VIDEO Deseci tisuća ljudi u Koloni sjećanja, većoj nego lani. Malo tko je nosio masku
U VUKOVARU je danas obilježena 30. obljetnica sloma herojske obrane grada i agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba u kojoj je poginulo i nestalo 2717 hrvatskih branitelja i civila.
>> VIDEO I FOTO Vukovar su htjeli osvojiti u tjedan dana. Trebala su im tri mjeseca
Iako je HZJZ propisao da će se u vukovarskoj Koloni sjećanja morati nositi maske i pridržavati razmaka na koji su trebali paziti covid-redari, u Koloni je malo tko nosio masku.
Po riječima posljednjeg zapovjednika obrane Vukovara Branka Borkovića - Mladog jastreba, vukovarska priča još nije završila jer zločinci još uvijek nisu kažnjeni.
"Niz je otvorenih rana. Mnoge majke, djeca i unuci sad već traže svoje najmilije. Znači, jako veliki broj koji nije pronađen. To je taj jedan veliki teret koji naprosto opterećuje ne samo sve nas nego je i obaveza državnih vlasti, bez obzira na to u kojim stranačkim bojama oni bili, da na tome inzistiraju i da se bore za to", poručio je Borković.
"Kao gradonačelnik Zagreba prvi put sam u Koloni sjećanja, na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata došao sam odati počast svim žrtvama Vukovara. Teške su emocije, trebamo se sjećati prošlosti, ali i gledati u budućnost, kako da ona bude bolja", rekao je danas u Vukovaru gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.
Ministar branitelja Tomo Medved rekao je da svaki dolazak u Vukovar u njemu pobuđuje emocije.
"Iskazujemo zahvalu našim hrabrim braniteljima, na poseban način odajemo počast žrtvama koje su odvedene iz bolnice na Ovčaru, svim našim logorašima, ljudima koji su odvedeni u srpske koncentracijske logore. Ono što je jako važno, danas je taj dan kad su emocije do te mjere prisutne, s druge strane cijelu godinu moramo raditi na tome da u društvu imamo odgovarajući odnos prema hrvatskim braniteljima stradalnicima Domovinskog rata", rekao je ministar Medved.
Ministar obrane Mario Banožić izjavio je danas u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kako Domovinski rat ne može biti podloga za političko djelovanje.
>> Opširnije
U Koloni sjećanja danas su hodali i Bad Blue Boysi, navijački zagrebačkog nogometnog kluba Dinamo.
Pogledajte snimku!
Snježana Maljak, koja je u ratu proživjela seksualno zlostavljanje, dala je izjavu za N1. Muškarce koji su je silovali je tužila.
"Osobi koja je prošla takav zločin treba hrabrosti da iznese to uopće, a kad iznese, borba je oko dokazivanja – tko može dokazati što se dogodilo u ratu? Taj čin priznavanja da osoba traži nešto, seksualno zlostavljanje nije samo silovanje, ima tu drugih oblika zlostavljanja. Većina muškaraca koji su prošli logore u Srbiji, prošli su neki oblik seksualnog zlostavljanja, ali to je još tajna, o tome se slabo govori, a institucije o tome ne govore", rekla je.
"Da, s obzirom na broj žena jedna sam od rijetkih koja je u braku i da sam to istjerala na čistac. Dio prava sam ostvarila, ali ne u potpunosti. To su uglavnom žene koje žive same, javljaju se one kojima su očevi ili muževi umrli", dodala je.
Ističe da sram uništi cijelu obitelj: "Kad se ženu tako uništi, uništi se cijela obitelj. Moj muž je to jako teško podnio kad se proces počeo odvijati. Kad sam mu sve rekla, to je teško podnio. Mnogi će zato češće šutjeti."
"Odlučila sam sve prijaviti kad sam u Vukovaru počela susretati silovatelje. Jedan je bio u uniformi hrvatske policije"
Opisala je i što se dogodilo: "Imala sam 22 i pol godine kad se to dogodilo, odlučila sam sve prijaviti 10 godina kasnije, nakon što sam u Vukovaru počela susretati silovatelje. Prvo sam jednog udarila kišobranom, a oni su me odveli na psihijatriju u Zagreb. Kad sam drugooptuženog vidjela u uniformi hrvatske policije, prelomila sam i predala tužbu."
"Kad je istraga počela, tek sam onda sve rekla mužu, on je dobio slom živaca, Hitna je morala doći i dati mu za smirenje. Prvooptuženog sam susretala na ročištu, proces je trajao skoro 17 godina, a on je imao plaću 3900 pod suspenzijom u policiji i Sindikat policije mu je plaćao odvjetnika", rekla je.
"Obojica su u bijegu, izdana je međunarodna tjeralica – jedan je u Srbiji, a drugi se proglasio mrtvim iako smo doznali da je promijenio identitet i živi izvan granica Hrvatske. Bar sad imam mir da ih ne susrećem više po gradu", ispričala je.
>> Opširnije
BOJAN GLAVAŠEVIĆ, saborski zastupnik i sin legendarnog vukovarskog novinara Siniše Glavaševića, dao je veliki intervju za Al Jazeeru Balkans povodom 30. obljetnice pada Vukovara.
"Ako netko misli da je jako pozitivno biti sin heroja Vukovara, ja bih se rado mijenjao; rado bih imao živog oca umjesto ratnog heroja", rekao je Glavašević.
>> Opširnije
Polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata odana je počast vukovarskim žrtvama.
Vijence su položili predstavnici hrvatskih branitelja Vukovara predvođeni posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem-Mladim jastrebom, potom hrvatski predsjednik Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, izaslanstvo vlade predvođeno Andrejem Plenkovićem, kao i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije na čelu sa županom Damirom Dekanićem. Izaslanstvo grada Vukovara predvodio je gradonačelnik Ivana Penava.
Uz predsjednika Milanovića na Memorijalnom groblju bili su zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Siniša Jurković, general-bojnik Tihomir Kundid, brigadni general Željko Živanović, brigadni general Senad Fejzić, komodor Milan Žunić, brigadni general Mijo Validžić, brigadni general Željko Ljubas, posebni savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković i predsjednikova savjetnica za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, priopćeno je iz ureda predsjednika RH.
Nakon polaganja vijenca predsjednik Milanović nije davao izjave okupljenim novinarima.
Vijenac je položio i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Molitvu za žrtve Vukovara u Domovinskom ratu predvodio je msgr. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit.
"Danas, na 30. obljetnici stradanja ovoga grada, naša se duša obnavlja vjerom jer znamo da nam život i smrt sjaje u Njegovu (Isusovu) uskrsnuću. Pogledaj milostivo na naše molitve za sluge i službenice Tvoje, čija su tijela ovdje ukopana da čekaju slavni dan uskrsnuća", rekao je kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju u Vukovaru msgr. Hranić.
Kolona sjećanja stigla je na vukovarsko Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata. Ondje se polažu vijenci.
Dragutin Guzovski, jedan od branitelja koji su prošli torturu u srpskim logorima nakon pada Vukovara, za N1 je govorio o današnjoj obljetnici i o svemu što mu se nakon pada grada dogodilo.
“Nikada ne možemo i ne smijemo dopustiti da sve prođe u zaborav. Predivno je gledati kako se Hrvatska ujedinila i diše za Vukovar, s koliko ljubavi odaje počast žrtvama Vukovara, Škabrnje i ostalih mjesta”, govori.
"Bilo je realno očekivati da nitko od nas neće preživjeti"
“Bilo je realno za očekivati da nitko od nas koji smo se predali neće preživjeti. Komanda obrane Mitnice je s JNA dogovorila da se civili evakuiraju, a da se obrana Mitnice preda u ruke JNA i evo, kad je došao taj trenutak, u pola 2 popodne, u ponedjeljak 18.11., mi smo pognuli glavu i predali se. Ne JNA i okupatorima, nego Bogu jer smo išli u neizvjesnost. Znali smo s kim imamo posla i kome se predajemo, onaj tko je uništio grad Vukovar do temelja, o njemu je suvišno govoriti bilo što”, kaže.
Nakon predaje grada šest mjeseci je proveo u logoru u Sremskoj Mitrovici. “Vodio sam se kao nestao jer me tek krajem 4. mjeseca pronašao Crveni križ. 126 dana sam bio u samici… Čovjek može preživjeti što malo tko može, sve one teške batine, ozljede… Nije prirodno da čovjek bude zatvoren i sam danima, malo-pomalo se nada gubila. Imao sam obitelj, suprugu i dva sina i to mi je davalo nadu i vjeru da ću izaći na slobodu”, govori, dodajući da je 22.5. pušten da ide u razmjenu.
>> Opširnije
Vukovarska policija još ne raspolaže točnim podacima o broju ljudi, no Vukovarom u Koloni sjećanja trenutno prolazi nekoliko desetaka tisuća ljudi, rekli su iz policije.
Potvrdili su da prema njihovim podacima javni red i mir nije narušen.
Potpredsjednik vlade Boris Milošević kazao je za N1: “Danas sam se došao pokloniti žrtvama i iskazati poštovanje. Nadam se i želim da danas Vukovar bude grad pijeteta, a sutra grad radosti i veselja, ljubavi svih stanovnika koji žive u Vukovaru i vole svoj grad.”
Kad je riječ o problemu odvojenih škola i vrtića u Vukovaru za hrvatsku i srpsku djecu, rekao je: “Tu treba poslušati roditelje i struku i vidjeti što je najbolje. Mi kao politika ne smijemo takve stvari lomiti preko koljena, nego pružiti ruku pomoći. Stanje nije idealno, ali nije ni tako crno kako se nekad prikazuje.”
"Ne smatram da Pupovac mora biti u Koloni"
“Slažem se da postoje podjele i ovaj moj dolazak danas je korak prema tome da se podjele prevladaju. Ne smatram da je Pupovac morao biti u Koloni, već je nekoliko puta bio. Mi ćemo uvijek biti spremni na korak više, da prevladamo podjele, da Srbi i Hrvati žive bolje.”
>> Opširnije
Kolona sjećanja, u kojoj hoda više desetaka tisuća ljudi, bliži se svom odredištu - vukovarskom groblju. Kolona je duga oko tri kilometra, veća je nego lani, javlja N1.
Predsjednik vlade Andrej Plenković je u Vukovaru u Koloni sjećanja razgovarao s novinarkom N1.
“Bitka za Vukovar je bila ta koja je sačuvala Hrvatsku. Dala je vremena da se konsolidira i pripremi obrana i da heroji koji su bili ovdje zaustave JNA i da ne dođe do prodora”, kaže Plenković, dodajući kako je njegova vlada mnogo učinila za ovaj grad.
“Što se tiče onoga što smo učinili za Vukovar, mi smo prije pet godina imali prvu vladu upravo ovdje. Grad je postao mjesto posebnog pijeteta, današnji dan je postao neradni dan, on omogućuje svim ljudima koji osjećaju Vukovar da dođu tu… Ovdje je Hrvatska jedinstvena, to se mora njegovati i održavati", rekao je.
"Moramo raditi na toleranciji i uvažavanju"
Na pitanje o podjelama u Vukovaru i onome što vlada može učiniti da se one zaustave, premijer kaže: “Uz mjesto posebnog pijeteta, obnovu Vodotornja, povratak vojske, činjenicu da smo uložili u sve moguće segmente, od očuvanja radnih mjesta do ulaganja u projekte, do ulaganja u prometnu infrastrukturu, potporu gospodarstvenicima… Ono što moramo učiniti je raditi na međusobnoj toleranciji i uvažavanju. Mi želimo uključivo društvo u kojem će se svi osjećati dobro. Naravno, Hrvati, jer je ovo naša država, ali i sve manjine, pa i srpska manjina. Moramo se poštovati i onda će te teške rane, za koje trebaju generacije da zacijele, zacijeliti. Sjetimo se da je ovdje bila mirna reintegracija… Tu je veličina i snaga predsjednika Tuđmana, koji je to uspio reintegrirati.”
“Ja to radim i na sebe sam uzeo puno političkih strelica tom politikom, ali moramo ustrajati u tome, moramo gledati naprijed. Hrvatska je država koja je riješila sve svoje nacionalne zadaće, rješava teške krize i gospodarske tranzicije i prolazi kroz proces demokratskog sazrijevanja. Ova generacija to rješava puno brže nego neke druge države. Mnogi bi htjeli biti na našem mjestu”, govori predsjednik vlade.
"Pupovac je našao način da iskaže svoje poštovanje"
Na pitanje je li ikada požalio koaliciju s SDSS-om kaže kako ga stalno iznenađuje to što je “to neobično od 2016. nadalje”. “Kako to nije bilo problem ranije? To je bilo doživljeno kao normalno, dobro, i sad je, 15 godina kasnije, to problem. To netko treba rastumačiti, zašto je nešto problem danas, kad smo dalje od tragedije, a nije bilo kad smo joj bili bliže”, govori.
O tome je li Milorad Pupovac trebao biti u Vukovaru danas kaže: “On je našao svoj način da iskaže poštovanje. Potpredsjednik vlade je Boris Milošević i on je danas tu, bio je s nama i u Kninu. Gradimo okvir društva kakvo mislimo da je dobro graditi, svatko daje svoj doprinos. Zadovoljstvo mi je da je potpredsjednik vlade ovdje, što je jasan signal iskazivanja poštovanja prema žrtvi i braniteljima.”
Premijer Plenković je za N1 rekao o čemu je danas razgovarao s predsjednikom Zoranom Milanovićem u Vukovaru. Podsjetimo, Plenković i Milanović svađaju se već mjesecima.
“Mi smo razgovarali o tome koliko je važan današnji dan i koliko je važno da sve dobro protekne. Ovdje smo svi s istom namjerom. Mislim da moramo biti konstruktivni, činiti dobro ljudima koji su nam dali povjerenje, nama je važno da ljudi rade, da Hrvati imaju veće plaće, da Hrvati imaju gospodarski oporavak, da država bude bolja nego što je bila onog momenta kad smo dobili povjerenje. Mi se trudimo da idemo naprijed, a neki se trude da mi propadnemo”, rekao je.
Dodao je i kako su kratko govorili i o dolasku francuskog predsjednika u Hrvatsku idući tjedan.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović danas je rekao da sudjelovanjem u Koloni sjećanja na žrtve Vukovara i polaganjem cvijeća na Memorijalnom groblju želi iskazati poštovanje braniteljima Vukovara i žrtvama velikosrpske agresije.
„Vukovar je grad posebnog pijeteta. Želim sudjelovanjem u Koloni sjećanja na žrtve Vukovara i polaganjem cvijeća na Memorijalnom groblju iskazati svoje poštovanje braniteljima Vukovara i prema žrtvama velikosrpske agresije. Žrtve zaslužuju poštovanje, zaslužuju pravdu, a zločinci zaslužuju kaznu”, rekao je Džaferović. Dodao je da nisu svi odgovarali za ono što su počinili u Vukovaru, no da ne treba odustati dok to ne bude dovedeno do samoga kraja.
„Još uvijek, iako je proteklo 30 godina, svježe su slike barbarskog razbijanja, bombardiranja i rušenja Vukovara. Te slike i apeli za pomoć obišli su cijeli svijet, no odgovorni ljudi iz svijeta nisu prepoznali što se događa i nisu reagirali”, podsjetio je Džaferović, istaknuvši da su se zato zlo i velikosrpska agresija kasnije raširili i na druga područja Hrvatske i cijeli Bosnu i Hercegovinu.
Prema procjeni novinara Hine, u Koloni sjećanja hoda više desetaka tisuća ljudi.
Dok je kolona prolazila ispred zgrade Hrvatskog radija Vukovar, djelatnici toga radija sa zvučnika su puštali tonska javljanja svoga urednika i novinara Siniše Glavaševića, koji je 20. studenoga 1991. godine ubijen na Ovčari sa 199 drugih žrtava.
Cijelo vrijeme dok Kolona sjećanja prolazi Vukovarom sa zvonika župne crkve sv. Filipa i Jakova odzvanjaju zvona.
Po dolasku na Memorijalno groblje državna i druga izaslanstva položit će vijence i zapaliti svijeće, dok će misu zadušnicu na groblju predvoditi pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško.
Kolona sjećanja upravo prolazi pokraj vukovarskog Vodotornja, jednog od simbola grada.
Tomislav Matanić, bivši branitelj, rekao je za N1: "Želim odati počast svim žrtvama. Došao sam s obitelji."
"Kad sam čuo vijest da je pao Vukovar, nisam mogao spavati. Kad bi počele granate, skrivali smo se, tek su nam kasnije iskopali sklonište. Stalno smo slušali radio, gledali TV, jako mi je žao tih ljudi, stradalih i koji su ostali bez najmilijih. To što su učinili, to samo zvijeri mogu napraviti", rekao je.
"Nadali su se pomoći iz Zagreba", dodao je.
Kolona sjećanja vodi današnjom Županijskom, Strossmayerovom i Ulicom dr. Franje Tuđmana, potom preko Trga hrvatskih branitelja i Radićeve ulice do Trga Slavija i duž duge Ulice bana Josipa Jelačića do groblja, istim pravcem kojim su 19. studenog 1991. godine, nakon tromjesečne opsade i sloma obrane grada, tjerani preživjeli građani Vukovara u logore, stratišta, u šestogodišnje progonstvo.
Na čelu Kolone sjećanja je zastava 204. vukovarske brigade koju već godinama nosi vukovarski branitelj Ante Dugan Samuraj.
Iza njega hodaju bivši branitelji Vukovara s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih vukovarskih branitelja, vojni invalidi i bivši logoraši srpskih koncentracijskih logora.
Državni vrh hoda iza njih.
Pripadnici HOS-a u Vukovar su stigli s crnim zastavama na kojima je grb te postrojbe. Grb sadrži riječi ustaškog pozdrava "Za dom spremni".
Pogledajte snimku!
>> Opširnije
U Koloni iza bivših branitelja i obitelji poginulih i nestalih korača državni vrh.
Predsjednik Zoran Milanović, gradonačelnik Vukovara Ivana Penava te europarlamentarac i bivši branitelj Vukovara Predrag Fred Matić hodaju zajedno u Koloni sjećanja. Uz njih su i predsjednik sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković i ministar branitelja Tomo Medved.
U Vukovaru upravo kreće Kolona sjećanja.
Tomislav Zadro, sin legendarnog vukovarskog branitelja Blage Zadre, za N1 se prisjetio posljednjih dana obrane Vukovara, u kojoj je i sam, tada 18-godišnjak, sudjelovao.
“Ovdje smo da obilježimo 30. obljetnicu herojskog grada Vukovara. Nažalost, došla je i ta obljetnica, svi znamo kakav se pokolj, masakr dogodio. Opet nas se skupilo dosta, ne damo da to padne u zaborav, dolazit ćemo dok god budemo mogli”, kaže Zadro.
U Vukovar su stigli i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević te izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić.
Pogledajte snimku!
DANAS, na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, donosimo vam jedno od posljednjih javljanja mučki ubijenog Siniše Glavaševića, koji je dva dana nakon pada Vukovara odveden u nepoznato.
>> Opširnije
Lyliane Fournier, majka Jean-Michela Nicoliera, rekla je u Vukovaru: “Puna sam emocija, prvi put su sa mnom došli unuci, Jean-Michelovi nećaci. Čekamo da državni odvjetnik dovrši proceduru i da se provede istraga, da se raspiše tjeralica za ubojicom mog sina, sad imamo samo rješenje suda u Osijeku."
"Iznenađena sam koliko su ljudi pažljivi prema meni, koliko se ljudi sjeća mog sina", rekla je.
Predsjednik sabora Gordan Jandroković u Vukovaru je rekao: “Prošlo je 30 godina, ali sjećanja su i dalje živa, Hrvati će zauvijek pamtiti Vukovar."
"Iskazujemo poštovanje gradu, prisjećamo se žrtava. Zlu se treba suprotstaviti, onima koji su takli u hrvatski narod tad se moralo suprotstaviti. Zahvalni smo herojima rata, pamtimo žrtvu, ali okrećemo se budućnosti", dodao je.
>> Opširnije
Intonira se himna, uskoro će krenuti Kolona sjećanja.
Minutom šutnje odana je počast poginulima i nestalima.
Do bolnice je u društvu vukovarskog heroja i europarlamentarca Predraga Freda Matića stigao i predsjednik Zoran Milanović.
Pozdravio se i rukovao s premijerom Plenkovićem.
“Vukovar danas mora dominirati u medijima. Volio bih da u našim mislima bude isključivo Vukovar i da u mislima budemo s onima kojih više nema i onima koji su pridonijeli obrani grada”, rekao je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
“Da odgovorni nisu odgovarali pred pravosuđem ove države je ogromna sramota i govori o tome kakvi smo ljudi. Svi nosimo odgovornost za današnju situaciju u društvu”, rekao je.
“Prisjećamo se heroja kojem cijela Hrvatska duguje. Vukovar je Hrvatska i Hrvatska je Vukovar”, rekao je Andrej Plenković u Vukovaru.
“Želimo da Vukovar ima budućnost kakvu su zaslužili oni koji su za Hrvatsku dali najviše, a mi ćemo to nagraditi djelima u godinama pred nama. Velika zahvalnost i poštovanje prema svima koji su i ovdje dali život za slobodu Hrvatske”, dodao je.
Kazao je da se traga za još više od 1800 nestalih i da se traže podaci od vlasti Srbije.
“Ustrajat ćemo u tome prije svega s obiteljima nestalih, udrugama i onima koji su, jer ne znaju sudbinu svojih, propatili puno, pate i danas. Što se tiče zločina, i Državno odvjetništvo je reklo da je šestina osuđenih s vukovarskog područja, više je od sto presuda. Nažalost dio počinitelja nije dostupan hrvatskom pravosuđu, s tim se problemom suočavamo stalno”, rekao je Plenković.
Kata Zadro, udovica generala bojnika Blage Zadre, rekla je za N1: “Uvijek mi je teško, izdržali smo sve, pa ćemo i ovo. Samo da krenemo boljim životom naprijed. Prezadovoljna sam Vukovarom jer sam imala čast doći u Vukovar prije mirne reintegracije. Nisam znala ni gdje mi je ulica kako je izgledalo. To je bila strava kad sam došla tako da sam zadovoljna sad, grad je prelijep.
Moj suprug je bio običan čovjek, nikoga nije mrzio, sa svima je bio dobar, mislio je na sve ljude, i srpske nacionalnosti. Ostao je i branio grad časno i pošteno.”
Bivši branitelj Ante Dugan Samuraj i ove će godine predvoditi Kolonu sjećanja. Dao je izjavu za N1 te komentirao i hrvatsko pravosuđe.
“O pravosuđu ne brinem, ne vidim da su nešto napravili u 30 godina. Svi pričaju da su neovisni u radu, ja kažem da su neovisni u neradu”, kazao je.
“Moja glava je i dalje u 1991. … Ja sam i onda bio ponosan i ponašao se časno i tako i dan-danas, moje su emocije iste kao i onda… Meni su zaklali mamu i tatu u obiteljskoj kući na Sajmištu”, kazao je.
"Svatko hoda svojom stranom ulice"
Govorio je i o Vukovaru danas.
“Moj grad je danas i dalje podijeljen. Svatko hoda svojom stranom ulice, od vrtića. Negdje su čak i u vrtićima i žicom odvojena djeca, nema ništa od takozvanog suživota”, rekao je.
Na pitanje novinarke hoće li ikada biti suživota odgovara: “Ja mislim da neće. Takav zločin se ne može zaboraviti ni izbrisati."
Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, opisao je te dane u razgovoru za N1.
“Bili smo u Borovu Naselju, nismo imali kontakt s Vukovarom. Još 18. i 19. smo pružali otpor dok nisu svi završili u tvornici Borovo, 20. je prestao svaki oružani otpor.
Zahvaljujući prijatelju Đuki, vatrogascu, koji mi je rekao da me traže specijalci, tek sam nakon trećeg dana slučajno naletio na pripadnike JNA koji su me zaboravili i odveli u logor. Nitko od nas nije razmišljao da će preživjeti, nismo više znali kakva je situacija vani.”
"Događalo nam se da je noć bila osvijetljena poput bijela dana, a dan je od granatiranja djelovao kao noć. Snalazili smo se, nitko od nas nije htio ni volio biti vojnik. Čovjek je čudno biće koje nauči sve”, dodaje.
U Vukovar je stigao i sinjski gradonačelnik Miro Bulj.
Programu, u kojem će nastupiti klapa Hrvatske ratne mornarice "Sveti Juraj" i glumac osječkog HNK Darko Milas, nazočit će predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, dok će izaslanstvo Hrvatskog sabora predvoditi predsjednik Gordan Jandroković.
Predsjednik vlade RH Andrej Plenković predvodit će vladino izaslanstvo u kojem će se nalaziti i potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić, potpredsjednik vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, ministar obrane Mario Banožić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.
Zajedno s ostalim sudionicima obilježavanja, svi će oni predvođeni hrvatskim braniteljima Vukovara i obiteljima poginulih, nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja proći u Koloni sjećanja 5.5 kilometara dugi put od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće. Molitvu će na groblju predvoditi nadbiskup đakovački i osječki, metropolit Đuro Hranić, a misu zadušnicu pomoćni biskup zagrebački, mons. Ivan Šaško.
Milanović ne ide na misu
Predsjednik Republike Zoran Milanović neće biti nazočan misi zadušnici, već će nakon polaganja vijenca i paljenja svijeće otići na Ovčaru, gdje će podno spomen-obilježja za 200 žrtava ubijenih na tom poljoprivrednom dobru nedaleko od Vukovara položiti vijenac i upaliti svijeću. Nakon mise počast žrtvama Ovčare polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odvojeno će odati i predsjednici Hrvatskog sabora i vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković.
Duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja rano jutros učenici vukovarskih osnovnih škola zapalili su nekoliko tisuća lampiona, a na stotine lampiona od sinoć gore ispred vukovarske bolnice, gradskih ustanova i institucija, tvrtki i drugih javnih objekata, a brojni lampioni gore i u prozorima obiteljskih kuća i stanova u Vukovaru.
Iako su državne vlasti pozvale građane da zbog epidemiološke situacije ne dolaze na 30. obljetnicu vukovarskog stradanja u Domovinskom ratu, još od jučer u Vukovar pristižu brojni građani, ponajviše privatnim automobila i autobusima, a velik je i broj motorista.
Ako je suditi po registarskim oznakama, u Vukovar su pristigli građani iz svih krajeva Hrvatske, od Dubrovnika, Zadra i Korčule do Karlovca, Zagreba, Siska, Varaždina, Požege, Vinkovaca i ostalih hrvatskih gradova, a može se primijetiti i velik broj ljudi iz susjedne Bosne i Hercegovine.
Većina ih u rukama nosi hrvatske zastave ili zastave ratnih postrojbi svoga kraja dok prolaze ulicama koje vode od gradskog središta do Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, ispred koje će se u 10 održati komemorativni program pod nazivom "Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta", kojem će, kako je najavljeno, nazočan biti cijeli državni vrh.
Branko Borković, Mladi jastreb, posljednji zapovjednik obrane Vukovara, govorio je za N1 o tome što Vukovar znači za Hrvatsku danas.
“Predaja grada nije nikad započela, 18.11. su započeli pregovori između povjerenika vlade i srpske strane oko evakuacije ranjenika. To se nije dogodilo jer su Šljivančanin i ekipa nasilno, mimo protokola koji su dogovoreni, upali u bolnicu i uslijedilo je izdvajanje ranjenika koje su likvidirali na Ovčari. Slično se dogodilo i u Borovu Naselju s ljudima koji su se sklonili u prostor tvornice Borovo”, prisjeća se Borković najtežih ratnih dana u Vukovaru.
“Ovdje je kleknula posljednja komunistička vojska u Europi, koja se upregla u kola fašističkog režima Slobodana Miloševića. Mi nismo bili međunarodno priznati, nismo postojali i nismo bili željeni, bili smo blokirani po pitanju bilo kakvog naoružanja i opremanja. Oružje smo uzeli iz vojarni, ono što smo oteli u borbama i nešto što smo ranije prošvercali da bismo se mogli naoružati. Žrtve su bile strašne”, govori Borković.
"Pokazali smo da i oni mogu ginuti, to je izazvalo paniku"
Na pitanje kako su se suprotstavili sili koja je stajala s druge strane, Borković kaže: “S onim što smo imali. Bitno je da smo u prvoj fazi pokazali da i oni mogu ginuti od ono malo što mi imamo i to je izazvalo paniku i oni su počeli silom gurati vojnike. Oni su imali puno vojnika JNA koji su bili iz različitih dijelova bivše Jugoslavije. To je dio zločina koji nije procesuiran, koliko su te djece iskoristili da bi ih i tako ubijali. Bez obzira na silu tehnike, zbog tog bitnog ljudskog faktora nisu mogli na Hrvatsku.”
Borković se prisjetio i kako su se 1996. vratili u Vukovar kako bi obišli sva mjesta stradanja, posebno Ovčaru, na kojoj je tada još bila otvorena jama. Prva Kolona sjećanja u Vukovaru održana je 1998., a Borković kaže kako nakon desetljeća imamo zemlju, ali da “ne živimo onu Hrvatsku koju smo željeli”.
O tome što Vukovar znači za Hrvatsku danas kaže: “To je ono što je neizbrisivo iz genetskog koda hrvatskog naroda, da je Vukovar temelj moderne hrvatske države, da se za nju vrijedilo boriti i da ima dovoljno prostora za sve nas da dođemo ovdje živjeti.”
Kad se spomene Vukovar, prve asocijacije ogromnoj većini ljudi u Hrvatskoj su rat, uništenje grada, ratni zločini i logori.
Malo tko, kad se danas spomene Vukovar, krene razmišljati o predratnom Vukovaru, gradu od 30-ak tisuća stanovnika u kojem je živjelo čak 25 nacionalnih manjina.
Pogledajte slike Vukovara iz osamdesetih. Jugoslavija je bila u krizi, ali malo tko je slutio da će se sve raspasti u krvi i ratnom užasu i da će grad postati tek hrpa ruševina.
Dejan i Suzana bili su vukovarska djeca kad je grad pao. Za HRT su ispričali da im je jedan Srbin ušao u kuću i ubio majku, a drugi im je spasio oca.
"Zastava nam je značila što i danas, simbol hrvatskog zajedništva. Podizali su zastavu svake noći, znali smo da grad još nije pokoren. Kad bih izašla iz podruma, gledala sam je li zastava na Vodotornju da znam da je tata još živ", ispričala je za N1 Gabrijela Varga, kći Hrvoja Džalte, jednog od vojnika koji je uporno svaku večer prije pada Vukovara podizao hrvatsku zastavu na Vodotornju.
"Od ivice mama je šila zastave da bi se iznova mogle podizati", dodala je.
"Razumjela sam i nisam, nije mi bilo jasno odakle to sve, svi smo se lijepo slagali. Svi snovi su se srušili, ali gledala sam to tako kao da tako mora biti", objasnila je.
Varga je hodala u koloni koja je izlazila iz Vukovara.
"Tatu su nekoliko puta vodili na streljanje, utapali u vodi"
"Bila je to tužna kolona, morali smo se predati. A ja sam samo željela otići kući. Otišli smo na groblje, odvezli su nas na Ovčaru, gdje smo noćili u autobusima. Jedan vozač nam je rekao da mora ići, ali da ni slučajno ne izlazimo iz autobusa. U susjednom hangaru je bio urnebes. Nisam znala ni gdje su mama, brat, bila sam sama. Nisam znala gdje ćemo završiti… Tri dana su nas vozali, govorili nam da nas Hrvatska ne treba, da nas neće pustiti. Onda smo jednu noć završili u Brčkom, odakle sam završila u Đakovu pa u Zagrebu. Neke ljude sam poznavala. U Đakovo su nas vozili u kamionu. S mamom sam se srela tek 24. 11. u Zagrebu, tata je bio tri mjeseca u logoru, a brat šest mjeseci, on je izašao sa zadnjom razmjenom.
Oni dugo godina nisu pričali o tome, ali nakon nekih pet godina počelo se saznavati. I tad su počeli pričati o drugima, a od drugih smo saznali što se njima dogodilo. Tek nakon deset godina su sami pričali. Tatu su nekoliko puta vodili na streljanje, utapali u vodi, bacili ga u neku rupu za smeće gdje je ležao deset dana, jedva je preživio.
Čim je krenula prva reintegracija, vratila sam se", kaže Gabrijela Varga.
9:45 Dolazak Andreja Plenkovića ispred Nacionalne memorijalne
bolnice Vukovar i izjava za medije
10:00 Prigodni program "VUKOVAR – MJESTO POSEBNOG PIJETETA"
10:30 Križni put – Kolona sjećanja
12:00 Dolazak kolone na Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata u Vukovaru, odavanje počasti žrtvama Vukovara polaganjem vijenaca i svijeća
12:30 Misa za sve pokojne i nestale u Domovinskom ratu
Prema Vukovaru se s autoceste slijevaju kolone automobila. Gužva je na naplatnoj postaji Županja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati