HRVATSKA državna kompanija HEP zadnjih nekoliko dana prodaje plin ispod cijene i prema neslužbenim izvorima dnevno gubi i do pola milijuna eura. Procjenjuje se da je šteta već narasla na desetak milijuna eura, a iz HEP-a tvrde da su prisiljeni prodavati plin ispod cijene na dražbama jer više nemaju gdje skladištiti viškove plina.

Optužuje se direktno HDZ-ov ministar gospodarstva Davor Filipović zbog kašnjenja s odlukom koja bi to spriječila. Aferu je otkrila stranka Most i, prema njihovim navodima, 60 posto tog plina je kupilo Prvo plinarsko društvo (PPD). Istodobno, potpredsjednik vlade za gospodarstvo Oleg Butković tvrdi kako nema štete ni za HEP ni za građane.

Vlada je dovela do trenutne krize u HEP-u

Iako je problem sporog reagiranja na krize od strane državnih vlasti i tromosti državnih kompanija u reagiranju na tržišne promjene u Hrvatskoj posebno izražen, problem s viškovima plina trenutno postoji u cijeloj Europi.

U stručnim krugovima je navedeni problem poznat već mjesecima, a prenosili su ga i poslovni mediji. Da je netko u HEP-u ili ministarstvu gospodarstva pratio kretanja na tržištu, HEP-ov problem s viškom plina se mogao lako izbjeći.

Dapače, vlada je direktno stvorila problem. U rujnu prošle godine je odredila da sav domaći plin INA mora prodavati HEP-u, i to po cijeni koju odredi Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Ta odluka je donesena da bi se HEP-u omogućila opskrba jeftinijim plinom nego što je tada bilo na tržištu, čime je mogao jeftinije proizvoditi električnu energiju.

U HEP-u i vladi su očigledno smatrali da do ožujka ove godine nije došlo do smirivanja energetske krize, iako podaci pokazuju suprotno, pa je takvo stanje produženo do 31. ožujka 2024. godine. Ali HEP-u trenutno taj plin ne treba, nema ga gdje skladištiti jer su skladišta puna pa ga mora prodavati.

IZ HEP-a su na upit Hine odgovorili da se viškovi plina preuzetog od Ine automatski odlažu u transportni sustav. Tim plinom upravljaju operator transportnog sustava i HROTE. HEP nema utjecaja na takvu prodaju plina, niti na cijenu plina niti na izbor kupaca, naglasili su.

Bez obzira na to tko prodaje, ostaje činjenica da zbog uredbe vlade HEP mora plaćati za plin koji mu ne treba i rješavati ga se uz nisku cijenu, stvarajući tako velike gubitke.

Cijena plina je bila rekordna, ali je energetska kriza izbjegnuta

Nakon što je cijena plina u Europi probijala rekorde tijekom kolovoza prošle godine, u jednom trenutku dosegnuvši i 300 eura po MWh, do sredine studenog je već pala na 100 eura. Iako se očekivalo da će približavanje zime dovesti do problema opskrbe država Europe plinom zbog veće potrošnje uslijed grijanja, a zbog sankcija su iz Rusije plinovodima stizale minimalne količine tog energenta, blaga zima i brza reakcija članica EU (diversifikacija i povezivanje).su odklonile mogućnost izbijanja energetske krize. 

Energetska kriza se nije dogodila, a cijena plina od početka 2023. nastavlja padati. Do kraja svibnja je pala na manje od 30 eura po MWh, što je najniža razina od sredine 2021. Najavljena katastrofa da će se građani država EU smrzavati je izbjegnuta, ali je nastao novi problem.

Eu je smanjila svoju ovisnost o plinu iz Rusije

2021. je 39.7 posto prirodnog plina u EU uvezeno iz Rusije, a prirodni plin je drugi najvažniji izvor električne energije za EU. Rat u Ukrajini je označio prekretnicu u mnogočemu, ali najviše po pitanju naglog ukidanja energetske ovisnosti Europe o energentima iz Rusije, ovisnosti koja se gradila desetljećima.

Glavno obećanje EU od početka rata je bilo da će se smanjiti uvoz energenata iz Rusije, čak i prirodnog plina, o čijem uvozu iz te zemlje je bila puno ovisnija nego o uvozu nafte. U nekoliko navrata je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski čak uputio kritike da se uvoz iz Rusije nastavlja, što financira rusku državu i vojnu agresiju na njegovu državu.

Velik dio svog plina su države EU tijekom zimskih mjeseci nabavljale direktno plinovodima iz Rusije, kojima su se lako i brzo mogle transportirati velike količine u zimskim mjesecima, kada je velika potrošnja. I industrija je jako ovisila o jeftinim energentima iz Rusije, posebice o prirodnom plinu.

Ipak, razdvajanje EU od Rusije po pitanju energenata se tijekom 2022. odvilo začuđujuće brzo i efikasno. Industrija je smanjila potrošnju plina zamijenivši ga drugim izvorima energije, skladišta su na vrijeme popunjena prije zime, pronađeni su novi dobavni pravci i uspostavljena je bolja koordinacija između nacionalnih distribucijskih mreža.

Unatoč prekidu uvoza energenata iz Rusije, EU ih ima dovoljno

EU je djelomično ispunila svoje obećanje o prekidu uvoza energenata iz Rusije. Prema dostupnim podacima, prva tri mjeseca 2022. je iz Rusije uvezeno 26 posto ukupnog uvoza nafte, 38.8 posto prirodnog plina i 42 posto ugljena. Rusija je bila najveći dobavljač EU za sva tri energenta.

Situacija se u godinu dana toliko promijenila da u prva tri mjeseca nema direktnog uvoza nafte iz Rusije, uvoz plina je smanjen na 17.4 posto od ukupnog uvoza tog energenta, a potpuno je prestao uvoz ugljena. Dakako, ne može se znati koliko u uvozu iz trećih država ima energenata koji su iz Rusije, ali su pomiješani s energentima iz te države, ali cilj sankcija je primarno bilo snižavanje cijena energenata koje Rusija izvozi, a time i stvaranje ekonomske štete za nju.

Ako je suditi po razlici cijene između barela Brent nafte (međunarodni benchmark) i Urals nafte (cijena po kojoj se izvozi većina nafte iz Rusije), cilj je postignut. Ruska nafta se prodaje s velikim popustom, između 20 i 30 dolara po barelu.

Skladišta su puna diljem EU, plina ima viška, a do problema u Hrvatskoj je direktno dovela vlada

Prema podacima Europske mreže operatora prijenosnog sustava za plin (ENTSOG), 42 posto prirodnog plina je tijekom travnja, svibnja i lipnja u EU uvezeno preko LNG terminala, 28 posto iz pravca Sjevernog mora (Norveška), 11 posto pravcem iz Sjeverne Afrike, 8 posto iz Ujedinjenog Kraljevstva, a samo 8 posto iz pravca Istok, što se odnosi na Rusiju.

Tijekom cijele 2021. je s udjelom do 29 posto glavni dobavni pravac bio Istok (Rusija), 20 posto ponude je došlo iz skladišta država EU, 20 posto iz Sjevernog mora (Norveška), 17 posto otpada na LNG, a 8 posto je stiglo putem pravca Sjeverna Afrika.

Prema istom izvoru, trenutno su skladišta u većini država EU skoro potpuno puna. U Hrvatskoj je na datum 3. srpnja popunjenost skladišta iznosila 92.47 posto. HEP mora kupovati plin od Ine koji mu trenutno ne treba, a nema potreba za njim pa ne želi plaćati skladištenje. Umjesto toga, prema izjavi samog HEP-a, odlaže ga u transportni sustav, iz kojega ga prodaje Hrvatski operator tržišta energije (HROTE).

Kriva procjena vlade u rujnu prošle godine se možda i može opravdati činjenicom da je tada cijena bila visoka i očekivala se energetska kriza tijekom zimskih mjeseci. Odluka da se u ožujku produži ta odluka je bila prva pogreška, iako je bilo jasno da cijene na tržištu padaju zbog dolaska proljeća i ljeta. Druga greška je činjenica da očito nitko iz Ministarstva gospodarstva ne prati situaciju s energetskim tržištem pa se nije na vrijeme ukinula uredba zbog koje sada HEP gubi pola milijuna eura dnevno.