Vlada izglasala: Za manjak u blagajnama kazne i do 300.000 kuna
VADA je danas u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune devet zakona koji se tiču poreza, među kojima i poreza na dodanu vrijednost, kojima se od početka 2019. planira porezno rasterećenje od 1,4 milijarde kuna kroz proširenu primjenu snižene stope PDV-a od 13 posto, a od 2020. dodatnih 1,6 milijardi kuna kroz snižavanje opće stope PDV-a na 24 posto.
Kazne od 300.000 kuna za manjak u blagajnama
Jedna od točaka o kojoj se danas raspravljalo, a koju je vlada prihvatila i poslala u saborsku proceduru, bio je i "Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona".
Prema tom prijedlogu mijenjat će se članak 193. Općeg poreznog zakona. Taj članak predviđa kazne od 5000 do 300.000 kuna za teže porezne prekršaje.
A među teže porezne prekršaje prema novom prijedlogu spadat će i manjak u blagajni. Kako se može vidjeti u prijedlogu izmjena zakona, mijenja se prva točka postojećeg stavka koja kaže:
Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba:
"...ako evidencije o dnevnom gotovinskom prometu ne vodi na mjestu na kojem se ti primici ostvaruju ili ne osigurava dostupnost evidencija poreznom tijelu (članak 66. stavak 5.)..."
Ova točka se mijenja tako da se iza zadnje riječi dodaje sljedeće: "...ili netočno vodi evidencije ili je za iskazane isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja utvrđen manjak gotovine".
Drugim riječima, ako bude utvrđen manjak gotovine, pravnoj osobi prijeti kazna do 300 tisuća kuna.
Komentirajući izmjene Općeg poreznog zakona, Marić je kazao da su najvažnije izmjene da se propisuje mogućnost da nadležno tijelo poslovnom subjektu koji obavlja djelatnost uz izbjegavanje ispunjavanja uvjeta koji su propisani za tu djelatnost zabrani rad. Nije komentirao članak 193. koji predviđa kazne od 5000 do 300.000 kuna za manjak novca u blagajni.
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona by Index.hr on Scribd
Izmjene devet poreznih zakona
Ministar financija Zdravko Marić kazao je, predstavljajući devet poreznih zakona, da je to treći krug poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme koja je započeta krajem 2016., s primjenom 2017.
"Ovo je sve na tragu onoga što smo tada već govorili i najavljivali i sve ove promjene i izmjene koje se događaju u ove tri godine za redom zapravo su i dosljedne i konzistentne s onim prethodnima, a sve na tragu onoga što proklamiramo - da učinimo naš porezni sustav stabilnijim, jednostavnijim, predvidljivijim i u isto vrijeme konkurentnijim", kazao je.
Dodao je kako bi svi htjeli da je porezno rasterećenje u određenim segmentima i jače i agresivnije, ali da se ne smije zanemariti fiskalne mogućnosti odnosno fiskalnu situaciju.
"Ovo sve što smo napravili u području javnih financija, i u potpunosti okretanje trenda koji je bio prethodnih godina - rastući javni dug, a ovo što se događa zadnjih godina je silazna putanja javnog duga, jedan je od ključnih razloga zašto možemo ići u ovakve (porezne) izmjene, istaknuo je.
Izmjenom zakona o PDV-u predviđeno je proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020.
S obzirom na predložene promjene u vezi s proširenjem primjene snižene stope PDV-a 13 posto, procjenjuje se da će one imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od otprilike 1,4 milijarde kuna godišnje. Od 2020. zbog snižavanja opće stope PDV-a na 24 posto, prihodi proračuna bit će dodatno sniženi za 1,6 milijardi kuna.
Predlažu se i izmjene odredbi o korištenju osobnih automobila za privatne potrebe, za koje je izvršen odbitak 50 posto pretporeza, što je potrebno radi usklađenja sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Poduzetnici, naime, sada imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Sada se predlaže brisanje tog praga vrijednosti.
Predloženo je i da od iduće godine, radi učinkovitosti ubiranja poreza i smanjenja raznih vrsta zlouporaba, porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutno 300 tisuća kuna), a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine.
Predlažu se i promjene kod primjene prijenosa porezne obveze: u slučaju stranih poreznih obveznika koji imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj neće više moći primjenjivati prijenos porezne obveze na tuzemnog primatelja, uvodi se primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu pri isporuci betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura).
Pojednostavljuje se i ispunjavanje poreznih obveza koje proizlaze iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, odnosno u Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Tako se uz ostalo, uvodi se prag od 77.000 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporučuju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od tog iznosa pojednostavilo poslovanje.
Najveće porezno rasterećenje planira se kroz proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto, među ostalim na svježe meso i ribu, voće, povrće i pelene, čime bi ukupno rasterećenje dosegnulo 1,4 milijardi kuna.
Porez na dobit: Priznati rashod prekoračeni troškovi zaduživanja do 30 posto EBITDA-e ili 3 milijuna eura
Nacrtom prijedloga zakona poreza na dobit propisuje se novo pravilo o ograničavanju kamate, prema kojem se poreznom obvezniku kao porezno priznati rashod mogu utvrditi prekoračeni troškovi zaduživanja (razlika između prihoda i rashoda od kamate) samo do 30 posto EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ako tako dolazi do većeg iznosa.
Također se propisuje pravilo o kontroliranim inozemnim društvima prema kojem će se oporezivati inozemno ovisno društvo koje ne plaća porez u državi rezidentnosti ili plaća po niskoj stopi, ako ostvaruje prihode (pasivno) od kamata, autorskih naknada, licenci, financiranja, osiguranja i sl.
To pravilo neće obuhvatiti društva koja obavljaju znatnu gospodarsku aktivnost, već samo društva koja su više "fiktivna“ osnovana s namjerom premještanja dobiti.
Dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20 posto proširuje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade, ako se isplate osobama s područja nekooperativnih država (porezna utočišta).
Zakon se usklađuje i sa Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima te alternativni investicijski fond bez pravne osobnosti nije obveznik poreza na dobit, te Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku te se porezno priznatim rashodima smatra otpis potraživanja.
Za provedbu zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu.
Nacrtom prijedloga o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit Hrvatska izvršava obvezu usklađivanja s EU direktivom o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, i to u dijelu odredbi koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2019. godine.
Izmjenama poreza na dohodak predlaže se oporezivanje plaća do 30.000 kuna po stopi od 24 posto
Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak predlaže se proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Naime, prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500 kuna plaća se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 24 posto (godišnju do visine 210.000,00 kuna) dok se na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 36 posto. Sada Vlada predlaže da se plaće do 30.000 kuna oporezuju stopom od 24 posto, odnosno do godišnje visine od 360.000 kuna, a nakon tog iznosa stopom od 36 posto.
Tom mjerom u Vladi procjenjuju da bi značajnije rasle plaće hrvatskih radnika na tržištu rada, a osobito radnicima u sektoru visokih tehnologija te kvalificiranim radnicima poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta te na taj način spriječio odljev visokokvalificiranih radnika iz zemlje.
Također, Vlada predlaže da se oporezuju primitci u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima ili drugim povezanim osobama kao dohodak od kapitala po stopi od 36 posto, primitci ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova poljoprivredi po stopi od 12 posto kao konačan drugi dohodak, a predloženim izmjenama propisuje se da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti, a širi se i krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji odnosno uzdržavanom djecom.
Kod potonjeg, Marić je kazao da sada stipendije iznad 15 tisuća kuna godišnje znače da stipendist više ne može biti uzdržavani član svojim roditeljima. "Mi taj limit sada eliminiramo, što znači da će roditelji moći računati na poreznu olakšicu za svoju djecu", rekao je ministar financija.
Nadalje, Vlada predlaže da jedinice lokalne samouprave (JLS) odlučuju o upravljaju visinom paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu, pri čemu taj paušalni porez ne bi mogao biti manji od 150 niti veći od 1.500 kuna.
Sada je paušalni iznos poreza na dohodak privatnim iznajmljivačima u turizmu jednak iznosu paušala boravišne pristojbe po krevetu, a čija je visina ovisila o vrsti odnosno razredu turističkog mjesta i dobu sezone, te se do ove godine kretala od 150 do 300 kuna.
Promjenama u doprinosima do 900 milijuna kuna uštede za poslodavce
Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predlaže se ukidanje doprinos za zapošljavanje od 1,7 posto i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.
Ukidanjem doprinosa za zapošljavanje od 1,7 posto u 2019., prema očekivanim projekcijama ostvarivanja prihoda doći će do smanjenja prihoda državnog proračuna u iznosu od 2,2 milijarde kuna.
Ukidanjem doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto te povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 posto na 16,5 posto očekuje se neto efekt povećanja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
S obzirom na navedeno, ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje se za 0,7 postotnih bodova što prema projekcijama iznosi 900 milijuna kuna, čime se otvara prostor za povećanje plaća. Budući da je i država poslodavac neto efekt smanjenja doprinosa za proračunske korisnike državnog proračuna na godišnjoj razini iznosi 154,3 milijuna kuna.
Također se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. To će se postići godišnjim obračunom u kojem će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave.
Stopa poreza na promet nekretninama od iduće godine 3 posto
Izmjenama Zakona o porezu na nekretnine planira se daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama sa 4 na 3 posto.
Od prošle godine, naime, ta stopa bila je snižena za sve obveznike s 5 na 4 posto. Ministarstvo financija navodi da se želi daljnje porezno rasterećenje kod prijenosa nekretnina kako bi se dodatno rasteretilo one koji se odluče na kupovinu nekretnina, ali i kako bi se potaknulo rješavanje zemljišno-knjižnog stanja. Tako će se propisati smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 4 na 3 posto, s primjenom od 1. siječnja 2019.
Procjenjuje se da će rasterećenje zbog snižavanja stope poreza na promet nekretnina za jedan postotni bod iznositi oko 100 milijuna kuna. Očekuje se i da će smanjenje stope poreza na promet nekretnina, indirektno dovesti do poticaja prijave prometa nekretnina te time potaknuti sređivanje zemljišno-knjižnog stanja.
Izmjene i dopune zakona o fiskalizaciji
Izmjenama i dopunama zakona o fiskalizaciji svi obveznici smatraju se obveznicima fiskalizacije, dok se zasebnom odredbom određuje tko se smatra obveznikom fiskalizacije izdavanja računa i neizdavanja računa prema posebnom propisu. Izmjena je nužna zbog propisivanja obveze fiskalizacije samoposlužnih uređaja.
Među bitnim promjenama su brisanje izuzeća od obveze provedbe postupka fiskalizacije i izdavanja računa prodaje roba ili usluga putem prodajnih automata; uvođenje obveze fiskalizacija prodaje kod prodaje roba ili usluga putem samoposlužnih uređaja.
Također se produžuje rok za uspostavu rada naplatnog uređaja kod potpunog prestanka rada sa 2 dana na 5 dana, uvodi se nova obveza kod pratećih dokumenata, ako se na istim navodi podatke o plaćanju, obavezno je napisati "ovo nije fiskalizirani račun“, a za prilagodbu obvezi fiskalizacije prodaje ostavljen je rok obveznicima od 2 godine.
Sustav fiskalizacije omogućava praćenje rada svakog poreznog obveznika u realnom vremenu, a njegovi pozitivni učinci vidljivi su u skoro svim djelatnostima, kažu u Ministarstvu.
U taj sustav prosječno dnevno stigne 6,4 milijuna računa, a usporedbom podataka o broju i iznosu izdanih računa uočen je njihov rast kroz godine. Tako je broj računa izdanih tijekom 2017. za 0,03 posto veći od broja računa izdanih tijekom 2016., a iznos računa izdanih tijekom 2017. je za 7 posto veći od iznosa računa izdanih tijekom 2016.
U Ministarstvu ističu da predloženim izmjenama žele unaprijediti sustav rast stvaranja izdašnijeg, pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline.
Administrativno rasterećenje poreznih obveznika
Opći porezni zakon na snazi je od početka prošle godine, a danas prihvaćenim izmjenama i dopuna Vlada želi, između ostalog, njegovo usklađivanje s EU propisima oko elektroničke komunikacije kako bi se dodatnim digitalnim uslugama usmjerenima poreznim obveznicima smanjilo opterećenje u smislu nepotrebnih dolazaka u Poreznu upravu, kao i trošak Porezne uprave kod slanja i pripreme papirnatih izlaznih akata.
Radi olakšavanja poslovanja poreznim obveznicima smanjuje se administrativni teret ukidanjem nepotrebnih podataka u obrascima s kojima porezno tijelo već raspolaže, a kod statističkih izvješća predlaže se smanjenje dinamike izvješćivanja, koja je sada propisana sa četiri puta godišnje, na samo jednom godišnje i to u roku za podnošenje poreznih prijava za porez na dohodak ili poreza na dobit.
Nacrtom prijedloga zakona jasno se definiraju trošarine kao porezi, kazneni postupak propisuje se kao izuzetak od čuvanja porezne tajne, brišu se teme koje su do sada bile određene za obvezujuća mišljenja te se tako nastoji potaknuti češća upotreba ovog instituta.
Dorađene su odredbe o obustavi ovrhe na novčanim sredstvima, o otpisu dospjelog poreznog duga prema kojoj će se tražbina otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba, o pljenidbi radi osiguranja naplate, te je brisana odredba kojom je propisano da ako se radi utvrđenja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče.
Izmjene i dopune zakona o administrativnoj suradnji radi usklađivanja s EU
Izmjene i dopune Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza donose se radi usklađivanja s EU direktivom, čijom provedbom se mijenja odredba o tome što obuhvaća automatska razmjena informacija o financijskim računima te se osigurava da se svaka fizička osoba o kojoj se razmjenjuju informacije obavijesti o povredi sigurnosti u odnosu na njezine podatke kada je vjerojatno da će ta povreda negativno utjecati na zaštitu njezinih osobnih podataka ili privatnost.
Prijedlog novog zakona o trošarinama
Prijedlogom novog zakona o trošarinama, ističu u Vladi, zadržava se kontinuitet postojećih instituta trošarinskog postupanja i statusa gospodarskih subjekata u sustavu trošarinskog poslovanja, a uvode se dodatne mjere za daljnje porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva te se jačaju ciljane mjere posebnog nadzora kod raspolaganja energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo radi suzbijanja i sprječavanja nezakonitosti i najtežih oblika velikih poreznih prijevara.
Tako se uvodi institut povrata dijela plaćene trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe te fleksibilizira rok plaćanja trošarine za alkohol i alkoholna pića radi postizanja znatnog administrativnog rasterećenja obveznika te povećanja likvidnosti u sektoru domaće prerađivačke i prehrambene industrije, odnosno u sektoru proizvodnje piva te alkohola i alkoholnih pića.
Naime, prema odredbama važećeg Zakona o trošarinama, trošarina na alkohol i alkoholna pića se plaća u roku 30 dana od dana njezinog nastanka obveze obračuna trošarine (od trenutka puštanja trošarinskih proizvoda u potrošnju). Novi sustav podrazumijeva propisivanje obveze plaćanja trošarine najkasnije do zadnjeg dana tekućeg mjeseca za sve trošarinske obveze nastale u prethodnom kalendarskom mjesecu, što bi značilo da bi umjesto 30 dana od dana nastanka obveze obračunavanja stvarni rok plaćanja bio između najmanje 30 do najviše 60 dana od dana puštanja robe u potrošnju (istovjetan model postoji za obvezu plaćanja trošarine na električnu energiju, prirodni plin te kruta goriva, PDV-a te posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, a što je uvedeno kao promjena 1. srpnja 2013. godine).
Među ostalim, ukida se obveza obračunavanja razlike trošarine na zalihe cigareta koje se nalaze u prometu na teritoriju Republike Hrvatske, i to u slučaju povećanja visine trošarine na cigarete i/ili povećanja maloprodajne cijene cigareta, a u skladu s određenjima pravne stečevine Europske unije, odnosno presudama Suda Europske unije te uvode dodatne mjere posebnog nadzora kod prodaje energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje radi učinkovitog sprječavanja i suzbijanja najtežih oblika velikih poreznih prijevara.
Tolušić: Mjere će pomoći poljoprivrednicima i građanima
Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić osvrnuo se na dio predloženih poreznih izmjena, ustvrdivši da će one zasigurno pomoći poljoprivrednicima i hrvatski građanima.
„Još od početka prošle godine kad smo spustili PDV na gnojivo, pesticide i druge agrokemijske proizvode, na stočnu hranu, sadnice i sjemenje, a to su također bili ozbiljni iznosi za hrvatski proračun ali koji su išli na korist našim poljoprivrednicima, s ovim nastavkom porezne reforme, sa smanjenjem PDV-a na svježe voće i povrće, ribu, jaja, žive životinje, ne 100 posto ali dobrim dijelom pomažemo povećanje i bolju potrošnju hrvatskih domaćih poljoprivrednih proizvoda. To zasigurno može pomoći i našim poljoprivrednicima i hrvatskim građanima”, rekao je Tolušić.
Zahvalio se i na tome što su uvaženi prijedlozi Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske voćarske zajednice za smanjivanjem troškova rada sezonaca u poljoprivredi, što će poljoprivrednicima omogućiti efikasnije i bolje poslovanje.
Plenković: Glavni cilj porezne reforme je rasterećenje građana i poduzetnika
Premijer Andrej Plenković rekao je na početku sjednice kako je glavni cilj Vladina jesenskog poreznog reformskog paketa daljnje rasterećenje građana i poduzetnika.
"Ove jeseni imao dva velika reformska paketa - jedan je porezna reforma, a drugi će biti upućen vjerojatno sutra ujutro u javno savjetovanje, a riječ je o mirovinskoj reformi. Ukupni iznos rasterećenja od 1. siječnja 2017. do trenutka kada treći dio porezne reforme stupi na snagu bit će oko 6,3 milijarde kuna", rekao je Plenković.
Istaknuo je kako je glavni cilj porezne reforme nastavak rasterećenja građana i poduzetnika.
Za to po njegovim riječima ima prostora, što pokazuju rezultati na prihodnoj strani proračuna.
"Ima prostora za rasterećenje i ovo je put zdravih javnih financija i jedini ispravni put koji odgovorna vlada može poduzimati i zato mislim da su predložena rješenja jako dobra", rekao je premijer.
Dodao je kako je Vlada pažljivo odvagnula kako pristupiti smanjivanju stope PDV-a i da se odlučila za smanjenje stope s 25 na 13 posto za proizvode koji su izuzetno važni za velik dio hrvatskoga društva.
"Procijenili smo da će potrošačka košarica biti jeftinija za najveći dio naših ljudi, ako se od 1. siječnja smanji PDV na svježe meso, ribu, svježe voće i povrće, dječje pelene i namirnice koje su praktički nezaobilazne za najveći broj hrvatskih obitelji. Mislim da će ti efekti biti izrazito dobri i pozitivni", rekao je Plenković.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati