TIJEKOM tri desetljeća u drugoj polovici dvadesetog stoljeća došlo je do porasta broja serijskih ubojica u SAD-u, a povjesničar Peter Vronsky istražio je uzroke tog fenomena te provjerio je li Drugi svjetski rat igrao važnu ulogu u tome, prenosi BBC.

Zabrinjavajuće brojke

Podaci koje su brojni istraživači skupili vezano za broj serijskih ubojica u SAD-u ukazuju na to da je taj broj 1960-ih godina naglo porastao, osamdesetih godina došao do vrhunca jer je tada u SAD-u bilo aktivno barem 200 serijskih ubojica, a dva desetljeća kasnije taj je broj počeo opadati.

Kriminolog James Alan Fox sa Sveučilišta Northeastern u Bostonu tvrdi kako porast broja serijskih ubojica u tom razdoblju ima nekoliko uzroka. To doba poklopilo se, naime, s općim porastom nasilnih zločina u SAD-u i Kanadi.

Društvo je prolazilo kroz goleme promjene - ljudi su se često selili i manje poznavali svoje susjede. Autostop je bio česta pojava, zbog čega su ubojice lakše pronalazile žrtve.

Uzroci porasta broja ubojica

''Jednostavno se stvorilo okruženje u kojem su serijski ubojice lakše mogli vrebati žrtve'', navodi Fox. Istodobno je i policija zaostajala za zločincima. Nedostajale su joj velike računalne baze podataka i istraživačke baze podataka kojima bi se mogli povezivati slični zločini. DNK se za forenzičke svrhe nije koristio sve do sredine 1980-ih godina, zbog čega je bilo teško pratiti ubojice.

Ostali faktori koji su doprinijeli povećanju broja serijskih ubojica uključuju i činjenicu da su mediji i javnost bili fascinirani serijskim ubojicama. Razvoj međudržavnog sustava autocesta također je doprinio tome; ubojice su time dobile veći prostor na kojem su mogli lutati i ubijati kako su htjeli.

Utjecaj Drugog svjetskog rata

Povjesničar Peter Vronsky još od osamdesetih godina istražuje fenomen serijskih ubojica. Uz već navedene argumente za porast broja serijskih ubojica, Vronsky navodi kako treba dodati još jedan važan element na popis: utjecaj Drugog svjetskog rata - ubojice su nerijetko bile djeca muškaraca koji su se vratili s raznih bojišnica.

U svojoj potrazi za razlozima i motivima serijskih ubojica koja je trajala preko tri desetljeća, Vronsky je pobliže promatrao djetinjstvo ubojica. Shvatio je da su mnogi od njih još bili djeca tijekom Drugog svjetskog rata, ali i tijekom razdoblja koje je uslijedilo nakon toga - razdoblja u kojem se nije razgovaralo o psihološkim utjecajima i posljedicama tog svjetskog sukoba.

Vronsky je također istaknuo kako je popularna kultura postratnog razdoblja bila isto tako značajan faktor, osobito pulp književnost i kriminalistički časopisi koji su se prodavali diljem Amerike, s naslovnicama koje su često sadržavale nasilne seksualizirane prizore.

Splet okolnosti umjesto jednog uzroka

Izvještaj bihevioralne jedinice FBI-a navodi kako ''ne postoji jedan mogući uzrok ili faktor koji dovodi do razvoja osobnosti serijskog ubojice. Radi se o cijelom rasponu faktora koji doprinose tom razvoju. Najvažniji faktor je osobna odluka serijskog ubojice da se upusti u zločine.''

Vronsky se slaže s tim. ''Uvijek se radi o mješavini stvari, nikada to nije samo jedan uzrok'', navodi povjesničar kao zaključak.