Screenshot: Index

PROSVJED za kurikularnu reformu paralelno sa Zagrebom održava se i u Splitu, i to ispred kazališta gdje su prije mjesec dana ratni veterani napravili cirkus zbog Frljićeve predstave.

U Splitu je puno ljepše vrijeme, a prosvjed je privukao nešto manje od tisuću ljudi. Zatraženo je da premijer Plenković razrješi ministra Pavu Barišića, ali i predsjednicu stručnog povjerenstva Dijanu Vican.

Markovina: Ljudi misle da ne mogu ništa promijeniti, što je šteta

Na prosvjedu su se pojavili i predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak, nekoliko SDP-ovaca predvođenih dopredsjednikom splitske organizacije Goranom Koturom, HNS-ovac Goran Kovačević te Dragan Markovina, lider Nove ljevice.

"Ne bi bilo logično da nisam na ovom skupu. Svako malo dolazim na skupove pred kazalištem", bio je raspoložen Markovina.

Razočarao ga je mali broj prosvjednika. "Pola Splita je trebalo biti ovdje. Ljudi nažalost misle da ništa ne mogu promijeniti, što je šteta", kazao je Markovina.

Kotur: Uzeli su nam sadašnjost, ne smiju nam uzeti budućnost

"Uzeli su nam sadašnjost, ne smiju nam uzeti budućnost. Djeca imaju pravo misliti svojom glavom. Obrazovni sustav treba biti podređen tome", kazao nam je Kotur.

Marijana Puljak smatra da zahtjevi za nastavkom reforme neće uroditi plodom dok god se ne promijeni sastav Sabora.

"Prosvjedujemo protiv zaustavljanja najvažnije reforme. Vlade aktivno i sustavno rade na uništenju obrazovne reforme jer ne žele djecu koja kritički promišljaju i ne slušaju ono što im se servira. Lani je na prosvjed izašlo 50 tisuća ljudi, to ništa nije značilo politici, nastavili su istim smjerom, vraćaju nas u srednji vijek umjesto da se okrenemo budućnosti. Politika je zaustavila reforme, tek rušenjem te politike možemo očekivati da će se nešto promijeniti", kazala je Puljak.

Profesorica pročitala zadaću svog učenika: Ovo nije zemlja za koju se moj otac borio

Suzana Kačić Bartulović 20 godina predaje hrvatski jezik.

"20 godina radim po istom programu. Zamislite liječnika koji 20 godina mora propisivati isti recept. Inženjera koji koristi istu tehnologiju. Zamislite kako je nama profesorima kada slušamo priče o zaštiti nacionalnih interesa, treba li Marulić u lektiru, a istovremeno se borimo za jedan sat nastave materinjskog jezika više tjedno. I tako godinama", kazala je Kačić Bartulović.

"Htjela bih pitati voditeljicu nove ekspertne skupine kada je zadnji put pričala sa našim učenicima. Provedite anketu, pitajte ih što misle o našem obrazovnom sustavu i nama. Moj učenik Ivan napisao je u svojoj zadaći: "Svi su isti, svi obavljaju iste uloge, nude brze rezultate kako bi opravdali svoje mandate. Ovo nije zemlja za koju se moj otac borio. To što radi u Njemačkoj da bi nas prehranio, sve govori. U zadnje dvije godine sedmero rođaka odselilo se u Njemačku, a četvero u Irsku. Mladić sam od 18 godina, politika me ne zanima, ali ne mogu podnijeti da narod šuti i ne razmišlja prevše što će sutra. Mogu se samo nadati da ćemo jednog dana ustati, da neće biti podjele na lijeve i desne, ustaše i partizane, purgere i tovare, da ćemo svi biti jedna tvrđava sa zastavom srca", pročitala je Kačić Bartulović rad svog učenika. Kazala je kako Hrvatska zbog takvih učenika zaslužuje bolje.

Profesorica o vjeronauku u školi: Ako vas netko tuca 26 godina, onda postanete zatucani

Tanja Radmilo, profesorica ruskog i engleskog, ne radi više u školi.

"Meni je nepojmljivo da se u 21. stoljeću okupljamo da bi razgovarali o obrazovnoj reformi. Majka sam srednjoškolca, nisam zadovoljna. Petnaest godina sam radila kao profesorica, otišla sam iz sustava jer nisam bila sretna. Prije 26 godina vjeronauk je uveden u škole. Sva relevantna istraživanja pokazuju da su ti mladi ljudi danas konzervativniji i tradicionalniji od svojih roditelja, da imaju niži prag tolerancije prema različitosti, da su apsolutno politički nepismeni. Kome trebaju takvi ljudi? Ako vas netko tuca 26 godina, onda postanete zatucani. Nakon 26 godina vjeronauka u Hrvatskoj nikada nije bilo manje časti i morala, a više licemjerja i kriminala. Nije pitanje kud plovi ovaj brod, nego kud tone. Mi nemamo vremena", kazala je Radmilo.

"Plan je, mi ćemo vam kazati što ćete čitati, a najbolje bi bilo da uopće ne čitate", konstatirala je Radmilo.

"Prijeti opasnost da u Hrvatskoj dobro znanje dobiju jedino oni koji imaju novca"

"Ne idemo u dobrom smjeru. Stvari se mijenjaju u zadnje vrijeme, ali vrlo sporo. Prva stvar koja je veliki problem je negativna selekcija učiteljskog kadra. To je zato jer su učitelji potplaćeni", rekao je Alen Harapin, bivši dekan splitskog Građevinskog fakulteta.

"Kada vozite auto u automehaničara, idete u najboljeg. Kad idete u liječnika, idete u najboljem. A kada dajete svoje dijete u školu, ona pripada nekome. Mi dobijemo negativnu selekciju u školama, dobijemo one koji nisu željeli ništa raditi pa su na kraju završili u školi, to ne vodi ničemu, to treba reformirati", drži Harapin. 

"Drugi problem koji me puno više muči je opasnost da nam privatne škole unište društvenu školu. Pa da jedino dobro znanje dobiju oni koji imaju novca. To se dogodilo u nekoliko zemalja, moramo paziti da se to ne dogodi u Hrvatskoj. Strašno me uznemirava stvar to što naša djeca kada dođu na fakultet ne komuniciraju. To su ljudi preko 18 godina, kada ih vi nešto pitate, oni šute, ne odgovaraju", dodao je.