Ukrajina je zanijekala ruske tvrde kako su ubili 600 ukrajinskih vojnika u jednom napadu.

"To nije istina", rekao je vojni glasnogovornik Serhij Čeravatji.

"Ruska vojska napala je Kramatorsk sa sedam projektila jučer u 23.30. Ali to nije imalo nikakvog utjecaja na ukrajinsku vojsku", dodao je.

Snage ruskog predsjednika Vladimira Putina možda su već izgubile ključnu bitku u Ukrajini, izjavio je u nedjelju bivši ruski vojni zapovjednik.

>> Opširnije

Desetljećima njegovana teza (još od 1991. godine) da je raspadom SSSR-a, a potom širenjem NATO saveza i Europske unije Europa postala oaza mira i vječnog prosperiteta uništen je 24. veljače. A sve je išlo tako dobro.

>> Opširnije

Ruski raketni napad na ukrajinski grad Kramatorsk izazvao je štetu, ali nije uništio zgrade i nema očitih dokaza o žrtvama, rekao je Reutersov svjedok nakon što je Rusija ustvrdila da je u tom napadu ubila 600 ukrajinskih vojnika.

>> Opširnije

Švedska je uvjerena da će Turska odobriti njezin zahtjev za pridruživanje NATO-u, ali ne može ispuniti sve uvjete koje traži Ankara, rekao je u nedjelju švedski premijer.

"Turska potvrđuje da smo učinili ono što smo rekli da ćemo učiniti, ali također kaže da želi stvari koje mi ne možemo ili ne želimo dati", rekao je premijer Ulf Kristersson na konferenciji vojnog think-tanka u Švedskoj.

Finska i Švedska potpisale su trostrani sporazum s Turskom prošle godine s ciljem prevladavanja primjedbi Ankare na njihovo članstvo u NATO-u.

Te dvije zemlje podnijele su zahtjev za pridruženje NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali se Turska usprotivila optuživši spomenute zemlje da pružaju utočište militantima, uključujući pripadnike u Turskoj zabranjene Radničke partije Kurdistana.

Problematičan je i turski zahtjev za izručenjem osoba koje smatra teroristima.

Ankara je izrazila razočaranje odlukom švedskog vrhovnog suda krajem prošle godine kojom je obustavljen zahtjev za izručenjem novinara navodno povezanog s islamskim učenjakom Fetullahom Gulenom kojega Turska drži odgovornim za pokušaj državnog udara.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je Ukrajina nakon pregovora vratila 50 zarobljenih ruskih vojnika, navodi Reuters.

Dodaje da će oslobođeni vojnici ići u Moskvu na medicinsku i psihološku rehabilitaciju.

"Kao rezultat pregovora 50 ruskih vojnika, koji su bili u smrtnoj opasnosti u zarobljeništvu, 8. siječnja vratilo se s teritorija pod kontrolom kijevskog režima", stoji u priopćenju ministarstva obrane.

Ukrajina je potvrdila tu informaciju, dodajući da je u sklopu istog sporazuma oslobođeno i 50 ukrajinskih vojnika iz ruskog zarobljeništva.

Rusija i Bjelorusija pojačale su zajedničke vojne vježbe, pri čemu se oslanjaju na iskustva Moskve u borbama u Ukrajini s naglaskom na urbanom ratovanju, izvijestio je u nedjelju TV kanal bjeloruskog ministarstva obrane.

Bjelorusko ministarstvo obrane u četvrtak je priopćilo da su Moskva i Minsk zajedničkim vojnim grupacijama u Bjelorusiji poslali oružje, dodatne vojnike i specijaliziranu opremu te da planiraju održati zajedničke zrakoplovne vježbe.

Pojačana vojna suradnja između dviju zemalja saveznica uslijedila je usred nagađanja Ukrajine i zapada po kojima bi Moskva mogla iskoristiti Bjelorusiju kao lansirnu rampu za novi napad na Ukrajinu sa sjevera.

Minsk je Rusima dopustio korištenje bjeloruskog teritorija za slanje trupa u Ukrajinu 24. veljače prošle godine.

"Regionalne grupacije ruskih i bjeloruskih trupa obučavaju se gotovo bez prekida", objavio je kanal VoenTV.

"Intenzitet vježbi samo se pojačava, a cilj nam je da budemo spremni uzvratiti agresoru na svim frontama."

Rečeno je i da se posebna pozornost pridaje obuci vojnika za urbano ratovanje, kao i korištenju ruskog iskustva u borbama u Ukrajini.

Ruska invazija na Ukrajinu pokrenula je najveći val izbjeglica od Drugog svjetskog rata, objavila je UN-ova agencija za pomoć izbjeglicama (UNHCR).

"Zemlju je dosad napustilo više od 7.9 milijuna ljudi, a još ih je 5.9 milijuna raseljeno unutar Ukrajine", rekla je predstavnica UNHCR-a u Njemačkoj Katharina Lumpp.

Riječ je o ukupno 14 milijuna izbjeglica, što je više od trećine sveukupnog stanovništva zemlje. Ukrajina ima 41 milijun stanovnika.

Dvije termoelektrane u dijelu ukrajinske regije Donjecka pod ruskom kontrolom oštećene su u raketnom napadu ukrajinske vojske, priopćili su dužnosnici koje je postavila Moskva. Prema prvim informacijama pogođeni su pogoni u Zuhresu i Novi Svitu i ozlijeđeni su neki ljudi koji ondje rade.

Jedna je osoba poginula u napadu na elektranu Starobeševe u Novi Svitu, javila je agencija TASS. Tijelo mrtve žene izvučeno je ispod ruševina u tvornici. TASS je ranije rekao da je napad izveden korištenjem sustava višecijevnih raketnih bacača. Nije bilo trenutačnih komentara iz Ukrajine, koja nikada javno nije preuzela odgovornost za napade u Rusiji ili na teritoriju pod ruskom kontrolom u Ukrajini.

Jedan od dvoje čelnika vladajućih njemačkih socijaldemokrata poručio je kako je i dalje skeptičan prema zahtjevu za opskrbom Ukrajine njemačkim tenkovima Leopard bez koordinacije među saveznicima unutar NATO-a.

"Nijedna zemlja ne isporučuje borbene tenkove koji su tako teški kao Leopard 1 ili 2", rekao je Lars Klingbeil u intervjuu za RTL/ntv. Istaknuo je da ruski predsjednik Vladimir Putin poduzima izuzetno brutalne akcije u Ukrajini i da već dulje vrijeme govori da su zapadne zemlje poput Njemačke strane u ratu.

"U tom smislu, ispravno je da Amerikanci, Francuzi, ali i mi kao njemačka savezna vlada, uvijek iznova odmjeravamo našu upletenost u ovaj rat", kazao je Klingbeil.

Glavni stožer ukrajinske vojske javio je da Rusi i dalje trpe velike gubitke. Iz ukrajinskog stožera rekli su da je 5. siječnja vlak s hladnjacima punim mrtvih tijela ruskih vojnika stigao iz Rostova na Donu do oblasti Kemerovo te da će leševi biti isporučeni lokalnim mrtvačnicama.

Reuters javlja da su dvije termoelektrane oštećene u ukrajinskom granatiranju dijelova Donjecka koji su pod kontrolom Rusije. Informaciju su javili dužnosnici koje su u te dijelove postavili Rusi. Navodno ima i ozlijeđenih.

Broj mrtvih Rusa u ratu sada iznosi 111.170, prema ukrajinskim vojnim dužnosnicima.

U najnovijem izvješću glavni ukrajinski stožer kazao je da je ubijeno još 430 ruskih vojnika.

Raste zabrinutost da bi susjedna Bjelorusija, saveznica Rusije, mogla biti iskorištena za izvođenje napada na Ukrajinu sa sjevera jer je uočena pojačana vojna aktivnost i prijevoz ruskih vojnika.

Neslužbeni kanali koji prate vojne aktivnosti u Bjelorusiji izvijestili su kasno sinoć da je oko 1400 do 1600 ruskih vojnika stiglo iz Rusije u sjeveroistočni grad Vicebsk u Bjelorusiji u protekla dva dana. Agencija Reuters nije mogla iz neovisnih izvora provjeriti tu informaciju.

Kremlj je po isteku prekida vatre objavio da će Moskva nastaviti borbena djelovanja koja ona naziva specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini, a Kijev i Zapad nazivaju je ničim izazvanom agresijom koje je svrha osvojiti dijelove susjedne zemlje. 

"Ciljevi koje je postavio predsjednik u specijalnoj vojnoj operaciji bit će ispunjeni. I konačno ćemo pobijediti", poručio je Sergej Kirijenko, prvi zamjenik predstojnika ureda ruskog predsjednika, prenosi ruska državna agencija TASS.

Ukrajinski dužnosnici također su izvijestili o bombardiranjima u regijama Donbasa gdje se silovite borbe vode mjesecima. Pavlo Kirilenko, guverner regije Donjeck, rekao je da je devet projektila ispaljeno sinoć na grad Kramatorsk. Prema prvim informacijama, nema žrtava. Napada je bilo i na grad Zaporižja, administrativno središte regije Zaporižja, rekao je lokalni dužnosnik, no bez podataka o žrtvama i štetama.

Zelenski je sredinom tjedna najavio da Rusija planira novu veliku ofenzivu. Američko ministarstvo obrane reklo je da Putinov cilj o osvajanju ukrajinskog teritorija nije promijenjen unatoč tome što vojska trpi velike udarce.

Ruska bombardiranja u noći na nedjelju usmrtila su najmanje jednu osobu, rekli su lokalni dužnosnici pošto je Moskva nastavila borbena djelovanja nakon isteka samoproglašenog prekida vatre za Božić, a koji je ukrajinski predsjednik Zelenski nazvao neuspjehom. Vladimir Putin naredio je u petak 36-satni prekid vatre uz liniju sukobu tijekom pravoslavnog Božića koji je ove godine pao u subotu, a Ukrajina je prijedlog odbacila kao rusku smicalicu.

"Svijet je mogao ponovno vidjeti kakve lažne izjave Moskva daje na svim razinama", rekao je Zelenski sinoć u video obraćanju. Muškarac (50) poginuo je u sjeveroistočnoj regiji Harkiv u ruskom bombardiranju, objavio je Oleh Sinehubov, guverner regije nekoliko minuta nakon ponoći po moskovskom vremenu.

"Govore o navodnom prekidu vatre, a u stvarnosti ruski projektili ponovno su gađali Bahmut i druge ukrajinske položaje", rekao je Zelenski i dodao: "Još jednom se potvrđuje - samo izgon ruskih okupatora s ukrajinske zemlje i eliminacija mogućnosti da Rusija pritišće Ukrajinu i cijelu Europu značit će prekid vatre, povratak sigurnosti i mir."