Vlada opet pokušava ograničiti rad nedjeljom. Trgovci kažu da će morati davati otkaze
NAJAVE da vlada ipak ide u ograničavanje rada trgovina nedjeljom uznemirile su trgovce koji poručuju da bi posljedice takve odluke mogle imati katastrofalne učinke za hrvatsko gospodarstvo, i to u trenutku kada se od svih očekuje da daju svoj doprinos oporavku od koronakrize.
Ograničavanje rada trgovina nedjeljom za posljedicu bi moglo imati, kažu trgovci s kojima smo razgovarali, lavinu otkaza i daljnji pad profitabilnosti trgovačkih kompanija, što bi u konačnici moglo dovesti i do rezanja plaća onih koji zadrže radna mjesta. I sve to u godini u kojoj doživljavamo najveći udar na hrvatsko gospodarstvo u modernoj povijesti, od kojeg ćemo se oporavljati godinama.
U vladi kažu da samo ispunjavaju predizborno obećanje
Podsjetimo, iz Banskih su dvora potvrdili da vlada Andreja Plenkovića ne odustaje od ograničavanja rada nedjeljom. Ograničavanje rada trgovina nedjeljom jedno je od izbornih obećanja HDZ-a. Iz vlade zasad ne izlaze s pojedinostima prijedloga, ističući kako njih tek treba dogovoriti u dijalogu sa socijalnim partnerima.
No valja podsjetiti kako su ranije najave, one s početka godine, govorile da bi se trgovcima dopustilo da rade 14 nedjelja u godini po vlastitom izboru. To znači da bi se slobodan rad trgovina nedjeljom u praksi zapravo sveo na glavinu turističke sezone te na božićno-novogodišnje blagdane, kada se u trgovinama ostvaruju i najveći prometi. Ostalim nedjeljama, kako je proizlazilo iz prijedloga bivšeg ministra gospodarstva Darka Horvata, mogle bi raditi samo pekarnice, benzinske postaje i kiosci te vjerojatno i prodavaonice na kolodvorima.
Način ograničavanja rada trgovina nedjeljom tek treba dogovoriti
Hoće li se i novi prijedlog ograničavanja rada nedjeljom temeljiti na tim postulatima, još je rano reći. U svakom slučaju, u vladi su, čini se, odlučni da se rad trgovina nedjeljom ograniči, što je ranije za Index kazao i glasnogovornik vlade Marko Milić.
"Politički stav HDZ-ove vlade nije se promijenio, želimo da nedjelja bude neradna. Pripremamo zakon kojim će se regulirati rad nedjeljom, vodeći računa o balansu između rada, odmora i provođenja vremena u krugu obitelji i najbližih", kazao je tijekom dana za Index Milić.
Vlada je odmah dobila aplauz sindikalaca. Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić pojasnila nam je da se ide u izmjene Zakona o trgovini. Želja je sindikata, istaknula je naša sugovornica, da nedjelja u trgovini bude neradni dan, budući da je pitanje rada nedjeljom sada neregulirano.
Sindikati pozdravljaju inicijativu ograničavanja rada nedjeljom
"Sada uopće nemamo regulirano pitanje rada trgovina nedjeljom i zato podržavamo tu inicijativu. Cilj nam je da se u zakonu propiše da trgovine mogu raditi od ponedjeljka do subote, a da nedjelja bude slobodna. Želimo da nedjelja bude dan tjednog obiteljskog odmora, to je u našoj tradiciji. Uostalom, podaci koje smo dobili od Porezne uprave pokazuju da je nedjelja najslabiji dan po izdanim računima u trgovini, dok su udarni dani petak i subota", objasnila je stavove sindikata za Index Štulić.
Dodaje kako je u trgovini u Hrvatskoj zaposleno oko 207.000 radnika, od čega je 115.000 žena. Otprilike polovica zaposlenih u tom sektoru nedjeljom radi. Kaže i da velik broj poduzetnika i obrtnika podržava inicijativu ograničavanja rada trgovina nedjeljom.
Trgovci kažu da će morati otpuštati i rezati plaće jer će im pasti promet
Međutim, dio trgovaca upozorava da bi ograničavanje rada nedjeljom predstavljalo udar ne samo na njihovo poslovanje nego i na hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Podsjećaju i da su slični pokušaji već dva puta pali na Ustavnom sudu, kao i da je Ustavni sud prošloga tjedna, kada je ocjenjivao odluke Nacionalnog stožera za borbu protiv koronavirusa, sve odluke Stožera ocijenio zakonitima, osim one o zabrani rada trgovina nedjeljom u jeku pandemije.
"Baš me zanima kako će na Ustavnom sudu objasniti da prodavačice kruha u pekarnama nedjeljom mogu raditi, a u trgovinama ne mogu", kaže za Index čelni čovjek Emmezete Slobodan Školnik.
"Iz ovoga što nam je zasad dostupno u medijima nije mi jasno je li tu riječ o zabrani rada trgovina nedjeljom ili o reguliranju rada nedjeljom. Ako je riječ o reguliranju rada nedjeljom, onda to apsolutno podržavam. U tom smislu potrebno je promijeniti Zakon o radu i točno definirati koliko je nedjelja u godini moguće raditi i koliko to treba dodatno platiti, ali to treba vrijediti za sve djelatnosti, a ne samo za trgovinu. Time bi se konačno skinula stigma s trgovaca da iskorištavaju radnike i postavila jasna pravila igre oko rada nedjeljom", poručuje za Index upravitelj Westgatea Denis Čupić.
No ako je riječ o zabrani rada nedjeljom, odnosno ograničavanju na način na koji se ranije spominjao, dodaje Čupić, onda je to potpuno druga priča.
Poduzetnici zazivaju u pomoć Ustavni sud
"Ne vidim kako bi ograničavanje rada trgovina nedjeljom moglo proći na Ustavnom sudu, a realno ne bi koristilo ni radnicima. Cilj svima bi trebao biti da potaknemo gospodarsku aktivnost, a ne da je kočimo", napominje Čupić.
Dodaje kako računice poslodavaca pokazuju da bi ograničavanje rada nedjeljom dovelo do velikog broja otkaza jer bi se 20.000 do 23.000 radnika, zbog pada prometa u trgovinama, pojavilo kao višak. Procjene trgovaca, naime, pokazuju da bi promet samo u nespecijaliziranim trgovinama u novim uvjetima rada potonuo barem 10 posto, a tu su i posljedice koronakrize koje se već itekako osjećaju u poslovanju trgovina. Zbog svega toga bi dodatno pala i profitabilnost trgovina. Jedna od posljedica bila bi, objašnjava naš sugovornik, i rezanje plaća zaposlenih. Jedina djelatnost koja bi od ograničavanja rada nedjeljom imala koristi je online prodaja, ali kako se uglavnom radi o prodaji putem stranih webshop servisa, Hrvatska od toga, ističe Čupić, ne bi imala koristi.
Čupić vjeruje i kako u slučaju da se država odluči na ograničavanje rada trgovina nedjeljom, trgovci ne bi sjedili skrštenih ruku već bi najvjerojatnije zatražili ocjenu ustavnosti. Kompromisno rješenje Čupić stoga vidi u izmjenama ZOR-a i reguliranju rada nedjeljom općenito.
Trgovci tvrde da je zabrana rada lažna briga za radnike
I Školnik strahuje da bi ograničavanje rada nedjeljom predstavljalo udarac ne samo za trgovinu nego i za hrvatsko gospodarstvo u cjelini.
"Ograničavanje rada trgovina nedjeljom dodatno bi smanjilo promet u maloprodaji, ali i gospodarsku aktivnost. Osobna potrošnja kao glavni generator gospodarskog rasta je već pala, a ako ovo prođe, dodatno će pasti. Nemojmo zaboraviti i da smanjena aktivnost u trgovini nužno tjera poslodavce da režu troškove, što znači i da smanjuju zaposlenost i plaće", napominje Školnik.
U objašnjenju da se ograničavanjem rada trgovina nedjeljom štite prava radnika Školnik vidi lažnu brigu za radnike. Veliki trgovački lanci u Hrvatskoj, a oni su danas glavnina hrvatske trgovine, i danas, kaže naš sugovornik, organiziraju rad tako da njihovi radnici dvije nedjelje rade, a dvije su slobodni.
"Ako prođu ti prijedlozi, mnogi će nažalost biti slobodni i sedam dana u tjednu. Osim toga, ako trgovine budu mogle raditi šest dana u tjednu, morat će ići u preraspodjele radnog vremena pa će radnici raditi šest dana u tjednu, što znači da ni jedan vikend neće imati slobodan", kaže Školnik.
Čupić, pak, upozorava da bi zabrana rada trgovina nedjeljom značila da trgovine nisu otvorene za kupce, no da to ne znači nužno da poslodavac od radnika ne može tražiti da nedjeljom, primjerice, slažu police. Slaže se s ocjenama da ima poslodavaca koji zloupotrebljavaju rad nedjeljom, ali smatra da oni ipak nisu većina koja ipak poštuje pravila igre koje je dogovorila s radnicima. Zato i smatra da rješenje leži u izmjenama ZOR-a, kojima bi se definirao rad nedjeljom u svim profesijama.
Usporedbe Hrvatske i Austrije ne stoje jer je Hrvatska znatno siromašnija
Poslodavci odbacuju i usporedbe s Austrijom, koju je bivši ministar gospodarstva Horvat uzimao kao primjer za ograničavanje rada nedjeljom.
"Kada budemo imali gospodarstvo kao Austrija, kada naš BDP bude kao austrijski i stope gospodarskog rasta kao u toj zemlji, onda ćemo se moći uspoređivati s njima. Hrvatska je, međutim, po svemu tome daleko od Austrije", poručuje Školnik.
Suprotstavljene pozicije socijalnih partnera, ali i opasnosti koje gospodarstvu nosi ograničavanje rada trgovina nedjeljom, vladu stavljaju pred nove izazove. U Banskim će dvorima, naime, morati naći zlatnu sredinu kako da pomire svoja predizborna obećanja a da istodobno ne ugroze radna mjesta i oporavak hrvatskoga gospodarstva od koronakrize. I ekonomisti smatraju da ključ leži upravo u ovom posljednjem - jačanju hrvatskoga gospodarstva, od kojih će sve strane u socijalnom dijalogu imati koristi.
Andrej Grubišić: Najbolji način da se radnicima pomogne je da stvorimo jaku ekonomiju koja generira nova radna mjesta
Tako, primjerice, konzultant Andrej Grubišić smatra da država ne bi trebala odlučivati što može, a što ne može raditi nedjeljom, već da odluku o tome treba prepustiti tržištu. Ako tvrtka smatra da joj se rad nedjeljom isplati, dodaje, onda joj to treba i omogućiti, kao što joj treba omogućiti i da ne radi nedjeljom ako smatra da joj je to neprofitabilno.
"Ja sam kao katolik protiv rada nedjeljom, osim kada je to apsolutno nužno. Istodobno, smatram da ljudi moraju imati izbor žele li raditi nedjeljom ili ne, ne treba ništa nikome nametati. Moje viđenje tog problema nije isto kao kod državnih činovnika. Našem gospodarstvu bi puno više značilo da se stopa PDV-a smanji za jedan postotni bod, čime bi mu se oslobodilo preko dvije milijarde kuna", poručuje Grubišić.
Naš je sugovornik uvjeren kako je najbolji način da se pomogne hrvatskim radnicima jačanje gospodarstva jer to onda jača i njihovu pregovaračku poziciju.
"Najbolji način da se pomogne radnicima je da stvorimo jaku ekonomiju koja generira nova radna mjesta. Tada će i radnik imati veću priliku postavljati pravila po kojima će raditi. Vidjeli smo to i prije izbijanja koronakrize kada su plaće, zbog nedostatka radne snage, rasle", zaključuje Grubišić.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati