Vučić želi ponovo uvesti obavezni vojni rok, Srbi podijeljeni
NAJAVA srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da bi Srbija mogla ponovno uvesti obvezni vojni rok izazvala je podijeljena mišljenja u javnosti, od službene potpore državnih dužnosnika do protivljenja oporbe i upozorenja iz intelektualnih krugova kako bi ta odluka dodatno otjerala mlade iz zemlje.
Samo dan kasnije, nakon što je Vučić u utorak, prigodom promoviranja dva obnovljena zrakoplova MIG 29, najavio kako se razmatra mogućnost da od 2020. ili 2021. godine Srbija ponovno uvede obvezu tromjesečnog ili šestomjesečnog vojnog roka za muškarce, Ministarstvo obrane je priopćilo da je započelo izradu "studije o svim modalitetima i mogućnostima vraćanja obveze služenja vojnog roka".
U Ministarstvu podsjećaju kako vojni rok nikada nije ukinut već je odlukom Skupštine Srbije u siječnju 2011. "obveza služenja vojnog roka obustavljena" i od tada se primjenjuje načelo dobrovoljnosti, "a ostala je obveza uvođenja u vojnu evidenciju i obveza služenja u pričuvnom sustavu".
"Ministarstvo obrane analizira efekte sadašnjeg rješenja po pitanju provedene profesionalizacije i traži optimalno rješenje koje je utemeljeno na detaljnoj procjeni sigurnosnih izazova, rizika i prijetnji, sagledavanju vlastitih iskustava i iskustava stranih vojski”, rekli su za regionalnu TV N1 u srbijanskom ministarstvu obrane.
Vladajući, jasno, podržali Vučića
Ideju o vraćanju vojnog roka među prvima je podržao ministar bez portfelja, zadužen za inovacije i tehnološki razvoj, Nenad Popović ocijenivši kako je "samo jačanje vojne moći Srbije jamstvo očuvanja stabilnosti u regiji i zaštite interesa srpske države i naroda". On je naglasio kako "Srbija, kao vojno neutralna država, mora na svaki način jačati svoju vojnu moć".
U javnosti poznat po svojim proruskim opredjeljenjima i zalaganjima, Popović inzistira kako "Srbija, osim kupnje naoružanja i sve snažnije vojne suradnje s Rusijom, mora imati i vojno obučeno stanovništvo i što veću vojnu pričuvu kako bi sačuvala državnu neovisnost, nacionalne interese u regiji i vojnu neutralnost".
Vojni analitičar Aleksandar Radić vraćanje služenja vojnog roka vidi korisnim za društvo, jer je to "jedini mehanizam za stvaranje obveze prema državi kod mlađih generacija".
Oporba protiv
Istodobno, s oporbene scene stižu oštre reakcije i upozorenja, a predsjednik Pokreta slobodnih građana (PSG) i Vučićev protukandidat na posljednjim predsjedničkim izborima Saša Janković poručuje kako predsjednika Srbije i ministra obrane Aleksandra Vulina "treba spriječiti da dalje urušavaju vojsku i koncept obrane".
"Svaka debata o ozbiljnim državnim pitanjima s njima je besmislena", naveo je Janković, uz ocjenu da se način na koji se čelnici "nedemokratskog režima" bave vojskom i civilno-vojnim odnosima "ne omogućava stručnu raspravu" te da "ljudska sigurnost i čovjek" trebaju biti u središtu pažnje, a ne "podređeni bilo čijim političkim tumaranjima i osobnim kompleksima".
Redatelj Stanko Crnobrnja smatra da ideju ponovnog uvođenja vojnog roka ne treba olako odbaciti, ali da bi, ako se ta nakana uskoro provede, to još više otjeralo mlade ljude iz zemlje.
"U moje vrijeme se govorilo 'Vojska je škola života', i to je tada zaista bila istina. Međutim, u današnje vrijeme, ova priča je odraz utrke u naoružanju, naročito između Srbije i Hrvatske...Pravi se parada od dva MIG-a i onda se ispipavaju mogući koraci", izjavio je Crnobrnja za N1.
On je uvjeren kako mladi ljudi trenutni nisu spremni na "tu vrstu discipline, niti spoznaju razloge zbog kojih bi uopće trebali služiti državi".
Crnobrnja sugerira kako temu ne treba olako odbacivati, "jer postoje različiti načini služenja vojnog roka" i treba ih "analizirati i ispitati" pozitivne i negativne strane.
Oporbena Liberalno-demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića "apsolutno se protivi ideji" obaveznog služenja vojnog roka, uz ocjenu kako Srbija s tim "ima jako loša iskustva" i poruku da je "potpuno pogrešno uopće razmatrati ponovno uvođenje jedne tako drastične mjere".
Poruka LDP-a je da "Srbija nema neprijatelje i ne smije ih praviti", uz ocjenu kako je militarizacija "posljednje što je Srbiji potrebno", a "nametanje obveze koja traje pola godine predstavlja izravno miješanje u živote ljudi".
"Država 21. stoljeća ne smije na taj način upravljati životima ljudi", poručuje LDP.