PREMIJER Andrej Plenković ocijenio je u četvrtak da je Vlada koja je danas na sjednici donijela osam uredbi kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u državnoj i javnim službama napravila povijesnu reformu sustava plaća, tešku 1,63 milijardi eura.

"Napravili smo povijesnu reformu sustava plaća u državnoj javnoj službi. Cilj ove reforme je pridonijeti ekonomskom i socijalnom standardu zaposlenika, njih je 244.000", kazao je Plenković u izjavi nakon sjednice Vlade.

Dodao je da je riječ  o projektu i reformi koja se radila više godina, na tome su radili svi resori a cjelokupni paket težak je 1,63 milijardi eura.

Cijeli paket je vrijedan 1,63 milijardi eura jer se, kaže, mora zbrojiti i predujam, odnosno, privremeni dodatak iz lipnja prošle godine, 300 milijuna eura za pet posto rasta osnovice, 17 milijuna eura za božićnicu i 25 milijuna za uskrsnicu.

Plenković je naglasio da se radi o najvećem povećanju plaća jednom odlukom bilo koje vlade u zadnjih 35 godina i "zbog toga mi niti u jednom trenutku nismo ni vidjeli da postoji bilo kakav zdravi, sadržajni, stvarni argument ili razlog niti za nezadovoljstvo niti za prosvjede, a kamoli za štrajkove".

Osvrćući se na nezadovoljstvo dva sindikata iz domene obrazovanja nezadovoljna uredbom - Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, komentirao je da nije primijetio da su ostali nezadovoljni niti imaju razloga biti nezadovoljni, kao niti ova dva.

"Nemaju razloga biti nezadovoljni niti predstavnici ovog sindikata jer se povećanje koeficijenata odnosi na sve, na profesore, učitelje, zaposlenike u visokom obrazovanju, službenike, namještenike i mislim da je ova reforma kada ju se pogleda smireno, bez ikakvih emocija, ogroman, veliki doprinos materijalnom, ekonomskom i socijalnom statusu zaposlenika", ustvrdio je premijer.

Plenković se na početku obraćanja, prvih 10-ak minuta, po milijunti put hvalio postignućima svoje vlade.

"Izbori će biti kad će biti. Sigurno u zakonskom roku", rekao je Plenković.

Upitan je o odnosu s EPPO-om. "Prvo, taj ured ne postoji zbog zaposlenika, postoji zbog političke volje država članica, a Hrvatska je bila među prvima koje su to htjele, da nam je u interesu na razini EU imati jedan takav ured. Njegova je zadaća zaštita sredstava Unije. Ne želimo da itko zlorabi europska sredstva. Moja je vlada 2017. bila među prvima koja se uključila u mehanizam pojačane suradnje", rekao je.

"Što to govori? Govori o političkoj volji da ustrojimo takav mehanizam. Ako smo mi vlada koja želi da postoji takav ured, onda ne znam tko i na temelju čega to dovodi u pitanje", rekao je Plenković.

"Vlada je za Hrvatsku u kojoj radi i djeluje EPPO. Podsjećam, ljudi misle da tamo rade neki stranci. Tu rade Hrvati, dojučerašnji zaposlenici DORH-a, USKOK-a. Njih je sedam, sve su Hrvati. Naši ljudi rade svoj posao, samo što prate kako se troše europska sredstva. Mi to podržavamo", rekao je.

"To se događa radi nas, ne radi oporbe, medija...", rekao je Plenković. 

Branio Ninu Obuljen

"Što se tiče ovog slučaja, EPPO je gledao nešto oko Geodetskog fakulteta. Onda su malo pomalo došli do slučaja 3D snimanja Zagreba nakon potresa. Međutim, jasno je kao dan da je do jedan euro koji se potrošio na 3D snimanje za Geodetski fakultet isplaćen iz državnog proračuna. To je činjenica. 

To ne znači da ja ili bilo tko smatram da se to ne treba istražiti. Dapače, mi smo najzainteresiraniji da se to istraži. Pitanje je zašto EPPO istražuje nešto što nije trošenje EU novca", rekao je Plenković.

Plenković je rekao da nema ništa sporno oko ponašanja i djelovanja ministrice kulture Nine Obuljen. "Ona je jedna od najzaslužnijih da se organizirala obnova državnih, javnih zgrada, kulturne i sakralne baštine. Ona je jedna od najzaslužnijih za brzu obnovu Zagreba i centra Petrinje", nahvalio je Plenković.

Plenković nije želio priznati da postoji ikakav propust u radu Nine Obuljen s obzirom na to da je istraga došla do njoj najbližih suradnika.

"Imputirati ovako medijski, politički odgovornost ministrice za nešto ovako je u najmanju ruku neumjesno. Što se tiče EPPO-a, ja smatram da oni za ovo nisu nadležni, to je 100 posto. Za DORH i USKOK bi bilo vrlo nezgodno ako u ovom slučaju ostane nadležnost EPPO-a. Onda nam ne trebaju DORH ni USKOK", rekao je.

Uskoro opširnije