DEVETI saziv Hrvatskog sabora od neovisnosti završio je svoj rad. Sabor je u ponedjeljak poslijepodne donio odluku o svom raspuštanju.

Od potrebnih 76, za tu je odluku glasalo 105 zastupnika, suzdržanih je bilo četiri, protiv osam.  

Raspuštanje sabora predložilo je šest klubova vladajuće većine, nakon čega će na potezu biti predsjednik Republike Zoran Milanović koji će odrediti datum parlamentarnih izbora.

Nakon raspuštanja sabora, parlamentarni izbori moraju se održati u roku od 30 do 60 dana, što znači da bi posljednji rok za izbore bio 12. srpnja, a najraniji 21. lipnja. Točan datum odredit će predsjednik Republike.

Vladajuća većina je predsjednika Milanovića obavijestila kako postoji mogućnost četiri datuma za održavanje izbora - 21. i 28. lipnja, odnosno 5. i 12. srpnja.

Jandroković: Sjećat ću se jedinstva i zajedništva u najtežim trenucima

„Čini mi se da ću se ovoga mandata sjećati upravo po tom jedinstvu i zajedništvu koje smo pokazali u tim, najtežim trenutcima“, rekao je Gordan Jandroković podsjećajući kolege kako je Sabor i u jeku epidemije koronavirusa radio bez prestanka i bio jedan od rijetkih europskih parlamenata koji nije prekidao svoj rad.

„Nadam se da ćemo, bez obzira na ozračje koje nekad nije bilo najbolje,  ostati upamćeni po odlukama koje smo donijeli i po reakcijama koje smo imali u trenutku epidemije koronavirusa“, rekao je zastupnicima i zahvalio im na suradnji te im zaželio puno uspjeha u budućem životi i radu.

Različiti smo, ali vjerujem da ste svi radili u najboljem interesu hrvatskih građana, s uvjerenjem da činite dobro, da je to korisno za naše građane i narod, izjavio je Jandroković.

Zahvalio je i svim saborskim službama, ljudima koji pomažu na sjednici, straži, kuharama, konobarima, spremačicama, cijelom osoblju Sabora.

Reškart umjesto Restart koalicije

No, koju minutu prije rastanka, zastupnici se nisu štedjeli.

Branko Bačić, predsjednik HDZ-ova Kluba, preporučio je oporbenoj Restart koaliciji (SDP, HSS, Glas, HSU i Snaga) da se preminuje u „Reškart koaliciju“

„Neka se kolege iz oporbe, koji su preuzeli slogan Restart, plagirajući isti iz Republike srpske, s obzirom na politički škart koji se nalazi u toj koaliciji, umjesto Restart, nazovu Reškart koalicija“, rekao je Bačić odgovarajući na oporbene prozivke da sadašnji trenutak nije najidealniji za raspuštanje Sabora.

Šef HDZ-ova Kluba ističe kako je Hrvatska pred velikim izazovima nakon aktualne krize, i kako joj treba nova vlada osnažena legitimitetom na izborima.  Nezamislivo je da se oporba protivi izborima, ako to napravi ostat će zabilježena kao jedina oporba u demokratskim zemljama koja se protivi izborima iz straha da preuzme odgovornost za vođenje države, rekao je Bačić.

Oporba nije ostala dužna vladajućima.

Za Hrvatsku je najbolje da aktualna Vlada, „najkorumpiranija“ u povijesti ode čim prije s vlasti, koalicija Plenković-Bandić ostavila je žrtve potresa na cjedilu, mandat Plenkovićeve Vlade obilježilo je nečinjenje, bijeg od svake vrste odgovornosti, kazao je Davor Bernardić.

Premijer se skrivao, gdje su reforme

Premijera je prozvao da se skrivao iza virusa, Bruxellesa, Nacionalnog Stožera, da bježi na izbore kako bi pobjegao od odgovornosti za kaos i krizu koju će ostaviti u zemlji. Vrijeme je da odete čim prije da bi Restart koalicija mogla čim prije donijeti zakon o obnovi od potresa i omogućiti Hrvatskoj restart, rekao je Bernardić.

Božo Petrov (Most) zapitao je zašto se baš sad ide na raspuštanje, kad je bilo  puno boljih prilika za to. Kleli ste se na stabilnost da bi opravdali trgovinu i žetončiće u tri i pol godine, gdje su vam reforme, niste napravili ništa, poručio je čelnik Mosta.

Milorad Pupovac (SDSS) kaže kako je ovaj saborski saziv po nizu manifestacija odavno raspušten, jer se neki zastupnici ponašaju kao „raspušteni ljudi“, pa onda ni njemu  ni Klubu SDSS-a, iako su svjesni problema Zagreba, neće biti teško dići ruku za raspuštanje.

Pridružit će se onima kojima su građani Zagreba na srcu, ali ne na brzinu, onima koji će tražiti neophodne radikalne zahvate u nizu sektora, rekao je.

Da je odlazak na izbore najbolji za Hrvatsku, smatra i Stjepan Čuraj (HNS). Zagovornicima zakona o obnovi Zagreba poručuje kako će ta obnova biti 30 puta skuplja od one u Gunji koja je stajala 1, 7 milijardi kuna.

Hrvatska dobila prvu glavnu državnu odvjetnicu

Hrvatska je u ponedjeljak dobila prvu glavnu državnu odvjetnicu, budući da je Hrvatski sabor na tu dužnost, na četiri godine, imenovao Zlatu Hrvoj-Šipek.

Za njen izbor glasalo je 80 zastupnika, 40 ih je bilo protiv.

"Čestitam joj i želim uspjeh u radu", rekao je predsjednik sabora Gordan Jandroković.

Za Hrvoj-Šipek vlada se odlučila nakon razgovora sa šestero kandidata koji su se javili na raspisani poziv.

Njenim izborom popunit će se čelno mjesto u DORH-u upražnjeno od sredine veljače, kada je Dražen Jelenić podnio ostavku na dužnost glavnog državnog odvjetnika nakon otkrića da je zatajio svoje članstvo u masonskoj loži.

Hrvoj-Šipek je godinama vodila građanski odjel DORH-a i ima veliko znanje u građanskim predmetima. U DORH-u je od 2000. godine, a u njega je došla pripajanjem dotadašnjeg Državnog pravobraniteljstva. Prije dolaska u DORH radila je u javnom pravobraniteljstvu u Karlovačkoj županiji.

U dva navrata bila je birana za predsjednicu DOV-a, predaje na Pravosudnoj akademiji, autorica je više stručnih radova i bila je članica brojnih radnih skupina za izradu zakona. Specijalizirana je za arbitražne postupke.

Sabor je Ivanu Jakir-Bajo, glavnu državnu rizničarku i pomoćnicu ministra financija, imenovao novom viceguvernerkom Hrvatske narodne banke (HNB), tu dužnost preuzima 1. srpnja.

Zdravka Vukića imenovao je ravnateljem Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), a Igora Vulju zamjenikom ravnatelja Agencije.

Sabor izmijenio Državni proračun

Sabor je danas većinom zastupničkih glasova (79 za, 41 protiv), izmijenio Državni proračun za ovu godinu, odbivši prije toga sve amandmane koje je na izmjene podnijela oporba.  

Rebalansom se ukupni prihodi smanjuju za 23,2 milijarde kuna i iznosit će oko 122 milijarde, dok ukupni rashodi ostaju na 147,3 milijarde kuna.

Pad proračunskih prihoda posljedica je mjera poduzetih u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja poreza i doprinosa, kao i pada gospodarske aktivnosti. 

BDP će u ovoj godini, procjena je vlade, pasti za 9,4 posto, proračun je, pak, rađen uz projekciju da će gospodarski rast biti 2,5 posto.   

Izmjene, odnosno rebalans Državnoga proračuna uzeo je u obzir i zadnje raspoložive podatke o prihodima proračuna.

Zbog učinaka epidemije koronavirusa, sredinom travnja zabilježen je efekt kojega se do sada u resoru financija ne sjećaju - više od dva tjedna travnja prihod od PDV-a je ne samo bilježio smanjenje nego je u apsolutnom iznosu imao negativan predznak, što znači da je povrat PDV-a bio veći od prihoda od tog najizdašnijeg poreznog prihoda države. 

Situacija se do kraja travnja popravila, no samo u travnju zabilježen je pad poreznih prihoda za 43,2 posto u odnosu na isto vrijeme lani, a doprinosi u minusu oko 20 posto. 

Rebalansom su prihodi od poreza planirani u iznosu od 66 milijardi kuna, što je 18,1 milijardu kuna manje nego li je bilo planirano originalnim proračunom.

Vlada je najsnažnijom porukom rebalansa označila zadržavanje rashoda na 147,3 milijarde kuna, unatoč pritiscima da se povećaju.

Najveći nominalni pad proračunskog iznosa rebalansom će osjetiti ministarstva mora, zaštite okoliša, znanosti te gospodarstva.

Jedini dobitnici su Ministarstvo rada kojem je iznos povećan za 4,75 milijardi kuna, Ministarstvo zdravstva (raste za 93,7 milijuna) te Ministarstvo poljoprivrede (rast za 47,5 milijuna).