Foto: Hina

PREDSJEDNIK Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov zatražio je u pismu od srbijanskog premijera Aleksandra Vučića konačni početak dijaloga s predstavnicima Hrvata u Srbiji radi, kako je naveo, rješavanja njihovih brojnih problema – isključenosti iz društveno-političkog života, nezastupljenosti na svim razinama izvršne vlasti, diskriminacije te uskraćivanja novca za kulturne i informativne projekte.

Žigmanov je naveo kako je povod njegova pismenog obraćanja, koje je Hina dobila na uvid, bila pozitivna reakcija srbijanskog premijera na nedavno iznesena stajališta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o potrebi razvijanja srpsko-hrvatskih odnosa.

Međutim, čelnik DSHV-a osvrnuo se na komentar Aleksandra Vučića, koji je za jednu srbijansku televiziju tim povodom izjavio: „Mi bismo sve na svijetu dali da Srbi u Hrvatskoj imaju položaj kakav imaju Hrvati u našoj zemlji“.

„Slobodan sam iznijeti žaljenje što Vaše stajalište nije nastalo kao rezultat kontinuiranog razgovora i suradnje predstavnika vlasti u Republici Srbiji s legitimnim predstavnicima ovdašnje hrvatske zajednice“, naveo je Žigmanov i dodao bi se njihovi problemi počeli rješavati da postoji stalni dijalog.

Podsjetio je Vučića da politički predstavnici Srba u Republici Hrvatskoj svoje bilateralne susrete i s hrvatskom predsjednicom i s hrvatskim premijerom imaju redovito.

„Osim što je to moguće posljedica razvijenijih manjinskih politika u Hrvatskoj, držim da je ishodište takvih političkih praksi činjenica da predstavnici srpske zajednice, kao i drugih nacionalnih manjina, svoju participaciju u političkom životu u Republici Hrvatskoj ostvaruju putem instituta zajamčenih mandata na svim razinama vlasti. U tom smislu, dopustite mi da Vas podsjetim, da je takvu obvezu preuzela i Republika Srbija ratifikacijom bilateralnog sporazuma s Republikom Hrvatskom o zaštiti manjina iz 2005. godine, konkretno članka 9 Sporazuma“, istaknuo je Žigmanov u pismu.

Naveo je u tom kontekstu da predstavnici Srba u Hrvatskoj imaju četiri pomoćnika ministra, dok s druge strane „Hrvati u Srbiji nisu zastupljeni ni u jednom segmentu izvršne vlasti niti na jednoj razini. Štoviše, iznadprosječno su isključeni“.

Posvemašnja isključenost i diskriminacija Hrvata

„Recimo, u gradu Subotici, u kojem živi najveći broj Hrvata, od više od 200 izabranih i imenovanih članova tijela, vijeća, povjerenstava i drugih instanci u strukturi lokalne vlasti samo je troje predstavnika legitimnih institucija hrvatske zajednice. To konkretno znači da su, za razliku od političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj, Hrvati u Srbiji isključeni iz svih relevantnih procesa odlučivanja, čak i o pitanjima koji se nas neposredno tiču. Ovo smatramo neodrživim i ključnim političkim problemom Hrvata u Srbiji“, ističe čelnik DSHV-a.

Žigmanov je nabrojao i druga otvorena pitanja hrvatske manjine: podzastupljenost u javnoj upravi, nevidljivost u području javnosti, isključenost iz politika pozitivnog priznanja, komunalna i druga infrastruktura u naseljima s pretežitim hrvatskim življem je ispod razine naselja u kojima žive pripadnici većinskog, ali i drugih naroda.

Dodao je da su građani hrvatske nacionalnosti iznad prosjeka objekti diskriminacije – postoji etničko motivirano nasilje,  otpuštanje s posla, gotovo nemoguće zapošljavanje u tijelima državne uprave i javnim poduzećima, napose kada je riječ o prestižnijim pozicijama.

Žigmanov ističe i da postoji pristranost države i izravno miješanje u identitetske sporove hrvatske zajednice i to na štetu Hrvata (tzv. bunjevačko pitanje), a visoki je nerazmjer kada je riječ o količini novca iz područja kulturne autonomije u odnosu na druge zajednice.

Predsjednik stranke hrvatske manjine konstatira odsustvo pozitivnih i inkluzivnih politika kada je riječ o ostvarivanju manjinskih prava - obuhvat djece hrvatske nacionalnosti u obrazovanju je manji od 5 posto, a Hrvati imaju i najmanji informativni prostor u programima Radiotelevizije Vojvodine.

U tom kontekstu on u pismu primjećuje izostanak održivog financiranja informativnih sadržaja na lokalnim razinama, napose u elektroničkim medijima.

„Molim vas da ovo pismo razumijete kao posljedicu našeg temeljnog opredjeljenja da putem razgovora s predstavnicima vlasti počnemo rješavati otvorena pitanja Hrvata u Srbiji. On je za sada izostao, no vjerujemo da će biti započet“, zaključuje se  u pismu čelnika DSHV-a Tomislava Žigmanova koje je 10. svibnja poslano srbijanskom premijeru.