Anka Mrak Taritaš kaže da je tema rada nedjeljom tema za izbore, "a pri tome nas ne zanimaju ni oni koji rade nedjeljom, a još manje potrošači".

"Ja sam protiv svih zabrana i protiv zabrane rada nedjeljom. I Ustavni sud je dva puta rekao da je to protuustavno", rekla je.

Kaže da je kontaktirala lanac malih kvartovskih trgovina i pitala kakve posljedice su osjetili za vrijeme ranijih zabrana. Navodi da joj je rečeno da se ljudi koji ne dođu u nedjelju neće preliti na druge dane, nego u velike trgovačke lance.

"Ovaj zakon bi po mom uvjerenju kršio ekonomske slobode", rekao je Grubišić.

"Ako ja zatvorim trgovinu i sav promet ode na benzinsku, BDP neće pasti. Ali što to meni kao trgovcu znači? Mene ne zanima BDP", rekao je Grubišić.

I nakon zabrane rada nedjeljom BDP bi mogao ostati isti, rekao je Grubišić.

"Zašto mi govorimo o 30-ak posto ljudi koji rade nedjeljom? Zašto smo sektorski podijeljeni? Kad krenemo u sjeckanje, time otvaramo Pandorinu kutiju", rekao je Šonje.

"Nije slučajno da govorimo o trgovini. Trgovina se smatra drugorazrednom ekonomskom aktivnošću. Stereotip o debelom trgovcu i radnicima koje izrabljuje ima duboke korijene", rekao je.

U ZET-u se ljudi natječu za radne nedjelje jer tako mogu dobiti plaće do 10 tisuća kuna, što je pristojna plaća i za Zagreb, rekao je Vuković.

"Najbolja mjera za očuvanje radnih mjesta je visoka potražnja za radnom snagom", rekao je Grubišić.

Ljudi koji rade nedjeljom nisu iskorištavani, to je za dobar dio njih najbolja ekonomska alternativa, rekao je.

"Ja se bojim da bi netko počeo svjetovnim zakonima zabranjivati stvari koje su protiv katoličkog nauka. Moramo biti vrlo oprezni da ne bi netko pomislio da može moralizirati s političke pozicije", rekao je Grubišić.

"Kad bismo mi doista poštovali običaje i tradicije, puno toga se ne bi mijenjalo. Ja sam katolik i taj nauk nam govori da treba poštovati dan odmora. Ali nam kaže i da se taj dan može raditi ako će nastati šteta", rekao je Grubišić.

Većina kupaca koji nedjeljom idu u trgovine su katolici, napominje.

Potrebno je razgovarati i o potrošačima, kako će se ovo odraziti na njih, rekao je Šonje.

"Ne smatram da je ovo neka definitivna analiza, nije. Treba ih napraviti više i bolje", rekao je.

Šonje kaže da je u drugim zemljama donošenje zakona o zabrani rada nedjeljom bez ovakvih analiza nezamislivo.

"Mi ne znamo kakvi će biti učinci na dohodak. Hoće li ljudima plaće rasti sporije zbog ovog zakona? Ne možemo o ovom razgovarati bez analize. Također, ovo će se lomiti preko leđa malih trgovaca", rekao je.

Zbog neradne nedjelje bi od 5000 do 7000 tisuća ljudi moglo dobiti otkaz.

Vjerojatno bi otkaze dobili ljudi na otocima i u manjim mjestima, a ne u Zagrebu i velikim gradovima u kojima je ljudima lakše naći novi posao.

U slučaju zabrane rada nedjeljom radnik bi u prosjeku na godišnjoj razini dobio 2160 kuna manje.

Radnici bi dobili oko 3 do 4 posto manju godišnju plaću, što bi utjecalo na njihovu kupovnu moć.

Pad prometa u maloprodaji bi doveo do smanjenja rasta BDP-a za 0.3 do 0.5% u 2022. godini.

U ožujku je efekt pandemije bio poništen zbog masovne kupovine na početku lockdowna. U travnju je taj efekt anuliran. U svibnju promet pada zbog zabrane rada nedjeljom i pandemije. Pad je nastavljen i u sezoni.

Prema projekcijama bi u svibnju prošle godine, da nije bilo pandemije i neradne nedjelje, bio rast od 2.4%. Da nije bilo pandemije, pad prometa bi zbog neradne nedjelje bio 7.4%. Zbog korone je pad bio oko 5%. 

Ovi brojevi se odnose na lance s manjim brojem trgovina, za veće lance brojke su niže, kaže Vuković.

U Hrvatskoj se smanjuje broj ljudi koji redovito rade nedjeljom, sad je oko 7%. Međutim, Hrvatska ima veliki broj ljudi koji rade povremeno (23%). Uglavnom su to sezonci.

Sezonci će nastaviti raditi nedjeljom bez obzira na novi zakon.

Logično je da nedjeljom bude manji promet jer je dio trgovina zatvoren ili radi kraće, kaže Vuković, ali napominje da promet nedjeljom nije moguće usporediti s prometom iz ostalih dana u tjednu. 

Ono što se može uspoređivati je promet trgovačkih centara, koji pokazuje da se nedjeljom troši više.

Govoreći o "testnom razdoblju", kada je rad trgovina nedjeljom bio zabranjen tijekom 4 tjedna, Vuković kaže da nije došlo do prelijevanja prometa na druge dane.

Odredba o 16 radnih nedjelja u godini će štetiti svima, ali veliki lanci će proći puno bolje od malih. Oni će imati značajno veću štetu.

Većina ljudi će i dalje raditi nedjeljom jer su izuzeti od novog zakona, kaže Vuković.