GRAĐANI Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije putovat će preko granica te tri zemlje samo s osobnom iskaznicom, dogovoreno je na dvodnevnom summitu čelnika tri zapadnobalkanske države u nedjelju u makedonskom Ohridu, a inicijativa čiji je cilj sloboda kretanja roba, ljudi i kapitala nazvana je "mali Schengen".

Čelnici zemalja zapadnog Balkana raspravljali su u nedjleju o konkretnim koracima poticanja zajedničkog projekta regionalnog tržišta, nedugo nakon što je Europska unija odbila otvoriti pregovore o pristupanju EU-u sa Skopljem i s Tiranom.

Susret održan na Ohridskom jezeru drugi je takav sastanak između albanskog premijera Edija Rame, njegova makedonskog kolege Zorana Zaeva i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Svrha sastanka je promicanje regrupiranja zemalja ove osjetljive i podijeljene regije tako da se do 2021. uvede mogućnost slobodnog kretanja roba i ljudi.

Europska unija u listopadu nije  postigla dogovor o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prvenstveno zbog otpora Francuske.

Mini Schengen

Za uspostavu "malog Schengena" neophodno je donijeti niz mjera, propisa i zakona kako bi se ostvarile ideje koje su u Ohridu predstavili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, makedonski  premijer Zoran Zaev i albanski šef vlade Edi Rama.

Zaev je novinarima objasnio kako akcijski plan predviđa cjelodnevni rad granica i kretanje samo s osobnom iskaznicom između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, omogućavanje uvjeta poput brzih voznih trakova za kamione na graničnim prijelazima, te mjere za uzajamno priznavanje svih dokumenata za hranu i veterinu, u cilju mobilnosti robe, ljudi, kapitala usluga, te svega što "znače četiri temeljne europske slobode".

On je rekao da je razrađen "konkretan plan" kako da se uzajamno priznaju diplome između Srbije, Severne Makedonije i Albanije, tako da "domaći i inozemni ulagači imaju kompletnu sliku" o kadrovskoj strukturi u regiji.

"To će otvoriti nove perspektive i novo poglavlje za regiju. Mislim da će svi prigrliti ovu inicijativu jer upravo ona nas čini većim faktorom pred europskim zemljama”, ocijenio je Zaev.

Svi mi želimo biti dio EU-a, no to ovisi o njima

"Ne smijemo se bojati vlastite sjene te moramo napraviti nešto za sebe", rekao je novinarima srbijanski predsjednik. 

"Ja izgleda imam drugačiji stav od ostalih i nemam se namjeru nikome dodvoravati iz Europske Unije, nemam se namjeru ponavljati kao papagaj, super, svi hoćemo biti dio EU-a, ali to ne ovisi samo o nama nego i o njima. Znate, može šest mladića voljeti jednu djevojku, ali ona može biti zainteresirana za sve njih ili nijednog od njih. Ovo nije pitanje da se mi njima dodvoravamo, mi ovo radimo zbog naših građana i naših ljudi. Imamo li neki drugi put? Nemamo, ali najvažniji je život naših građana, i ako bude bio bolji život ljudi u regiji bit će i u Srbiji. Veći dio pogodnosti će iskoristiti Sjeverna Makedonija, zatim Albanija, pa tek onda Srbija", rekao je Vučić.

Naglasio da sada "napadaju Ramu da će biti u Jugoslaviji" i da je za njega to "smiješno".

"Nema tu nikakvih Jugoslavija, već samo boljeg života za sve naše građane, da se lakše kreću, lakše žive, i da imamo ozračje normalnosti, a ne sukoba i mržnje", rekao je Vučić.

"Imam suprotno mišljenje od Rame o Kosovu, ali kakve ovo veze ima s tim? Što imate protiv toga da brže prelazimo granice? Kažite mi što imate protiv tih ideja, osim praznih priča o velikom patriotizmu? Razgovori između Albanaca i nas uvijek su propadali jer smo u svim dijalozima nakon 20 minuta počinjali da pričamo tko je bolji.

Dok su Bosna i Crna Gora poslale svoje predstavnike na Ohrid, Kosovo, bivša srbijanska pokrajina s većinskim albanskim stanovništvom koje također sudjeluje u inicijativi, nije poslalo svojeg predstavnika. 

Thaci: U interesu je Kosova da se granica između Kosova i Srbije ukine

"Kosovska vizija pristupanja EU-u u NATO-u je pristupanje samog Kosova institucijama", a ne njegovo pristupanje u sklopu "regionalne inicijative" koja "i nema smisla sve dok Srbija i Bosna ne priznaju njegovu neovisnost", napisao je na Twitteru kosovski predsjednik Hashim Thaci.

Pitanje Kosova, čiju neovisnost Beograd odbija priznati premda je proglašena 2008. i podupire je većina zapadnih zemalja, i dalje je najosjetljivije pitanje u regiji. Zbog svojega srpskog entiteta ni Bosna nije priznala kosovsku neovisnost. 

"U interesu je Kosova, njegovih građana i tržišta da se granica između Kosova i Srbije ukine" unatoč još nepostojećem rješenju između službenog Beograda i te njegove bivše pokrajine, rekao je Rama. 

BiH, Crna Gora i Kosovo preferiraju Europsku uniju u odnosu na mali Schengen 

Suglasnost Vučića, Zaeva i Rame ne dijele u cjelosti drugo dvoje sudionika skupa u Ohridu - predsedajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, te ministrica gospodarstva Crne Gore Dragica Sekulić, a - sudeći po prvim reagiranjima - ni politički čelnici u Prištini.

Prema izvješćima beogradskih medija iz Ohrida, Zvizdić je naglasio kako u BiH nema konsenzusa ili konačnog stajališta o inicijativi "mali Schengen", iako je načelno opredijeljena za jačanje suradnje u regiji.

Zvizdić je istaknuo da "primaran fokus BiH ostaju europske integracije", te da će "BiH konačno stajalište donijeti sukladno svojim procedurama i "poslije ozbiljne analize" u institucijama, poslovnoj zajednici i među stručnjacima "iz oblasti koje inicijativa tretira".

Predsedajući vijeća ministara BiH je primijetio da, ako je dio inicijative brisanje granica, onda je - sa stajališta BiH - nemoguće brisanje granica koje prethodno nisu potpuno definirane.

Sekulić je izjavila da njezina zemlja svaku inicijativu mjeri kroz dva stajališta, da li ubrzava put Crne Gore ka Europskoj uniji, te koje koristi donosi crnogorskim građanima i gospodarstvu.

I Zvizdić i Sekulić su, odgovarajući na pitanje novinara da li je "mali Schengen" alternativa eurointegracijama, naglasili da za njihove zemlje "nema alternative" europskim integracijama.

Vučić i Rama odlučno su zanijekali da se ohridskom inicijativom želi zamijeniti europerspketiva zemalja regije.

S druge strane, unatoč Raminoj ideji da se na sljedećem skupu inicijativi "mali Schengen" pridruži i Kosovo, prve poruke iz Prištine nisu blagonaklone.

Idući sastanak u Draču

Vođa Demokratskog saveza Kosova (LDK) i budući koalicijski partner u kosovskoj vladi Isa Mustafa usprotivio se "mini Schengenu", ocijenivši da takve inicijative "udaljavaju zemlje zapadnog Balkana od europskih integracija" i stavljaju ih pod okrilje Euroazije kojom dominira Rusija, prenose prištinski mediji.

"To su manevri Srbije da Europskoj uniji nametne obveze za normaliziranje odnosa s Kosovom i priznavanje neovisnosti Kosova. Možda premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije imaju jasnu predstavu gde su interesi njihovih zemalja, ali to za Kosovo nije", navodi portal Kosovo Online Mustafu.

"Na prvi pogled djeluje atraktivno, ali u osnovi vode u novu Jugoslaviju - s Albanijom, a bez Hrvatske i Slovenije. To su ideje koje mi nismo podržali dok smo vodili vladu i nećemo ih podržati ni na vlasti ni u oporbi. Baš kao što ne podržavamo promjenu državnih granica Kosova", istaknuo je Mustafa.

Sljedeći sastanak inicijative zakazan je u Draču, u Albaniji, za 21. prosinca.