7. SIJEČNJA je u pravoslavnom svijetu poznat kao dan proslave rođenja Isusa Krista, odnosno Božić. Razlika u datumima dvaju Božića stvar je drukčijih kalendara. Premda je većina pravoslavnih zemalja prihvatila gregorijanski kalendar tijekom 20. stoljeća, u liturgijskom smislu zadržali su julijanski, zbog čega Božić slave trinaest dana kasnije.

Dva kalendara, dva Božića

U 16. stoljeću nastala je potreba da se uredi kalendar. Julijanski kalendar, koji je aktualan od 1. stoljeća pr. Kr., računao je godinu s 365.25 dana, dok stvarna godina traje 365.2422 dana. Premda je razlika minimalna, kroz stoljeća se akumulirala. 1582. godine proljetni ekvinocij, koji treba pasti oko 21. ožujka, događao se čak deset dana ranije. Novi kalendar uveo je papa Grgur XIII. kako bi riješio problem Uskrsa.

Naime, Uskrs je bio povezan s proljetnim ekvinocijem i zbog starog sustava narušen je raspored crkvene godine i obreda. Papa Grgur XIII. reformirao je kalendar tako da je 1582. godine preskočeno deset dana kako bi se poništila razlika koja se nakupljala stoljećima. Uvrštene su i prijestupne godine na svakih četiri kako se greška ne bi ponovila. 

Premda su zemlje poput Italije, Španjolske, Francuske i Portugala odmah prihvatile reformu, protestantski i pravoslavni svijet je oklijevao, smatrajući da se to kosi s kršćanskim učenjem. Protestantske zemlje prihvatile su kalendar do kraja 18. stoljeća, a pravoslavni svijet učinio je to tek kasnije.

Početkom 20. stoljeća pravoslavci prihvaćaju novi kalendar

Bugarska je usvojila kalendar 1916. godine, Rusija nakon Oktobarske revolucije 1918. godine, a Srbija ga je prihvatila 1919. godine. Nije bila samo ponukana odlukama drugih pravoslavnih zemalja već je to napravila jer je tada započinjala povijest prve jugoslavenske države, gdje su živjeli katolici i pravoslavci.

10. ožujka Aleksandar Karađorđević donosi dekret po kojem se uvodi gregorijanski kalendar. Tog dana preskočeno je trinaest dana i datum je bio 23. ožujka. Ovaj potez izazvao je žestoke kritike od konzervativnog dijela srpske javnosti, a osobito Srpske pravoslavne crkve. 

Oni su jasno poručili da neće pristati na tu "zapadnjačku ideju" te pozvali svoje vjernike na proslavu Božića po starom kalendaru. Običaj se zadržao sve do danas. 

Premda 7. siječnja povezujemo s pravoslavnim Božićem, ne slave svi pravoslavci Božić u siječnju. Dok Srbi, Rusi, Gruzijci, kao i Jeruzalemska pravoslavna crkva slave Božić 7.1.; Grci, Rumunji, Bugari i Albanci slave ga u prosincu, koristeći revidirani julijanski kalendar. Ukrajinska crkva je u rujnu 2023. donijela odluku da će ubuduće Božić slaviti 25. prosinca.

Armenska apostolska crkva, koja broji oko osam milijuna vjernika diljem svijeta, Božić slavi 6. siječnja, što je tradicija iz ranog kršćanstva. Rimska je crkva u 4. stoljeću pomaknula datum Božića na 25. prosinca kako bi se podudarao s rimskim blagdanom, a armenska je crkva odbila ovu promjenu, ne pristajući na kompromis s poganskim tradicijama.