VLADA Andreja Plenkovića dogovorila se sa šest banaka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova, a nakon što su banke tužile Republiku Hrvatsku zbog štete koja je nastala uslijed izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama iz 2013. godine i 2015. godine, a slijedom kojih je u konačnici izvršena konverzija kredita u švicarskim francima.

"Objava sporazuma s bankama može naštetiti Hrvatskoj"

To je do sada bilo poznato hrvatskoj javnosti, no nije bilo poznato da smo zatražili dokument te nagodbe na uvid, kao i da nam je zahtjev odbijen jer, kako su nam rekli, ne mogu nam dati taj ugovor jer je on "tajan"!? 

"Neovlašteno otkrivanje podataka vezanih za navedene postupke moglo bi nanijeti štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske", rekli su nam iz Ministarstva financija objašnjavajući da dokument nagodbe između jedne države Europske unije, odnosno Hrvatske i privatnih banaka ne smije izaći u javnost. 

U vladi tvrde da su zadovoljni nagodbom jer su se banke svojevoljno odrekle 2.5 milijardi kuna, kao i da hrvatska vlada nije morala, kako su naglasili, ništa napraviti zauzvrat.

No, je li to baš tako?

Krenimo redom.

Bivši ministar Marić sve dogovorio 

Tadašnji ministar financija Zdravko Marić 2. veljače 2021. godine održao je konferenciju za medije o arbitražnim postupcima pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) vezanim uz konverziju kredita u švicarski franak. 

Na toj konferenciji za novinare rekao je da je "postignut dogovor sa šest banaka koje vode procese, postupke i sporove pred međunarodnim sudom u Washingtonu, pred domaćim sudovima, a isto tako i s onima koji u ovom trenutku još nisu pokrenuli takve postupke".

Tada je rečeno kako je to izvansudsko rješenje te je tom prilikom istaknuto da je sporazum postignut sa Zagrebačkom bankom, Privrednom bankom, Sberbankom, Erste, Raiffeisen i OTP bankom.

Marić je odmah označio dokument oznakom "Povjerljivo"

S obzirom na to da je riječ o dokumentu koji je potpisala jedna suverena država kao što je Hrvatska, i to s privatnim bankama, a vezano za slučaj koji se tiče najmanje 55 tisuća hrvatskih obitelji koje su oštećene od strane tih istih banaka u slučaju švicarac, zatražili smo taj dokument na uvid. Naime, zanimalo nas je zbog čega su banke odustale i što je vlada napravila zauzvrat. No, odbijeni smo. 

"Ministarstvo financija, odmah po zaprimanju, klasificiralo je predmet stupnjem tajnosti "POVJERLJIVO", sukladno članku 8. Zakona o tajnosti podataka, jer bi neovlašteno otkrivanje podataka vezanih za navedene postupke moglo nanijeti štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske", stoji u odbijenici našeg Zahtjeva za uvid u dokument. 

Ministarstvo financija: Zaštita prava ispred javnog interesa 

Radna skupina Ministarstva financija koja nam je odbila zahtjev za uvid u dokumentaciju "ocijenila je da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji u odnosu na javni interes, odnosno interes korisnika informacije za uvid u predmetni dokument". 

Dokument je proglašen tajnim, nismo ga smjeli ni pogledati, no u Ministarstvu financija tvrde da taj postignuti dogovor nema "nikakvog utjecaja na sporove koje vode pojedinačni korisnici kredita s kreditnim institucijama niti on nameće ikakve financijske obveze za državni proračun, a time ni za hrvatske građane". 

Sporazum težak 2.5 milijardi kuna

Njegovom realizacijom se otklanja prijetnja državnom proračunu od najmanje 2.5 milijardi kuna, dok je stvarni financijski učinak i viši s obzirom na dva postupka koji neće niti biti pokrenuti i uštedu na izglednim budućim troškovima postupaka, tvrde nam u Ministarstvu financija.

Kako dodaju, postignuti dogovor verificiran je u zajedničkom dokumentu koji služi kao osnova za poduzimanje daljnjih koraka u realizaciji dogovora i konačnoj obustavi postupaka. 

Naravno, obratili smo se i bankama te smo od njih zatražili informaciju što se krije u njihovom sporazumu s vladom.

Konkretno, zanimalo nas je koje obaveze banaka proizlaze iz tog ugovora, a na što se obvezala vlada s obzirom na to da su se banke javno odrekle 2.5 milijardi kuna.

Pitanje smo postavili svim bankama koje su potpisale ugovor.

Vrhovni sud nedavno donio odluku o slučaju švicarac

Umjesto pojedinačnih odgovora, dobili smo zajednički, i to od Hrvatske udruge banaka. Nisu nam htjeli ništa odgovoriti te su se pozvali na priopćenje vlade iz veljače 2021. godine. 

"Vlada cijeni konstruktivan pristup kreditnih institucija otvorenim pitanjima, prepoznavanje pozitivnih učinaka politike Vlade usmjerene usklađivanju s pravnom stečevinom Europske unije te provedbi aktivnosti usmjerenih uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Kreditne institucije odaju priznanje Vladi na predanosti rješavanju otvorenih pitanja te naporima koje Vlada ulaže u stvaranje poticajnog poslovnog okruženja", stoji u tom priopćenju. 

Podsjetimo kako je nedavno Vrhovni sud donio odluku o tome imaju li građani koji su konvertirali kredite iz švicaraca u eure pravo na obeštećenje. Naime, Vrhovni sud prihvatio je pravno shvaćanje prema kojem korisnici koji su konvertirali kredite u eure imaju pravo tek na isplatu zateznih kamata. 

To tumačenje Vrhovnog suda izazvalo je val nezadovoljstva kod onih koji se smatraju oštećenima u slučaju švicarac. Odluci Vrhovnog suda prethodila je odluka Suda Europske unije u lipnju ove godine. 

Vlada lažno svjedočila u slučaju švicarac pred Europskim sudom?

Naime, Europski sud je odluku o pravima korisnika kredita na obeštećenje prebacio na Vrhovni sud tvrdeći da nema njegove nadležnosti. Odluka Europskog suda za Hrvatsku bila je drugačija nego za druge zemlje Europske unije. 

"Vlada na čelu s Plenkovićem dala je očitovanje u kojem je rekla da su se potrošači prihvatom konverzije odrekli svojih prava potraživanja od banaka. Rekli su da će valutna klauzula biti proglašena ništetnom i da su to potrošači trebali znati", rekao je čelnik udruge Franak Goran Aleksić nezadovoljan stavom hrvatske vlade kod te odluke suda Europske unije. 

Aleksić je tada rekao kako je vlada predložila sudu EU da potrošači u Hrvatskoj nemaju pravo na obeštećenje. 

"To je besramna i bezočna laž", rekao je Aleksić, koji je tada najavio i tužbu protiv vlade zbog lažnog svjedočenja.