VLADA Republike Hrvatske trebala bi na svojoj sutrašnjoj sjednici predstaviti plan za ponovno otvaranje društva nakon uvođenja epidemioloških mjera koja su u proteklih mjesec i nešto dana u Hrvatskoj polučile vrlo dobre rezultate u sferi javnog zdravlja.

>> Capak: Sutra će se objaviti detalji o popuštanju mjera

Kakav god vladin plan otvaranja bio, on mora sadržavati i jasne datume i rokove, kako bi se građani mogli početi psihološki, materijalno, poslovno i na svaki drugi način spremati za novu realnost života s koronavirusom, koji neće samo tako nestati.

Epidemiološke mjere su u Hrvatskoj na snazi od sredine ožujka, a problem koji se tada mogao primijetiti s komunikacijom vlade nije se suštinski promijenio.

Prije više od mjesec dana smo tražili jasne rokove i logiku iza njih

Kako smo napisali 19. ožujka,  dakle prije više od mjesec dana, Stožer civilne zaštite RH bi trebao “unaprijed objasniti sve mjere i logiku iza njih, jasno najaviti kada stupaju na snagu i ljude pripremiti na ograničenja. Kod Plenkovića i ekipe to često izgleda ovako: danima aludirati na određene mjere, onda ih odjednom proglasiti, sutra objasniti te vidjeti naknadno kakve posljedice izazivaju”.

>> Vlada ima ozbiljan problem s komunikacijom o koronavirusu

Nema sumnje da su se neke stvari u komunikaciji vlasti od tada poboljšale: uveden je poseban telefonski broj na koji se mogu dobiti sve relevantne informacije u vezi koronavirusa i pandemije, podignuta je stranica koronavirus.hr koja objedinjuje informacije u vezi pandemije, a i profil @koronavirushr vrlo je aktivan na Twitteru te relativno brzo odgovara na upite građana. Nadalje, smanjen je i broj konferencija za medije Nacionalnog stožera, na početku pandemije bile su dvije dnevno, što je stvaralo i napetost i konfuziju.

Naprasne najave uvođenja i ukidanja mjera

No vlada i Stožer civilne zaštite RH kao vladino tijelo nisu ni do danas fundamentalno promijenili svoju navadu da odjednom najavljuju uvođenje ili ukidanje nekih mjera. 

Najnoviji primjer toga je izjava ministra unutarnjih poslova i načelnika Stožera civilne zaštite RH Davora Božinovića da se od ponoći ukidaju e-propusnice za kretanje unutar županija. Božinović je to najavio u 14 sati istog dana, pa su svi trebali biti odjednom spremni za novi režim kretanja u roku od 14 sati. Sličnu je stvar Božinović izveo i kada je najavio zatvaranje ugostiteljskih i srodnih objekata u ožujku, pa nikome sutradan nije bilo jasno što je točno stupilo na snagu.

Dodatnu konfuziju, paradoksalno, izazivaju česti medijski nastupi članova Nacionalnog stožera poput Božinovića i ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, kao i ministra zdravstva Vilija Beroša (koji nije član Nacionalnog stožera!), pa se tako događa da se u intervjuima naglas razmišlja o ukidanju ove ili one mjere, što se onda nekad dogodi, a češće ne.

>> Sve odluke Stožera civilne zaštite RH su nezakonite?

>> Kada će popustiti još mjera? Capak: Manje oscilacije broja zaraženih nisu bitne

S druge strane, nedvojbeno je da su mjere koje su bile na snazi proteklih tjedana polučile uspjeh u zaustavljanju zaraze, zahvaljujući i stručnjacima koji su angažirani, političkoj volji vladajućih koja ih je podržala, ali i građanima RH, koji su se većinom pridržavali uputa i tako zaustavili mogućnost eksponencijalnog rasta zaraženih koronavirusom i razbuktavanje bolesti kakvom smo svjedočili u Italiji ili Španjolskoj. Hrvatska je, nema sumnje, među najuspješnijim državama Europe kada je riječ o sprečavanju širenja zaraze te zato sada ima manje od dvije tisuće zaraženih i tek 48 umrlih.

Frustracije građana rastu u nedostatku konkretnih i preciznih informacija 

Baš zbog toga je sada potrebno da vlada i Nacionalni stožer izlože jasan i detaljan plan otvaranja društva u sljedećim mjesecima, koji bi uključivao i konkretne datume za ukidanje ili promjenu svake pojedine mjere, kako bi ljudi mogli početi planirati svoju budućnost i prilagođavanje mjerama koje će ostati na snazi.

Nema sumnje da povratka na staro neće biti samo tako te da ulazimo u novu realnost pokušaja suživota s koronavirusom sve dok se ne pronađe lijek ili cjepivo, pa građanima treba dati priliku za pripremu, a ne još jednom donositi odluke danas za sutra ili ostati neodređen u hodogramu i vremenskom rasporedu otvaranja.

Za prvu fazu borbe protiv pandemije, kada je trebalo stvoriti fizičku distancu između ljudi i ukinuti mogućnosti naglog širenja zaraze, a sve kroz masovno zatvaranje ekonomije i građana u njihove domove, takav je pristup mogao imati rezultata, iako je izazivao frustracije, no kada se pristupa otvaranju, potrebno je ići drugačije.

Božinović najavljuje cjelovitu strategiju otvaranja

“Vlada će izaći s jednom cjelovitom strategijom prioriteta s fazama, nakon čega ćemo dogovoriti sve sa strukom. Važno nam je da u popuštanju mjera sve bude dobro usklađeno s potrebama raznih dionika u društvu, a da se s druge strane napravi određena procjena epidemiološkog rizika u tom trenutku”, najavio je jučer Božinović komentirajući zahtjeve biskupa za ukidanjem zabrane vjerskih okupljanja.

Upitan za popuštanje mjera za prelazak granice sa susjednim zemljama, Božinović je ponovio da je produžena odluka o zabrani prelaska granica koja je usklađena na razini Europske unije. “Kad govorimo o spajanju obitelji, to su izuzeci, a ima i još nekih izuzetaka", rekao je.

Capak: Bitan je trend

Capak je pak istaknuo da je linija broja novooboljelih na dnevnoj razini u Hrvatskoj - lagano u padu, no prati se i niz drugih parametara kako bi se donijele odluke o eventualnom popuštanju epidemioloških mjera.

“Mi smo načelno rekli da bi se broj kroz pet do sedam dana trebao smanjivati, ali bitan je trend, imamo blago silazni trend. Manje oscilacije nisu bitne. Linija broja novooboljelih dnevno lagano pada. To je još uvijek blago, nadamo se da će pad uskoro biti veći. Ali pratimo i niz drugih parametara”, odgovorio je Capak na pitanje o tome mora li baš proći pet do sedam dana kako su rekli ranije da bi došlo do ublažavanja mjera.

Proteklih dana se osjeti raspoloženje javnosti kojoj je sve više dosta nacionalne karantene, ali i dalje nema nikakvih masovnih kršenja, kakva se mogu ovih dana vidjeti u npr. SAD-u. 

Plenković je spomenuo relaksaciju mjera još 6. travnja

Razlozi tome su višestruki, riječ je svakako i o tome da se tjedni karantene teško psihološki podnose, ali jedan od razloga je i konfuzna i ponekad kakofonična komunikacija vladajućih, što uključuje i premijera Andreja Plenkovića.

On je 6. travnja najavio da slijedi relaksacija mjera, da bi onda tvrdio kako su mediji tu njegovu izjavu izvukli iz konteksta.

“Što se tiče relaksiranja mjera, ići ćemo na relaksaciju, ali na način da ćemo slijediti preporuke epidemiologa. Naši ljudi su ozbiljni i razumjeli su krizu. To je signal da vlada dobro upravlja krizom i brine o građanima i to je poticaj da nastavimo ovako”, izjavio je tada Plenković, nakon videokonferencije s istaknutim hrvatskim znanstvenicima, stručnjacima za javno zdravstvo, molekularnim biolozima, epidemiolozima, infektolozima i virolozima, iz Hrvatske i inozemstva.

Dodao je: “Ne bih se upuštao u spekulacije o kalendaru, ali poručujem građanima da budu strpljivi.”

"Sljedeća dva tjedna su kritična"

To je bilo prije više od dva tjedna, tijekom kojih su se građani RH itekako naslušali fraze “sljedeća dva tjedna su kritična”. Tu tvrdnju su iz Nacionalnog stožera toliko često ponavljali da je postala predmet sprdnje u memovima i na društvenim mjerama.

>> Montirana fotografija ostarjelog Beroša postala hit zbog onog što piše na njoj

Tako se moglo s građanstvom komunicirati u prvim tjednima nacionalne karantene, kada je trebalo izdržati prvi udar koronavirusa, no nakon što smo preživjeli najmanje tri puta po “sljedeća dva tjedna su kritična”, logično je da se od vlasti očekuje da konačno izađe s konkretnim datumima.

Iako je Plenković zabranio da se spominje riječ “relaksacija” nakon njegovog navodnog lapsusa koji su mediji navodno istrgnuli iz konteksta, ona je itekako nastavila svoj život u javnom prostoru. 

Beroš najavio relaksaciju mjera 14. travnja

Primjerice, 14. travnja je na predstavljanju aplikacije Andrija ministar Beroš izjavio da "iz dana u dan procjenjuju epidemiološku situaciju, i kada ona epidemiološki postane stabilna, svakako će poduzeti sve što je potrebno da bi na neki način te mjere prilagodili novonastalom stanju. Isto tako će to nastojati napraviti kao što su ih postepeno pojačavali, tako će ih i relaksirati". 

Da ne bude nikakve dvojbe da je otvaranje društva prvenstveno politička, a ne stručna odluka, može se vidjeti iz Beroševe izjave istog dana.

"Svakodnevno smo kao članovi Stožera u kontaktu s predsjednikom vlade, moramo ga izvještavati o svemu što promišljamo i dnevnoj problematici, to su redovni sastanci koji se odvijaju", rekao je ministar zdravstva.

Postaje nemoguće živjeti bez konkretnih rokova i datuma

Pritom je svima jasno da je uvijek moguće da se zaraza ponovno razbukta - dovoljno je vidjeti primjer Singapura - te da je cijela situacije daleko od konačnog kraja, no postaje nemoguće živjeti u stanju bez konkretnih rokova i datuma. Uostalom, vlada uvijek može promijeniti svoje odluke i datume određene za otvaranje određenih sektora društva i ekonomije ako to bude zahtijevala epidemiološka situacija. 

S druge strane, bez jasnih datuma - “spekulacija o kalendaru”, kako kaže Plenković - otvaranje društva bi moglo ispasti mnogo kaotičnije nego što bi bilo poželjno. Vlada stoga ne smije prezentirati i obrazložiti samo različite faze otvaranja, već treba biti jasna i oko vremenskih okvira: kada će što početi, od čega ovisi ulazak u novu fazu, kako građani mogu pomoći da se raspored otvaranja uspješno realizira itd.

Zasad su iz vlade iscurili planovi za otvaranje koje ne uključuju nikakve konkretne datume.

Sinoć je u Dnevniku Nove TV objavljeno kako su stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo napravili radnu verziju Strategije za prilagodbu mjera te su je podijelili u tri faze, a Hrvatska polako ulazi u drugu fazu u kojoj bi se dio učenika i vrtićke djece vratio u škole i vrtiće, ali uz jake epidemiološke mjere: treba osigurati fizičku udaljenost, redovito dezinficirati učionice, prati ruke, a posebno treba pripaziti na nastavnike i učenike koji pripadaju rizičnim skupinama ili žive s nekim tko je u toj skupini. Oni na početku ne bi sudjelovali na nastavi. Prvo bi u školske klupe sjeli učenici razredne nastave.

>> Popuštanje: Škole bi se mogle otvoriti za dio učenika. Trgovine odjećom su problem

Mnoge europske države imaju jasne planove s konkretnim datumima

Radna verzija ostavlja mnoga pitanja otvorenima, no postoje zato primjeri drugih europskih zemalja koje su bile jasnije u svojim strategijama otvaranja. 

Primjerice, austrijski kancelar Sebastian Kurz je 6. travnja najavio da se dio mjera popušta nakon Uskrsa, pa su 14. travnja otvorene neesencijalne trgovine s prostorom od manje do 400 metara. Od 1. svibnja se pak otvaraju šoping-centri, frizeri itd. Škole slijede 15. svibnja.

U Njemačkoj je već najavljeno da većih javnih okupljanja poput koncerata i utakmica s masovnom publikom neće biti do 31. kolovoza. Dio škola se pak otvara 4. svibnja. U Norveškoj je također unaprijed predstavljen plan popuštanja mjera: vrtići su otvoreni 20. travnja, ostale škole i sveučilišta te frizerski saloni se otvaraju 27. travnja itd.

To je samo nekoliko reprezentativnih primjera vlasti koje su u svojim planovima dale jasne datume i kriterije, na što građani Hrvatske i dalje čekaju.

Ravnatelj HZJZ-a Capak je danas na konferenciji za medije Nacionalnog stožera izjavio kako će vlada sutra predstaviti dokument “s jasnim datumima” popuštanja određenih mjera. Takav smo dokument već trebali imati te je krajnji rok da se konačno i objavi. 

Preporuke Europske komisije

Ako Plenkoviću i njegovom Stožeru dovoljan poticaj za to nisu hrvatski građani, možda će od koristi biti da pročitaju preporuke Europske komisije o ukidanju mjera protiv širenja koronavirusa. U njima se ističe da je tajming donošenja i ukidanja mjera ključan te da komunikacija s građanima mora biti “jasna, transparentna i pravovremena”.

Još važnije, u preporukama koje bi vlade trebale poštivati u procesu ukidanja mjera naglašava se da je potrebno planirano “fazno otvaranje ekonomije” kako bi se “institucije i biznisi adekvatno pripremili na povećani promet ljudi uz poštivanje mjera zaštite”. To nije moguće učiniti ako se odluke za sutra objavljuju tek danas. 

Plenkovićeva vlada stoga sutra mora predstaviti konkretan, detaljan plan s datumima, po mogućnosti da niti jednom ne spomene kako su, pogađate, sljedeća dva tjedna kritična.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.