IAKO je od početka totalne ruske invazije krajem veljače 2022. ukrajinsko vodstvo na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim neprekidno ponavljalo kako neće predati ni pedalj Ukrajine Rusima, sve je izglednije da bez upravo takvog kompromisa ni do kakvog mira neće doći.

Zelenski i njegovi najbliži suradnici su, podsjetimo, od početka ruske invazije govorili da neće plaćati mir teritorijem koji po svim međunarodnim normama pripada Ukrajini, što naravno uključuje i poluotok Krim, koji je pod okupacijom ruskih snaga od 2014. godine.

No, ako je suditi po posljednjim porukama koje dolaze iz kruga najbližih suradnika Zelenskog, izgleda da se ukrajinsko vodstvo sprema na mirovne pregovore u kojima bi, po svemu sudeći, ipak bili spremni predati dio teritorija Rusiji u zamjenu za okončanje sukoba. 

Znakovit tekst šefa ureda Zelenskog objavljen u švedskom listu

To proizlazi iz članka koji je za utjecajni švedski list Dagens Industri napisao Andrij Jermak, šef ureda Volodimira Zelenskog. U članku pod nazivom Ne smijemo pustiti Rusiju da pobijedi Jermak zahvaljuje europskim saveznicima koji su podržali Plan pobjede Volodimira Zelenskog.

"Plan pobjede predsjednika Zelenskog sastoji se od pet točaka:

1. Poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u
2. Povećana vojna potpora bez ograničenja upotrebe oružja
3. Paket nenuklearnog odvraćanja
4. Odobravanje pristupa partnerima ključnim ukrajinskim sirovinama
5. Zamjena američkih vojnih kontingenata u Europi ukrajinskim postrojbama.

"Kao što predsjednik Zelenski naglašava, ako sada krenemo s ovim planom, možemo uspjeti okončati rat najkasnije sljedeće godine", stoji u tekstu koji je napisao Jermak.

No u nastavku teksta Jermak iznosi ključnu stavku kad piše o mogućim pregovorima s Rusijom. 

"Situacija se mora vratiti barem na stanje od 23. veljače"

"Uspješni pregovori mogući su samo kada sve zaraćene strane imaju volju za prestankom borbi. Osim toga, situacija se mora vratiti barem na stanje od 23. veljače 2022. To bi bila početna točka za dogovor, budući da je dio Ukrajine bio okupiran prije tog datuma", stoji u Jermakovom tekstu.

S obzirom na to da je autor teksta šef ureda Zelenskog i jedan od ključnih suradnika ukrajinskog predsjednika, jasno je da se radi o značajnom zaokretu s najviše razine. Više se ne spominje oslobađanje cijele Ukrajine, što uključuje i teritorije okupirane prije ruske invazije u veljači 2022. godine, pa tako i poluotok Krim, nego povratak na crtu razgraničenja koja je bila na snazi dan uoči ruske invazije. 

Zelenski nedavno: Nazire se kraj rata

I sam Zelenski je, podsjetimo, nedavno rekao da se "nazire kraj rata".

>> Zelenski: Nazire se kraj rata

"Kad će rat završiti? Kad Rusija poželi da rat završi. Kad Sjedinjene Države zauzmu snažniju poziciju. Kad globalni jug stane uz Ukrajinu i stane uz okončanje rata", rekao je Zelenski u razgovoru s predstavnicima stranih medija nedavno u Kijevu. "Neće to biti jednostavan put, no uvjeren sam da imamo svaku priliku da se to dogodi sljedeće godine", prenijela je novinska agencija Ukrinform njegove riječi.

Naravno da Putin neće pristati vratiti se na crtu razgraničenja od prije invazije, ali...

S obzirom na to da su ruski predsjednik Vladimir Putin i ostali najviši ruski dužnosnici do sada također iznosili maksimalističke zahtjeve za pregovore, u koje ulazi i potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz četiri okupirane ukrajinske regije - Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson, pri čemu nijedna nije u potpunosti pod ruskom kontrolom, teško je za očekivati da bi pristao na povratak na stanje prije invazije.

To bi, između ostalog, značilo da je u smrt poslao više desetaka, a možda i stotina tisuća Rusa, a pritom nije postigao baš ništa, što bi čak i autokratu poput Putina bilo teško opravdati pred ruskom javnosti.

Činjenica da Zelenski reterira u svojim zahtjevima, ali i da Putin ne može nastaviti unedogled trošiti enormne resurse na rat u kojem relativno polako osvaja teritorij, znači da je rusko-ukrajinski rat ipak malo bliže nekoj vrsti primirja nego što je to bio prije. 

Rusi nadiru kako bi bili u što boljoj poziciji za pregovore kad Trump preuzme vlast

Većina zapadnih analitičara slaže se u ocjeni da nedavna dramatična eskalacija rata ima veze s promjenom vlasti u Americi.

Naime, vjeruje se da ruski predsjednik Putin želi istjerati Ukrajince iz ruske regije Kursk, u koju su elitne ukrajinske brigade upale u kolovozu, ali i zauzeti što više teritorija na istoku Ukrajine uoči ulaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Tako bi bio u najboljoj mogućoj poziciji za pregovore na koje će, vjeruje se, Trump pokušati nagovoriti i Ukrajinu i Rusiju.

>> Ukrajina je u najtežoj situaciji od početka rata. Sprema se za najgori scenarij

Trump imenovao čovjeka koji bi trebao okončati rat, poznato što planira

O mogućem tijeku potencijalnih pregovora ponešto govori i odluka koju je danas donio novoizabrani američki predsjednik Donald Trump. On je, naime, za svog specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju nominirao bivšeg generala Keitha Kellogga.

Radi se o čovjeku koji bi trebao američkoj, ali i svjetskoj javnosti ispuniti Trumpovo obećanje o brzom okončanju rata u Ukrajini.

Koji je Kelloggov plan?

Reuters je ranije izvijestio kako njegov plan za okončanje rata, predstavljen Trumpu u srpnju, predlaže da Ukrajina dobije dodatno američko oružje samo ako pristane na mirovne pregovore s Rusijom.

>> Trump postavio čovjeka koji bi trebao okončati rat Rusije i Ukrajine. Ovo mu je plan

SAD bi također upozorio Rusiju da će, ako odbije pregovarati, Washington povećati svoju potporu Kijevu. Time bi, navodi Reuters, Trump pokušao prisiliti Ukrajinu i Rusiju na mirovne pregovore. Plan predlaže i zamrzavanje linija bojišnice na njihovim sadašnjim položajima, što je ideja koju su, barem zasad, obje strane odbacile.

Članstvo Ukrajine u NATO-u bilo bi skinuto sa stola, barem što se tiče bliže budućnosti. Taj se plan vjerojatno neće svidjeti Kijevu, s obzirom na to da bi u praksi dao Rusiji neospornu kontrolu nad dijelovima istočne Ukrajine, barem na značajan vremenski period.

Osim toga, neki republikanci, osobito u Zastupničkom domu, vjerojatno ne bi bili oduševljeni glasanjem za veću pomoć Ukrajini.