FINIŠ predizborne kampanje u Srbiji ovog tjedna obilježila je poruka srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da će se, izgubi li vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), za koju otvoreno lobira od samog početka, povući s mjesta šefa države jer ne želi dijeliti vlast s oporbom.

Prijevremeni parlamentarni izbori, već uobičajeni tijekom više od desetljeća vlasti SNS-a, raspisani su za 17. prosinca, kad će se birati i zastupnici u Skupštini Vojvodine, te vijećnici u 65 općina i gradova, među kojima je i Beograd.

Vučić od samog početka kampanje otvoreno promovira listu Srpske napredne stranke pod nazivom "Aleksandar Vučić - Srbija ne smije da stane", kojoj je za izbore "posudio" ime, nakon što je u svibnju formalno odstupio s čela SNS-a.

"Ako narod hoće promjenu vlasti, za šest dana bit ću prvi koji će čestitati oporbi"

"Ako lista SNS-a izgubi parlamentarne izbore, iduće godine bit će raspisani predsjednički izbori, kad nova vlast to bude htjela, u svibnju ili rujnu", rekao je Vučić sinoć u emisiji "Ćirilica" na provladinoj TV Happy.

Poručio je da neće "sudjelovati u vlasti bez legitimiteta", podsjetivši da je drugi predsjednički mandat dobio s oko 2.3 milijuna glasova.

"Ako narod hoće promjenu vlasti, za točno šest dana bit ću prvi koji će čestitati oporbi i reći: 'Ja ne želim zajedno s vama vladati'", izjavio je Vučić, optuživši oporbu da ne želi dobro Srbiji. "Znam da ćete urušiti zemlju, znam kakve kapacitete, znam kakve snove imate, a kakve nemate", dodao je.

To je stajalište pridružio ranijim porukama u kampanji da oporba nema drugog plana i programa "osim da ruši Vučića".

Ankete daju vladajućima blizu 40 posto, oporbi 25 

Do glasanja na prijevremenim parlamentarnim, vojvođanskim i dijelu lokalnih izbora u Srbiji ostalo je pet dana, do izborne šutnje tri, a dosadašnja ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da SNS ima prednost, ali nedovoljnu za "apsolutnu pojedinačnu pobjedu", koju je Vučić na skoro svakodnevnim predizbornim skupovima tražio od svojih pristaša.

Rezultati telefonske ankete na uzorku od 1000 sudionika, koju je proveo portal Nova srpska politička misao (NSPM), pokazuju da SNS ima osjetnu prednost jer bi za listu "Aleksandar Vučić - Srbija ne smije da stane" glasalo 39.8 posto birača, a za najjaču i najbrojniju oporbenu proeuropsku koaliciju "Srbija protiv nasilja" 25.6 posto.

Koalicijski partneri SNS-a, socijalisti (SPS) šefa diplomacije Ivice Dačića i njihovi partneri iz Jedinstvene Srbije mogli bi računati na 8.9 posto, a Savez vojvođanskih Mađara, koji podržava SNS, oko 1.5 posto glasova.

Na desnom političkom spektru Nacionalno okupljanje (Dveri i Zavetnici) dobilo bi, prema istraživanju, 6.5 posto glasova, koalicija NADA 5.9, dok su sve ostale liste, među kojima i Srpska radikalna stranka haškog osuđenika Vojislava Šešelja ispod tri posto, koliko je izborni prag za ulazak u parlament.

Srpski izborni sustav koristi D'Hondtov količnik

Izborni sustav u Srbiji koristi takozvani D'Hondtov količnik, pa se glasovi stranaka koje su ispod praga procentualno raspoređuju strankama s najvećim brojem glasova.

To načelo se ne primjenjuje na stranke nacionalnih manjina, jer za njih vrijedi „prirodni prag“, primjereno brojnosti unutar populacije i biračkog tijela.

Izborna šutnja počinje u petak u ponoć i trajat će do zatvaranja birališta u nedjelju u 20 sati. Pravo glasa, po rješenju Republičkog izbornog povjerenstva na dan 1. prosinca ove godine, ima 6.500.165 birača, a bit će tiskano i ukupno toliko listića za parlamentarne izbore.