine skupa). 

Tužbe protiv novinara, Plenkovićev pritisak na medije

Pandemija je samo produbila i problem izvještavanja hrvatskih novinara, dodaje Reuters, koji ističe problem tužbi protiv novinara koji pišu o moćnim ljudima. Pozivajući se na podatke HND-a iz travnja 2021., Reuters piše da su bila ukupno 924 takva slučaja, najviše protiv novinara koji rade za Hanza Mediju i Styriju, izdavače najvećih tiskovnih dnevnih medija poput Jutarnjeg, 24 sata i Večernjeg.

Reuters piše i o pritisku premijera Plenkovića na komercijalne televizije RTL, N1 i Novu TV, koji ih je optužio za zavjeru protiv HDZ-a i njegovih kandidata tijekom lokalnih izbora u svibnju.

Problem komentara na online medijima, slučaj N1 i A1

Reuters piše i o problemu komentara na online medijima, odnosno planu za ograničavanje govora mržnje u komentarima ispod vijesti. Prijedlog vladajućih, da se odgovornost za komentare prebaci na urednike medija i same medije, dočekan je s valom kritika, dodaje Reuters. 

U izvještaju za Hrvatsku Reuters je spomenuo i slučaj N1 televizije i A1, koji je bio u fokusu javnosti proteklih mjeseci. Riječ je o otkazivanju emitiranja te televizije na platformi A1. Reuters piše da se N1 uzda u rješenje kroz novi zakon o elektroničkim medijima ili dobivanje licence za nacionalno emitiranje. No ako se ona ne iznađe, Reuters upozorava da bi to moglo značiti potencijalan gubitak medijskog pluralizma i štetu raznolikosti u hrvatskoj javnosti, odnosno medijima.

Digital News Report 2021 by Index.hr on Scribd