TREĆINA građana Srbije ne namjerava izaći na predsjedničke i parlamentarne izbore 3. travnja, pokazuju posljednja ispitivanja javnog mnijenja, koja aktualnom predsjedniku Aleksandru Vučiću predviđaju pobjedu u prvom krugu, a vladajućoj koaliciji na čelu s naprednjacima (SNS) natpolovičnu većinu u parlamentu.

Ankete provedene u završnici izborne kampanje ukazuju da bi Vučić, izađe li više od polovice ukupno 6.5 milijuna upisanih birača, u prvom krugu osvojio drugi uzastopni predsjednički mandat s oko 60 posto osvojenih glasova.

Od sedmero Vučićevih protukandidata najbolje plasirani u anketama je umirovljeni general Zdravko Ponoš, kojeg je kandidirala koalicija stranaka centra, desnog centra, građanskih pokreta i sindikata Ujedinjeni za pobjedu Srbije, a za njega bi glasalo približno 19 posto birača, što je postotak opredijeljenih i za parlamentarnu listu te vodeće oporbene koalicije.

Na parlamentarnu većinu s nešto više od 62 posto glasova mogu računati Vučićeva Srpska napredna stranka i partije koje ju podržavaju ili su s njom dosad bile u koaliciji. Izborni prag prešli bi pouzdano Ujedinjeni za pobjedu Srbije, koalicija grupacija stranaka i pokreta zeleno-lijeve koalicije "Moramo", te možda još tri do četiri uglavnom desno orijentirane političke grupacije.

Tadićeva koalicija na rubu izbornog praga

Na rubu izbornog praga su koalicija "Ajmo ljudi" nekadašnjeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića te radikali (SRS) haškog osuđenika Vojislava Šešelja, koji na ovim izborima podržavaju Vučićevu kandidaturu i nastoje se vratiti u parlament.

Dva dana prije početka izborne šutnje i vladajući i oporbene koalicije nastoje animirati neodlučne birače kojih je, po istraživanjima, od 30 do čak 38 posto.

Izborne ankete ukazuju međutim i na sumnje u regularnost izbornog procesa. Po jednom od istraživanja, skoro 42 posto ispitanika smatra da izbori neće biti fer, a više od 40 posto je uvjereno da hoće.

Poboljšanje izbornih uvjeta oporba je u 2021. godini pokušala izboriti u dvije kolone - uz izravne pregovore s vladajućima te uz posredovanje izaslanika Europskog parlamenta. Postignuti kompromisi su tek djelomice zadovoljili heterogenu oporbu koja kao jedan od ključnih problema vidi kontrolu medija, dominantno naklonjenih Vučiću, vladi i Srpskoj naprednoj stranci, ali i utjecaj vladajućih na Republičko izborno povjerenstvo.

"Puno ljudi nije zadovoljno vlašću, ali to ne znači da će glasati za oporbu"

Sociolog Srećko Mihailović drži da je "iznenađujuće mala razlika između onih koji podržavaju sadašnju vlast i misle da je dobra (32 posto), naspram oko 30 posto onih koji bi promijenili tu vlast ".

Mihailović je na predstavljanju istraživanja nevladine organizacije Demostat, provedenog od 9. do 17. ožujka, ukazao na paradoks da "relativno veliki broj ispitanika nije zadovoljan vlašću, što ne znači da će glasati za stranke oporbe".

"Kvaka je u tome što oni iskazuju negativan odnos prema vlasti, ali i dalje glasaju za tu vlast", rekao je Mihailović.

Do početka izborne šutnje ostalo je manje od 48 sati, izborni dan počinje u nedjelju 3. travnja u sedam sati, birališta se zatvaraju u 20 sati, a prvi neslužbeni rezultati izbornih stožera očekuju se iste večeri poslije 22 sata.