DANAŠNJE očitovanje Hrvatske narodne banke u kojem se, između ostalog, tvrdi kako su guverner Boris Vujčić, zamjenica guvernera Sandra Švaljek i zaposlenici HNB-a poslovali u skladu s propisima, Vuk Vuković, ekonomist i član saborskog Odbora za financije i proračun, ocijenio je neistinitim. Vuković smatra da je posebno sporno objašnjenje za Švaljek te ukazuje i na druge propuste i nelogičnosti u posljednjem očitovanju HNB-a.

>> EKSKLUZIVNO Šefovi HNB-a trgovali dionicama i obveznicama banaka koje nadziru

Naime, HNB je danas u povodu upita brojnih novinara i građana objavio posebno priopćenje u kojem tvrdi kako su guverner Boris Vujčić, zamjenica guvernera Sandra Švaljek i drugi zaposlenici postupali u skladu s propisima i etičkim standardima koji su bili na snazi u vrijeme poduzimanja pojedinih radnji te da prema dosad poznatim podacima ne postoje čak ni naznake da su koristili neke povlaštene informacije.

>> Sandra Švaljek reagirala na komentar Vuka Vukovića

HNB: Obveznice su imale karakter štednje

HNB tvrdi da u vrijeme kad su Boris Vujčić i Sandra Švaljek kupili dionice, odnosno obveznice, Hrvatska nije bila članica Europske unije pa da nisu postojali ni međunarodni propisi koji bi njihovim radnjama bili povrijeđeni. Isto tako ističu da nije postojao propis ili etički standard koji je članovima Savjeta HNB-a zabranjivao ili ograničavao pravo stjecanja obveznica banaka.

Te je obveznice, objavio je danas HNB, Sandra Švaljek držala pet godina, odnosno do dospijeća 2017., kako je i bilo ugovoreno, a tada nije bila ni članica Savjeta niti djelatnica HNB-a.

"Radilo se o obveznicama koje su imale karakter štednje izjednačen s oročenim depozitom u banci", stajalo je u današnjem priopćenju HNB-a. Upravo taj dio, koji izjednačava obveznice sa štednjom, je najviše zasmetao ekonomistu Vukoviću.

Vuković: To je naprosto neistina

"To je naprosto neistina, obveznice nisu štednja niti imaju isti rizik kao i depoziti. Ako je to točno, zbog čega onda gđa Švaljek nije oročila štednju za kamatu tada manju od 1 posto, već je uložila u obveznicu s povratom od 5.8 posto? Razlika u povratu označava razliku u riziku, zar ne?" pita se Vuković u razgovoru za Index te pojašnjava da obveznice uvijek imaju rizik i to rizik pada cijene. Štednja, s druge strane, upozorava ekonomist,  nema taj rizik.

"Ako se firma koja izdaje obveznicu nađe u problemima, to će utjecati na njen rejting, što znači da će investitori prodavati njene obveznice i da će im padati cijena. Znači, ako ste uložili 2.5 milijuna kuna u obveznicu firme kojoj zbog nečega rejting krene padati, vi gubite vašu nominalu, dio od tih 2.5 milijuna, koje ste uložili", ističe Vuković dodajući da je primjerice nedavno u Kini tvrtka Evergrande bila pred bankrotom te je cijena obveznice bila pala 70 posto.

"Uvijek postoji rizik pada cijene obveznice"

"U tom slučaju, zaboravite na povrat. Investitori su gubili nominalu. Jedini slučaj kada je neka obveznica niskorizična i može se rubno smatrati istovjetna depozitu je u slučaju državnih obveznica SAD-a, Njemačke, Japana i sličnih zemalja. Zašto? Jer rizik propasti tih država praktički ne postoji. Zato im povrati i jesu oko 1 posto i niže", navodi Vuković.

"Za većinu ostalih država, kao i za većinu firmi, uvijek postoji rizik pada cijene obveznice. Uostalom, pogledajte cijene većine korporativnih obveznica od početka 2021. do danas - većina ih je padala. To je rizik ulaganja. Kod depozita toga nema", pojašnjava Vuković.

Podsjetimo, Sandra Švaljek, aktualna zamjenica guvernera, trgovala je obveznicama Erste banke 2012. godine kada je bila članica Savjeta HNB-a te je te obveznice prikazala kao nasljedstvo, odnosno, 2,5 milijuna kuna koje je dobila nasljedstvom, odmah je uložila u obveznice. Godišnja kamata na te obveznice bila je 5.875 posto, a dospijeće obveznice bilo je za pet godina. Apsolutni prinos, odnosno zarada iznosila je tako 740.361,71 kuna.

"Zašto su oročeni depoziti garantirani od strane države do iznosa od 100.000 eura, a obveznice nisu?"

Vuković upozorava na još jednu nelogičnost u HNB-ovom priopćenju, a koje se također tiče objašnjenja kako je kupovina obveznica imala karakter štednje.

"Ako je ulaganje u obveznice istovjetno oročenom depozitu, zbog čega onda HNB od ove godine radi prilagodbe ECB standardima, uvodi zabranu trgovanja obveznicama? Znači li to da od 2022. obveznice više nisu istovjetne oročenoj štednji, a do tada su bile?", pita se ekonomist.

"I još nešto, oročeni depoziti su garantirani od strane države do iznosa od 100.000 eura, obveznice nisu. Osoba koja ima elementarne financijske pismenosti, što u HNB-u apsolutno imaju, ne smije si dopustiti ovako logički nekonzistentnu izjavu", ističe Vuković.

"To je po definiciji povlaštena inormacija"

Pitali smo Vukovića kako tumači objašnjenje da su guverner Vujčić i njegova zamjenica Švaljek te drugi zaposlenici postupali u skladu s propisima i etičkim standardima koji su bili na snazi u vrijeme poduzimanja pojedinih radnji, odnosno kako je etički trgovati vrijednosnicama institucija koje nadzirete?

"Upravo zbog ovoga što sam ranije pojasnio smatram da unatoč njihovim internim pravilnicima postoji moralna odgovornost za trgovanje vrijednosnicama subjekata nadzora. Dva su ključna problema. Prvo, bilo tko unutar HNB-a može doći do detaljnih mjesečnih informacija koje im banke šalju te ima uvid u dnevno stanje likvidnosti banaka, a to drugi investitori nemaju", govori nam Vuković.

"To je po definiciji povlaštena informacija iako vi i ne ostvarite razliku u cijeni. Sama činjenica da imate tu informaciju vam olakšava ulaganje u dionicu ili obveznicu neke banke jer možete bolje od ikog drugog procijeniti rizik u tom trenutku", ističe Vuković u razgovoru za Index.

Naime, kako pojašnjava, ako kao regulator primijetite nepravilnosti u nekoj banci zbog kojih bi joj mogao pasti rejting, vi ste dužni kao središnja banka reagirati i to je naravno u redu i poželjno, ali nije u redu da kao javni dužnosnik od toga privatno imate korist, ističe Vuković.

"Za puno manje stvari ljudi su dobivali otkaze"

"Vani ste imali puno benignije primjere zbog kojih su ljudi davali otkaze, primjerice guverner središnje banke Švicarske 2012. kada se saznalo da je njegova supruga iskoristila povoljan tečaj za razmjenu valuta prije nego što je središnja banka utjecala na domaću valutu. Iako je guverner donio ispravnu monetarnu odluku u korist stabilnosti financijskog sustava, nije u redu da od nje privatno profitira", podsjeća Vuković. 

Također, podsjeća da je u SAD-u nastao skandal nedavno u Fedu kada se saznalo da su neki zaposlenici, uključujući i viceguvernera koji je morao podnijeti ostavku, kupovali državne obveznice i razne dionice, ali naravno ne dionice banaka.

Problem je bio, pojašnjava Vuković, jer je Fed s monetarnom politikom kupovine državnih obveznica utjecao na njihovu cijenu kao i općenito na dioničko tržište. Ni u ovim slučajevima se nije prekršio nikakav interni etički kodeks ili pravilnik, ali je postojala moralna odgovornost, ističe Vuković.

"Očekujem od Vujčića da bude suvisliji"

Vuković je i član saborskog Odbora za financije i proračun, a očekuje od guvernera pojašnjenje Afere HNB koju je otkrio Index. Pitali smo, ga da je ovo posljednje priopćenje za javnost došlo kao očitovanje Odboru, bi li ga smatrao dovoljnim?

"Odbor nije još postavio konkretna pitanja, već samo tražio očitovanje, tako da je ta forma zadovoljena. No na samom Odboru, kada bude sazvan, očekujem od guvernera puno suvislije i logički konzistentnije odgovore od ovih koje su plasirali u javnost", rekao je kraju Vuković.