AMERIČKA ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem objavila je video na društvenim mrežama snimljen u kontroverznom velikom zatvoru u El Salvadoru. Zahvalila je toj zemlji i predsjedniku što su "primili teroriste i zatvorili ih".

Ministrica Noem posjetila je zatvor u koji su američki dužnosnici nedavno deportirali 238 Venezuelaca.

Dok je govorila, iza nje su se u ćeliji vidjeli deseci polugolih i tetoviranih salvadorskih članova bandi MS-13 i 18th Street.

Posjet ukazuje da predsjednik Trump ne planira odustati od svoje imigracijske politike unatoč sudskoj zabrani, koju je potvrdio žalbeni sud, kojom se sprječava deportacija Venezuelaca s američkog tla temeljem zakona o neprijateljskim strancima iz 1798. godine.

"Ovo je jedan od alata koji nam stoji na raspolaganju"

Noem je opisala zatvor kao "jedan od alata koji stoji na raspolaganju". "Ovo je jedna od posljedica koju možete očekivati ako ilegalno uđete u našu zemlju".

Tijekom svog boravka sastat će se sa salvadorskim predsjednikom Nayibom Bukeleom, saveznikom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je osnovao Centar za zatvaranje terorista (Cecot) u sklopu vlastite kampanje protiv kriminalnih bandi u El Salvadoru.

Predsjednik Bukele ponudio je SAD-u da deportirane osobe i zatvorenike drži u Cecotu tijekom nedavnog posjeta američkog državnog tajnika Marca Rubija toj srednjoameričkoj zemlji.

Ovaj potez izazvao je žestoke kritike u SAD-u i Venezueli, a brojne obitelji deportiranih inzistiraju na tome da njihovi članovi obitelji nemaju veze ni s jednom bandom.

Grupe za ljuska prava upozoravaju na uvjete u zatvoru

Dok je Noem obilazila ozloglašeni zatvor, Žalbeni sud u Washingtonu potvrdio je odluku nižeg suda o privremenoj zabrani deportacije Venezuelaca temeljem zakona iz 1798., koji dopušta protjerivanje stranaca uz minimalni pravni postupak.

Primjena tog zakona izazvala je oštre kritike odvjetnika i aktivista za prava migranata, koji tvrde da su neki muškarci optuženi za članstvo u bandama i poslani u El Salvador s vrlo malo dokaza, primjerice samo zbog tetovaža.

Grupe za ljudska prava upozoravaju da je zatvor, u kojem su zatvorenici smješteni u ćelijama bez prozora i spavaju na metalnim krevetima bez madraca, "rupa od betona i čelika".

Obitelji nekih tvrde da nisu ranije osuđivani

Bijela kuća nastavlja tvrditi da su svi deportirani opasni pripadnici bandi te da su prošli stroge provjere. Međutim, nekoliko članova njihovih obitelji u Venezueli tvrdi kako njihovi rođaci nemaju prethodnih osuda.

Deportacija 238 Venezuelaca u Cecot ovog mjeseca također je dovela Trumpovu administraciju u otvoreni sukob sa saveznim sucem Jamesom Boasbergom oko primjene spomenutog zakona kojim se opravdava njihova brza deportacija. Sudac Boasberg od tada je nametnuo zabranu daljnjih deportacija po ovom zakonu, koji je zadnji put korišten tijekom Drugog svjetskog rata.

Sudac prizivnog suda u Washingtonu oštro je kritizirao postupanje prema Venezuelcima, rekavši kako su "čak i nacisti imali bolji tretman prema zakonu o neprijateljskim strancima". Usporedba je izazvala bijes visokih dužnosnika Trumpove administracije.

Trump biračima obećao najveću operaciju deportacija

U međuvremenu, odvjetnici u El Salvadoru, navodno u koordinaciji s vladom Venezuele, predali su zahtjev Vrhovnom sudu El Salvadora tražeći trenutačno oslobađanje pritvorenih muškaraca. Deportacije u El Salvador dio su dugotrajne Trumpove kampanje protiv ilegalne imigracije u SAD-u.

Trump je privukao glasače obećanjem da će provesti najveću operaciju deportacija u američkoj povijesti. U siječnju je Trump potpisao izvršnu uredbu kojom su bande Tren de Aragua i MS-13 proglašene stranim terorističkim organizacijama.

Iako je broj ilegalnih prelazaka granice u Trumpovom mandatu pao na najnižu razinu posljednjih desetljeća, republikanski predsjednik navodno je frustriran sporošću dosadašnjih deportacija.