VEĆ SE NEKO vrijeme, naročito od uspješne ukrajinske protuofenzive krajem ljeta, spominje kako bi Rusija u Ukrajini mogla izgubiti Krim, koji je anektirala 2014. godine.

Je li nemoguće sada moguće?

Ovu opciju spomenuli su u listopadu i visoki američki dužnosnici koji su za The Telegraph naveli kako bi Ukrajina mogla ponovo zauzeti Krim ako se nastavi njeno oduzimanje teritorija od ruskih snaga koje bježe velikom brzinom.

>> Američki vojni izvori: Nemoguće je sad moguće, Ukrajina bi mogla ponovno zauzeti Krim

Njihova procjena došla je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin prvi put priznao neuspjehe na bojnom polju i nakon što su ukrajinske snage potisnule rusku vojsku u regiji Luhansk, čime je praktički poništen jedan od ključnih uspjeha Kremlja u ratu.

Zapadni dužnosnici ranije su smatrali da je povrat Krima silom nemoguć jer se od Rusije očekivalo da će se svim silama boriti da ga obrani. No viši američki časnik rekao je tada za The Telegraph da nedavni kolaps ruske vojske znači da je "ukrajinsko ponovno zauzimanje Krima sada jasna mogućnost koja se više ne može odbaciti".

Mogućnost ukrajinskog zauzimanja Krima spomenula je i Laura Cooper, zamjenica pomoćnika američkog ministra obrane, koja je rekla da je Krim nadohvat ruke Ukrajini. "I samo da bude jasno, Krim je Ukrajina", dodala je.

Ukrajina vjeruje

Ukrajina o ovome razmišlja još od lipnja prošle godine kad je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov to nazvao "strateškim ciljem za Ukrajinu jer je to ukrajinski teritorij". No Reznikov je u lipnju također rekao da će se njegova vlada konzultirati sa saveznicima i partnerima o tome kako to učiniti.

Tamila Taševa, predstavnica Volodimira Zelenskog zadužena za problematiku Krima, rekla je da Ukrajina počinje vjerovati da može osloboditi Krim.

"Ovo je ključni trenutak. Upravo sada se sve odvija na takav način da se oslobođenje Krima čini neizbježnim", rekla je Taševa pa dodala: "To se možda neće dogoditi sutra, ali mislim da ćemo osloboditi Krim puno brže nego što sam mislila prije godinu dana."

Uostalom, vrijedi spomenuti i kako je Ukrajina u listopadu oštetila Krimski most, što je bio izravan udarac Putinovom autoritetu te je signalizirao i da bi sam Krim mogao biti sljedeći na dnevnom redu Kijeva.

Dva vojna preduvjeta

Kako je Index pisao, prema anketama u Ukrajini, 85 posto građana zalaže se za potpunu deokupaciju cijelog teritorija koji je zauzela Rusija, uključujući Krim.

Osim vojnog aspekta, otvoren je i politički aspekt statusa Krima. Od 2014. godine bilo je mnogo komentara o tome može li i treba li Ukrajina nastojati vratiti Krim u svoj ustavno-pravni poredak. Iako je Rusija od 2014. bila pod sankcijama zbog aneksije Krima, Zapad joj je prešutno prepustio taj poluotok, a tek tu i tamo moglo se čuti nekog zapadnog službenika kako preispituje status Krima.

Bivši predsjednik Petro Porošenko je nakon izbora 2014. godine obećao vratiti okupirana područja, što je završilo tako da je potpisao Minski sporazum II, u kojem se Krim i ne spominje.

Pisali smo i da je potrebno stvoriti preduvjete kako bi se došlo do Krima. Preduvjeti podrazumijevaju oslobođenje Hersonske oblasti preko rijeke Dnjepar te oslobođenje Zaporiške oblasti, prvenstveno grada Melitopolja, koji je prometno i logističko čvorište od iznimne važnosti za rusku vojsku.

FA: Sadašnja vladavina Moskve revitalizirala je mnoge diktatorske prakse Sovjetskog Saveza na Krimu

Inače, zanimljiv pogled na situaciju oko eventualnog oslobađanja Krima donio je nekadašnji ukrajinski ministar obrane Andrij Zagorodnjuk u tekstu za Foreign Affairs. FA podsjeća kako Krim nije od pamtivijeka u sastavu Rusije te kako je dio neovisne Ukrajine postao nakon referenduma 1991. na kojem su Ukrajinci - uključujući većinu stanovnika Krima - glasali za neovisnost od Sovjetskog Saveza.

"Krim je bio pod upravom Kijeva 60 od proteklih 70 godina, pa ga većina njegovih stanovnika prije svega poznaje kao ukrajinski poluotok. Tijekom tog vremena, regija je prešla put od gospodarski depresivne do solidne srednje klase, zahvaljujući ukrajinskim zalihama vode, opskrbi energijom i - nakon ukrajinske neovisnosti - procvatu turističke aktivnosti.

Putin je možda u pravu da milijuni Rusa imaju afiniteta prema tom teritoriju, ali isto tako imaju i milijuni Ukrajinaca - jer su ga ili posjetili ili ondje živjeli. Postoji razlog zašto je većina članica Opće skupštine UN-a oštro osudila aneksiju Krima i smatrala je nevažećom", dodaje se.

"Sadašnja vladavina Moskve revitalizirala je mnoge diktatorske prakse Sovjetskog Saveza na Krimu, uključujući ugnjetavanje manjina i podvrgavanje građana državnim medijima koji prodaju propagandu.

Moskva je to područje pretvorila u divovski, prijeteći garnizon, koji je potom iskoristila za invaziju na Ukrajinu. Sve dok je poluotok u rukama Kremlja, Ukrajina i Ukrajinci ne mogu se osloboditi ruske agresije", navodi Zagorodnjuk.

Na Krim se doselilo 700 tisuća Rusa

Navodi se kako je Rusija u posljednjih osam godina izgradila značajnu vojnu prisutnost na poluotoku. Na Krim se poslije te 2014. godine doselilo oko 700 tisuća ruskih stanovnika, što bi svakako moglo zakomplicirati svaki pokušaj reintegracije.

"Rusija je Krim pretvorila u veliku vojnu bazu koju je iskoristila za svoju sveobuhvatnu invaziju. Ovakvo korištenje poluotoka razlog je zašto je Rusija imala mnogo više uspjeha u borbama na jugu Ukrajine nego na sjeveru.

Rusija nastavlja koristiti Crnomorsku flotu stacioniranu na Krimu i zračne baze na poluotoku za pokretanje napada dronovima i raketama. Ovo jasno daje do znanja da Ukrajina ne može biti sigurna niti obnoviti svoju ekonomiju sve dok Krim ne bude izvan ruskih ruku", stoji u analizi Zagorodnjuka.

Dodaje da vlast Moskve na poluotoku ugrožava cijeli svijet.

"S Krima Rusija projicira moć diljem Europe i Bliskog istoka, prijeteći sigurnosti mnogih drugih država. Okupacijom poluotoka Rusija je stekla vlast i na Crnom i na Azovskom moru, koje ruske trupe sada potpuno okružuju", piše.

Podsjeća kako je kriza opskrbe hranom potaknuta ruskom invazijom, dodajući da Rusija bez Krima ne bi mogla ugroziti brodarstvo u Crnom i Azovskom moru budući da je velika većina tih pomorskih putova izvan ruskog ekskluzivnog gospodarskog pojasa.

Navodi se kako je okupacija Krima Rusiji također dala veću kontrolu nad svjetskim zalihama energije.

"Neposredno prije nego što je Rusija započela okupaciju Krima, Exxon Mobil potpisao je memorandum s Kijevom o bušenju šest milijardi dolara vrijednih nalazišta prirodnog plina u moru. Da su projekti prošli, energetska karta Europe bila bi zauvijek transformirana, a kontinent bi se lakše mogao odviknuti od ruske energije", navodi.

Ukrajina nema ekvivalenta Crnomorskoj floti, ali...

No kako bi Ukrajina mogla osloboditi Krim? Autor ističe kako bi idealno bilo da se to učini diplomacijom, ali dodaje i da je jedna od opcija ta da Putin više ne bude predsjednik Rusije.

"Ali Ukrajina ne može računati na promjenu vodstva u Rusiji. Također se ne može računati na spremnost sljedećih ruskih čelnika na mir. Kijev, dakle, mora zadržati vojnu opciju i mora se početi pripremati za pobjedu u takvoj borbi", dodaje.

Dodaje da će onda kad ukrajinske snage budu spremne krenuti na poluotok, Rusija biti oštećena, što podrazumijeva iscrpljene vojnike i rezerve streljiva.

"Kada ukrajinske trupe uđu u regiju, preostale ruske snage bit će zarobljene, čineći ruske vojne lokacije još ranjivijima na udare Ukrajine. Naravno, Ukrajina će morati razmotriti mogućnosti Crnomorske flote, koja je temelj ruske vojne prisutnosti na Krimu.

To je sila kojoj Ukrajina nema pravog ekvivalenta. Ali iako se mala mornarica Ukrajine ne može mjeriti s ruskom, Crnomorska flota nije baš tolika prepreka kao što se čini. Flota ima jurišni kapacitet od otprilike 20 starih brodova, od kojih su svi toliko ranjivi na udare da ih je Rusija sakrila dalje od ukrajinske obale.

Ukrajina još uvijek može nabaviti i proizvesti dovoljno raketnih sustava da ih uništi. Flota je manja nego što je bila na početku rata, zahvaljujući ukrajinskim napadima. Ukrajina je, primjerice, uspjela potopiti vodeći brod flote", napisao je i podsjetio kako Rusija nije mogla obraniti Zmijski otok, koji je manji od 0.1 četvorne milje.

Naveo je kako je opasno za pretpostaviti da bi ukrajinska vojska bila dočekana kao u Hersonu budući da je Krim dom daleko većem broju pristaša Putina nego što je to slučaj u drugim dijelovima Ukrajine, posebno jer je stanovništvo imalo priljev ruskih stanovnika koji su bili pod ruskom propagandom.

Zapad je prihvatio rusku aneksiju Krima

Zaključuje kako je Zapad unatoč osudama prihvatio rusku aneksiju Krima te kako zato ne čudi i ruska agresija na Ukrajinu osam godina poslije aneksije.

"Kijev i njegovi saveznici se moraju nastaviti boriti dok ne uspiju natjerati Moskvu da preda Krim putem pregovora ili dok Ukrajina nasilno ne otrgne poluotok. To je jedini način da se nanese veliki poraz koji Rusija mora doživjeti ako želi napustiti svoje imperijalne ambicije i početi se pridržavati međunarodnih normi i zakona.

Sjedinjene Države i Europa trebaju shvatiti da će i one imati koristi od potpune ukrajinske pobjede. To bi moglo označiti trajni kraj ruske agresije, udahnuvši novi život liberalnom svjetskom poretku", zaključio je.

Američki general: To bi bila kopnena operacija

I Patrick Wintour je za The Guardian pisao kako ukrajinska vojska očito ima plan pogurati se prema jugu, izolirati poluotok i presjeći ruske linije opskrbe, idealno tako da se spusti s istočne strane rijeke Dnjepar, a zatim da dođe do brane koja opskrbljuje 85 posto svježe vode na Krimu.

Dodaje kako priča o ofenzivi koja bi izbacila 30 tisuća ruskih vojnika s Krima uznemiruje američku vojsku. General Mark Milley rekao je da "vjerojatnost da se to dogodi u skorije vrijeme nije velika, s vojnog aspekta".

Zapad skeptičan

Prema svemu sudeći, čini se da vrijeme za zauzeti Krim za Ukrajinu još nije nastupilo. Čini se i da to neće moći biti moguće bez podrške Zapada. Defense One je donio izjavu umirovljenog general-bojnika australske vojske Micka Ryana.

"Možete ići zrakom, ali za to bi bile potrebne prilično značajne zračne snage. Ne mislim da ih Ukrajina ima. Mogli biste izvesti amfibijsku operaciju. Ali još jednom, oni nemaju značajne sposobnosti. Dakle, iako bi svaka invazija na Krim mogla sadržavati te stvari, to će uglavnom biti kopnena operacija", rekao je.

"Amfibijsko iskrcavanje na plaže gotovo da ne dolazi u obzir", rekao je Mark Cancian, viši savjetnik u Programu međunarodne sigurnosti pri Centru za strateške i međunarodne studije.

"Što se tiče snage ukrajinske mornarice, oni zaista nemaju dovoljno da pokušaju amfibijsko iskrcavanje. Rusi imaju brodove i hrpu podmornica. Bilo bi vrlo teško pokušati pokrenuti amfibijsku operaciju", rekao je Cancian.

"Drugi put invazije je kopneni i to s novoosvojenog teritorija u provinciji Herson preko tri milje široke prevlake Perekop", rekao je Michael Kofman, koji vodi ruske studije na CNA-u. "Ako Ukrajina uspije napredovati južnije, možda će moći staviti Krim ili dijelove poluotoka pod vatrenu kontrolu kako bi ruski položaj ondje bio sve nesigurniji", rekao je Kofman.

"Ali ja sam skeptičan da Ukrajina namjerava pokrenuti vojnu operaciju velikih razmjera za invaziju na Krim", dodao je.

Nisu svi analitičari pesimistični

Ali nisu svi analitičari toliko pesimistični. Ben Hodges, umirovljeni general-pukovnik koji je zapovijedao američkom vojskom u Europi, a sada savjetuje grupu Human Rights First, rekao je da se nedavno sastao s članovima glavnog stožera ukrajinske vojske i otišao pod velikim dojmom njihovih planova za metodičan pristup ponovnom preuzimanju Krima.

Rekao je da će Ukrajina vjerojatno nastaviti pokušavati uništiti ruski most preko Kerčkog tjesnaca. Također će moći napasti ruske linije opskrbe duž južnog dijela zemlje. Kazao je da će Ukrajinci biti u mogućnosti pokušati to u siječnju i, možda, osloboditi Krim do ljeta.