PREMIJERSKI sat, na kojem je predsjednik crnogorske vlade Milojko Spajić trebao odgovarati na pitanja zastupnika, nije održan jer je dio oporbe stao ispred govornice ne dozvoljavajući da se sjednica održi.

Zastupnici oporbene Demokratske partije socijalista (DPS) na taj način prosvjedovali su jer je Spajić prošlog petka par sati prije ponoći otkazao učešće na premijerskom satu koji se trebao održati u subotu, tražeći da se pomakne za ponedjeljak.

Oskar Huter (DPS) je kazao da premijer može doći u parlament kad bude pozvan "a ne kad on hoće".

Stali na sredinu parlamenta i blokirali održavanje sjednice

Zastupnici DPS-a su stali na sredinu parlamenta, ispred stola predsjednika parlamenta Andrije Mandića, ne dopuštajući održavanje sjednice.

Mandić je pokušao održati Skupštinu, no zastupnici DPS-to nisu dozvoljavali. Na kraju je zaključio zasjedanje najavljujući da će se ono nastaviti novim premijerskim satom. Dodao je da ne želi da se sve završi pozivanjem osiguranja da udalji zastupnike DPS-a.

Crnogorski premijer Milojko Spajić u petak navečer je otkazao sudjelovanje na premijerskom satu zbog, kako je prvobitno priopćeno iz njegovog kabineta, službenog puta u Bruxelles.

No u subotu, kad se trebala održati sjednica, viđen je u kafićima u Podgorici. To je izazvalo revolt oporbe koja je ustvrdila da premijer ne poštuje zakonodavno tijelo.

Narušavanje odnosa s Hrvatskom i drugim susjedima

Odgovarajući na pitanja novinara o tome zašto se nije pojavio u subotu na premijerskom satu, Spajić je kazao da je šef kluba zastupnika DPS-a Andrija Nikolić "tražio da radi građana to bude u ponedjeljak", dodajući da nije bio u Bruxellesu već da je rekao da ne može sudjelovati "radi posjeta".

Jedno od pitanja na koje je crnogorski premijer trebao danas odgovoriti odnosilo se na narušavanje odnosa s Republikom Hrvatskom i drugim susjedima.

Skupština Crne Gore u petak je na inicijativu prosrpske i proruske desnice usvojila rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.

Hrvatska pozvala Crnu Goru da procesuira ratne zločine koji su se dogodili tijekom opsade Dubrovnika

Rezoluciju je podržalo 41 zastupnik vlasti dok oporba i jedan dio vladajućih zastupnika napustio plenarnu salu. Tako je gotovo polovica od ukupno 81 zastupnika bila izvan dvorane tijekom glasanja.

U oštrom odgovoru hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova navelo je između ostalog da će usvajanje rezolucije usporiti crnogorsku integraciju u EU, te je pozvalo Podgoricu da procesuira ratne zločine koji su se dogodili prilikom opsade Dubrovnika.