UNATOČ pandemiji koronavirusa svijet ne može odgađati poduzimanje hitnih mjera protiv klimatskog zatopljavanja i uništavanja prirode koji prijete ljudskom zdravlju, upozorili su vodeći medicinski časopisi u uvodniku bez presedana.

Posljedice su već velike

"Zdravlje je već promijenjeno pod utjecajem povećanja globalne temperature i uništenja prirode", pišu glavni urednici dvadesetak uglednih časopisa, među kojima su Lancet, British Medical Journal i National Medical Journal of India. Uz povećanje temperature od približno 1.1 Celzijevog stupnja, posljedice na ljudsko zdravlje već su velike.

"Više temperature već su uzrokovale povećanje broja slučajeva dehidracije i bubrežnih problema, malignih bolesti kože, tropskih zaraznih bolesti, mentalnih problema, komplikacija u trudnoći, alergija i smrtnosti, kao i kardiovaskularnih i plućnih bolesti", naglašava se u uvodniku. Ne smije se zaboraviti ni pad poljoprivredne proizvodnje, što koči napore u borbi protiv neuhranjenosti.

A te posljedice, koje još teže pogađaju najranjivije (manjine, djecu, najsiromašnije zajednice...), tek su na početku, upozorava se u uvodniku. Povećanje temperature za 1.5 Celzijevih stupnjeva, što bi se moglo dogoditi oko 2030., prema izvješćima stručnjaka Međuvladinog panela o klimatskim promjenama objavljenim početkom kolovoza, i stalni gubitak bioraznolikosti mogli bi uzrokovati katastrofalne i nenadoknadive štete po zdravlje.

"Unatoč legitimnoj zabrinutosti zbog koronavirusa, ne možemo čekati da pandemija završi kako bismo brzo smanjili emisiju stakleničkih plinova", dodaju autori apela dva mjeseca uoči ključne konferencije o klimi UN COP26, koja će se održati početkom studenoga u Glasgowu.

"Ova bi godina morala biti ona u kojoj će naš planet promijeniti smjer"

"Opasnosti koje prijete od klimatskih promjena mogle bi zasjeniti opasnosti koje prijete od bilo koje bolesti. Pandemija covida-19 završit će, ali nema nijednoga cjepiva protiv klimatske krize", komentirao je šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus u priopćenju, napominjući da nas "svaka mjera poduzeta za ograničavanje emisije stakleničkih plinova i zatopljavanje približava zdravijoj i sigurnijoj budućnosti".

Podsjećajući na iznose bez presedana utrošene tijekom pandemije, medicinski časopisi pozivaju i na znatno povećanje financiranja zaštite planeta te ističu pozitivne učinke.

"Kvalitetniji zrak sam će po sebi donijeti koristi za zdravlje i tako uzrokovati smanjenje globalne cijene smanjenja emisija", tvrde autori.

Osim povećanja financiranja, autori traže i temeljnu promjenu organizacije društava i ekonomija, kao i načina života, promjene u sustavu prijevoza, gradova, proizvodnje i distribucije hrane, financijskih tržišta, zdravstvenih sustava i još mnogo toga.

"Godina 2021. morala bi biti ona u kojoj će naš planet promijeniti smjer. Naše zdravlje ovisi o tome", istaknula je glavna urednica British Medical Journala Fiona Godlee, jedna od autorica uvodnika.