NEŠTO je početkom tjedna pogodilo ruske trupe u gradu Lgovu u ruskoj regiji Kursk. "Ovo je užasno", govorio je jedan svjedok. "Svi dečki su u bunkeru." Bunker je gorio.

Jedan ukrajinski dužnosnik sugerirao je kako je vatru izazvao ukrajinski napad, što je logično. Lgov se nalazi na samo 50 kilometara sjeverno od grada Sudže, najvažnijeg područja u dijelu Kurska koji su ukrajinske snage okupirale u kolovozu. To je ključna točka cestovnog i željezničkog prometa kojim se prevoze trupe i oprema za potrebe ruske protuofenzive na tom dijelu fronte, piše Forbes.

Ukrajinci su i ranije napadali Lgov, a među napadima se ističe onaj na Božić, kada je ukrajinsko oružje – možda i rakete američkih HIMARS-a – raznijelo sjedište 810. mornaričke brigade. Ta brigada među predvodnicima je ruske protuofenzive. Napad se dogodio samo nekoliko dana prije nego što je Kremlj povukao iscrpljenu 810. brigadu s fronte kako bi nadomjestio ogromne gubitke u jedinici.

Ukrajinski napadi na Lgov pomažu objasniti zašto više od 50.000 Rusa uz pomoć 12.000 sjevernokorejskih vojnika još uvijek iz Kurska nije uspjelo izbaciti nekih 20.000 Ukrajinaca usprkos neprekidnim napadima sa svih strana. Rusija se "još uvijek bori na vlastitom teritoriju i ne može izbaciti Ukrajinu iz Kurska", objašnjava finski analitičar Joni Askola.

Ukrajina još uvijek ovisi o pomoći sa Zapada

Ipak, ruski neuspjesi u Kursku nisu samo rezultat njihove nesposobnosti. Oni su također posljedica uspješne kampanje dubokih napada ukrajinskih snaga. Ukrajinci ruske jurišne skupine napadaju minama, dronovima i artiljerijom, a također ometaju rusku logistiku, pojačanja i zapovjedništvo gađajući ih raketama s udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara.

Rizik za Ukrajince leži u činjenici da njihovo najbolje oružje za te duboke napade još uvijek dolazi iz SAD-a, Francuske i Britanije. Iako bi pomoć iz Britanije i Francuske trebala nastaviti pristizati, izabrani američki predsjednik Donald Trump za NBC je izjavio kako će njegova administracija nakon inauguracije 20. siječnja "vjerojatno" umanjiti podršku SAD-a.

Američki Zastupnički dom tijekom prvog je Trumpovog mandata pokrenuo (neuspješan) postupak opoziva tadašnjeg predsjednika jer je Trump pokušao pritisnuti ukrajinske dužnosnike da mu dostave informacije koje bi mogle naštetiti njegovim političkim suparnicima, ponajviše današnjem aktualnom predsjedniku Joeu Bidenu.

Očekujući značajan pad podrške nakon Trumpovog preuzimanja vlasti, Bidenova administracija Ukrajini žurno šalje pomoć u vrijednosti nekoliko milijardi dolara. Bijela kuća u utorak je najavila novi paket pomoći koji uključuje 2.5 milijardi dolara vrijednu opremu i naoružanje, uključujući "tisuće" raketa za HIMARS-e.