VIDEO Tisuće Zagrepčana prosvjedovale protiv obiteljskog nasilja: Ljubav ne boli
U ZAGREBU je održan prosvjed inicijative #SPASIME koju je pokrenula glumica Jelena Veljača.
Prosvjed je započeo od 11:55 sati, a prosvjednici su se okupili na Trgu kralja Tomislava.
Na prosvjedu se okupilo više tisuća ljudi, održana je minuta šutnje za žrtve nasilja, a iz inicijative #spasime su pročitali svoje zahtjeve.
Na prosvjedu se pojavio i premijer Plenković, a kako je sve teklo iz minute u minutu čitajte niže u tekstu.
Tijek prosvjeda:
12:46 Prosvjedi su se održali i u Splitu, Šibeniku i u Dubrovniku
12:45 Andrej Plenković daje izjavu novinarima:
12:41 Završen je prosvjed. Predstavnici inicijative su zamolili okupljene da ne ostavljaju smeće na Tomislavovom trgu.
12:33 Kažu kako su svi odgovorni i dužni sprečavati nasilje.
12:30 Prosvjednici čitaju zahtjeve, među kojima je i tretiranje nasilja kao kaznenog djela.
12:27 Na prosvjedu je i premijer Andrej Plenković.
12:20 Okupilo se više tisuća ljudi.
12:15 Na Trgu kralja Tomislava okupilo se više stotina prosvjednika od kojih mnogi nose transparente, s natpisima "Ljubav ne boli", "Nasilje nije obiteljska stvar", "Nemojmo popuštati", "Svi smo odgovorni", "Zločin, a ne prekšaj", "Nulta stopa tolerancije", "I ja sam žrtva nasilja", "Žrtva nikad nije kriva", "Hrabri ljudi", "Djela, a ne riječ" i drugi.
12:11 Predstavnici upozoravaju na zabrinjavajuću stopu porasta nasilja u obitelji. Kažu kako se 90 posto slučajeva nasilja procesuira kao prekršaj.
12:10 Održana je minuta šutnje za sve žrtve obiteljskog nasilja
12:05 Predstavnici inicijative čitaju slučajeve obiteljskog zlostavljanja.
12:00 Počeo je prosvjed.
11:45 Sve više ljudi se okuplja na Tomislavovom trgu u Zagrebu.
Nulta tolerancija
Iz inicijative su poručili kako je Hrvatskoj potrebna nulta stopa tolerancije na nasilje te predlažu niz mjera koje bi povoljno utjecale na rad institucija, bolji pravni okvir i opću senzibilizaciju javnosti.
Pozvali predstavnike vlasti da ozbiljnije pristupe problemu obiteljskog nasilja
Pozvali su predstavnike vlasti i institucija da ozbiljnije pristupe problemu obiteljskog nasilja, prvenstveno u praksi, a postupno ugrađivanjem zakonske regulative.
Dodatna edukacija
"Zahtijevamo dodatnu edukaciju profesionalaca koji u sustavu rade sa žrtvama nasilja - u policiji, pravosuđu, centrima za socijalnu skrb, medicinskim i odgojno/obrazovnim ustanovama. Istovremeno, nužno je ulagati sredstva kako bi se osigurali primjereniji uvjeti njihova rada i povećala se učinkovitost u zaštiti žrtava.
Kako bi nulta tolerancija prema nasilju postala naša stvarnost, nužno je stvoriti učinkovit sustav potpore žrtvama do konačnog izlaska iz kruga nasilja i to: pružanjem dugoročne psihosocijalne podrške, bez predrasuda kojima se stigmatizira i sekundarno viktimizira, te pružanjem pomoći u osiguravanju egzistencijalnih uvjeta za izlazak iz nasilnih veza.
Nužno je osigurati rehabilitacijske tretmane za nasilnike", poručili su.
Dodaju i kako je važno educirati i senzibilizirati javnost jer smo svi odgovorni i dužni sprječavati nasilje.
Ovo su njihovi prijedlozi za uvođenje nulte stope tolerancije za nasilje u obitelji:
1. Zakonodavne izmjene i izmjene provedbene prakse
- nasilje u obitelji obavezno kvalificirati kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj do izmjena zakona neodložna uputa višeg državnog odvjetništva iz čl. 5. POSLOVNIKA DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA i UPUTA RAVNATELJSTVA POLICIJE da se tjelesno nasilje i spolno uznemiravanje u obitelji kvalificira kao kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ-a
- obavezna uputa sudovima o zaštiti dostojanstva i sigurnosti žrtve nasilja u obitelji kao strane u postupku sukladno čl. 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Poglavlju VI. Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
- obavezna primjena zaštitnih mjera iz čl. 13. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji tako da će se, sukladno čl. 52. Konvencije, prednost uvijek dati sigurnosti žrtava ili osobama izloženim riziku.
Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji:
- u čl. 10. st. 1. tako da se brišu t. 1 i 4
- u t. 2. iza riječi "djeci" dodaje se "članu obitelji ili bliskoj osobi"
- u čl. 12. st. 4. riječ "može" zamjenjuje se riječju "će", iza riječi "potrebi" briše se riječ "može"
- u čl. 14. st. 1. riječ "može" zamjenjuje se riječju "će"
- u čl. 15. st. 1. "može se izreći" zamjenjuje se s: "izreći će se"
- u čl. 16. st. 1. "može se izreći" zamjenjuje se s: "izreći će se"
- u čl. 17. st. 1. "može se izreći" zamjenjuje se s: "izreći će se"
- u čl. 18. st. 1. "može se izreći" zamjenjuje se s: "izreći će se"
2. Edukacija i prevencija
Poduzimanje sljedećih mjera i aktivnosti, propisanih Konvencijom te utvrđenih Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji, a za koje su u državnom proračunu za 2019. godinu osigurana sredstva:
- kontinuirana međuresorna suradnja na prevenciji, sankcioniranju te javnom osuđivanju obiteljskog nasilja, sukladno već potpisanom Sporazumu o suradnji za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama:
Ministarstvo pravosuđa
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Ministarstvo zdravstva
Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministarstvo obrazovanja i znanosti
- organizacija sveobuhvatne državne EDUKACIJSKE kampanje NULTA TOLERANCIJA NA NASILJE, s naglaskom na obavezu svakog pojedinca da spriječi i prijavi nasilje u obitelji
- organizacija OBVEZNIH stručnih i periodičnih EDUKACIJA I SENZIBILIZACIJA svih službenika i djelatnika koji u svome radu dolaze u doticaj s djecom i žrtvama nasilja o postupanju u takvim slučajevima, ranom prepoznavanju znakova nasilja
- koordinacija između Državnog odvjetništva, policije i centra za socijalnu skrb - mjesečni sastanci s temom prijava za obiteljsko nasilje i transparentno izvješćivanje o statističkim pokazateljima incidencije obiteljskog nasilja
- u obrazovni sustav OBVEZNO I NEODLOŽNO uvrstiti edukaciju o obiteljskom i rodno uvjetovanom nasilju
3. Osnaživanje institucija sustava
- uspostava OBITELJSKIH SUDOVA pri općinskim sudovima
- uspostava neovisnog tijela koje ima ovlasti po prijavama građanki i građana vršiti nadzor nad radom institucija uključenih u pojedinačni slučaj
- izvaninstitucionalna podrška skloništima i savjetovalištima koje treba razumjeti kao integralni dio sustava zaštite žrtava, financijski ih podržati te uključivati u multisektorske timove u pojedinim slučajevima nasilja
- uvođenje zasebne, 24 sata dnevno i 7 dana tjedno dostupne, telefonske i internetske službe za podršku žrtvama nasilja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati